Khadgar2007 napisao:Ajde trebao sam specificirati da mislim mjeriti struju tako da mjerim napon preko toga ča će biti u kućici "2" jer nisam mislio spojiti ampermetar u seriju kada jednoga dana napravim uređaj,iako me ništa ne spriječava da to napravim. Znaš mene da imam običaj ne napisati/specificirati ono ča mislim pa ispadne sve krivo
Struja kod CCSa može biti samo jedna vrijednosti kakve se postavi unaprijed i ne mijenja se. Ali kao kod laboratorijskih napajanja di se strujno ograničenje rihta sa potom to sam mislio i ovdje primjeniti.
Super, i kako mislis iz napona preko neceg slicnog CCS-u izracunati struju? Ohmovim zakonom koji kaze da je I=U/R... a R je? Prvo i osnovno parvilo: ako se struja mjeri preko pada napona na nekom elementu, onda taj mor aimati tocno odredjenu i cim stabilniju vrijednost otpora, tj. mora imati unaprijed poznatu vrijedost. Drugo i osnovno pravilo, mjeri direktno a ne da treba preracunavati jer tada nije moguc direktan prikaz nego je potrebno ili posebnop bazdariti instrument ili napraviti elektroniku za racunanje. Cemu komplikacija?
A drugo, mjeris struju kolektora ili emitera? Ili, u slucaju cijevi, anode ili katode? To je prilicno bitna odluka ako se rezultat recimo misli prikazati osciloskopom, pa je potrebno da je referentna tocka za mjerenje struje (jedna os) i ona za mjerenje napona (druga os) na DUT ista.
1) Evo našao sam definiciju u Jelkoviću-tranzistorska audiopojačala. Ukratko kaže da na spoju baza-kolektor uslijed većih struja mogu nastati vruće točke te dolazi do točkastog grijanja koje može kratko spojiti bazu sa kolektorom i skuriti tranzistor. googlajući sam našao uzroke sekundarnog proboja: ako tranzistor duže vrijeme radi u režimu sekundarnog proboja,velik napon Vce prilikom uključenja i isključenja,ili uslijed termičkog bijega pri čemu Vce se smanjuje a struja raste.
Truch bla bla zahvaljujuci citanju bez razumijevanja, sto je cesta pojava. Pitao sam STO je ne ZASTO je. Za potrebe mjerenje je totalno irelevantno kako i zasto nastaje, vec kada. Zato sto treba po potrebi ograniciti mjerenje u podruvju kombinacija U/I kod kojih taj problem nastaje jer ce inace mjerenje unistiti DUT. Prijevod (jer ovako bi kroz pitanja i odgovore do njega mozda dosao u slijedecem stoljecu a tad cu odavno bit mrtav): Kada ima a kada nema smisla (ili se cak i ne smiju) raditi ztaticka mjerenja, tj, stavljanje U preko elementa pa onda mjerimo ko da imamo svo vrijeme svijeta. A ociglednu problematiku zagrijavanja DUT-a nisam ni spomenuo. To bi sad trebalo te, nadam se, navesti na ideju zasto komponent tester (citaj: single curve tracer) mjeri dinamicki, dakle varijabilnim naponom. Hint: pogledati tzv. SOA dijagram bilo kog tranzistora snage. Date su neke krivulje za koje pise 'second breakdown limit' i na njima neke oznake u milisekundama...
2) Iskreno rečeno ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurnošću.Znam da isto tako mjeri napon preko DUTa i struju kroz njega te prikaže na ekranu. Lagao bi kada bi rekao da nisam škicnuo blok šemu Teka 576 i jedan projekt za lampaški curve tracer na diyaudio.com i koliko vidim jedina razlika je u tome što pravi curve tracer ima generator stepenastih impulsa te tako prikaže cijelu "obitelj" izlaznih karakteristika umjesto jedne. Ja sam radio onaj komponent tester koji u neku ruku i je curve tracer,tako barem piše na internetu(a još ga zovu octopus).Baš sam spojio na pipalice testera(nekih 20VAC) drain i source mosfeta dok sam na gate doveo napon iz ispravljača te sa potom povećavao taj napon i gledao kako se mosfet otvara te bi to valjda trebala biti njegova izlazna karakteristika.
[/quote]
Jedina razlika izmedju tvoje blok sheme (koja jos ima gresaka...) i stvarnog curve tracera je da generira seriju pobuda za kontrolni pin DUT-a (obicno u formi stepenastog signala). U stvarnosti je vec verzija s fiksnom kontrolnom velicinom izuzetno korisna i to je relativno mali upgrade na komponent tester. Sto nas vodi do slijedecih pitanja:
1) Koliko ima smisla naponom pogoniti B-E dionicu tranzistora? Sto je kontrolna velicina za bipolarac, sto za MOSFET/JFET, sto za cijevi, i koji joj je predznak? Zastita generatora kontrolne velicine?
2) Sto ce se dogoditi ako se ne filtrira anodno/kolektorsko/drain napajanje?
3) U blok shemi tek tracera ima i najjednostavnija forma zastite i limitiranja struje na DUT - serijski otpornik. Iz razloga u koje sad necu ulaziti je kod tek-a otpor na strani sekundara trafoa za DUT napajanje, otpori se mogu selektirati ovisno o odabranoj maksimalnoj disipaciji i naponu. Ovo je najjednostavnija metoda. Sto se dogadja kada se otpor prebaci na primarnu stranu tog trafoa? Sto bi se dogodilo ako bi se stavio strjni limiter?