Šta se radi...a ima veze sa....

[ilimzn]

Na osnovnu šemu testera misliš nešto kao blok šema sa samo označenim DUT,strujnim izvorom,naponom napajanja te neki drajver koji gura gate DUTa?

Od toga sve pocinje. Prije toga ni ne znas treba li ti strujni izvir a kamo li moze li za to poisluzit dummy load

[Khadgar2007]

Kako sam uhvatio tu neku prehladicu nije mi se dalo previše razmišljati o ovome, ali za razliku od drugih ideja koje sam imao i koje su otišle u vjetar na ovoj ću ustrajati da je izguram do kraja ako ništa drugo dosta će se toga i naučiti u procesu izrade.

kolektorsko napajanje.JPG

Ovako bi ja zamislio kao neku blok šemu testera bez zaštita i ičega drugoga. 1- glavno napajanje, 2- napajanje gatea/grida/baze, 3- struni izvor/otpornici
Naponi i struje testera su označeni na blok šemi,i ča se tiče glavnog kolektorskog napajanja htio bi se držati tih vrijednosti dok za napajanje baze/grida/gatea nije ništa fiksno određeno.
Ono ča me za sada najviše zanima je označeno sa 2 i to je taj strujni izvor ili hrpetina otpornika.Da ponovim zašto ne bi išao na otpornike, zato jer pri svakoj promjeni napona ista struja neće ići kroz te otpornike, a htio bih da je ta varijabla konstantna.Drugi razlog je zato jer bi to bile mrcine od otpornika koji su veliki i dosta bi se grijali. Možda je to glupo ali nekako mi se čini da je za jednog neznalicu poput mene prilično dobra dummy proof ideja da je struja konstantna i mogao bi DUT testirati u točnoj radnoj točci koja je zadana u nekoj šemi.

[ilimzn]

Ampermetar se spaja u seriju ili paralelu s elementom kroz koji se mjeri struja? Osnovne stvari?
Struja kroz IZVOR KONSTANTNE STRUJE moze biti koliko?
Kad o tome malo bolje razmislis i maknes ovu gore gresku radi koje se sramotis pred forumom, onda za domacu zadacu:
1) Sto je sekundarni proboj kod bipolarnih tranzistora
2) Kako radi curve tracer (razlikuje se tvoje sheme kakva bi trebala biti samo u jednom detalju)

[Khadgar2007]

Ajde trebao sam specificirati da mislim mjeriti struju tako da mjerim napon preko toga ča će biti u kućici "2" jer nisam mislio spojiti ampermetar u seriju kada jednoga dana napravim uređaj,iako me ništa ne spriječava da to napravim. Znaš mene da imam običaj ne napisati/specificirati ono ča mislim pa ispadne sve krivo
Struja kod CCSa može biti samo jedna vrijednosti kakve se postavi unaprijed i ne mijenja se. Ali kao kod laboratorijskih napajanja di se strujno ograničenje rihta sa potom to sam mislio i ovdje primjeniti.

1) Evo našao sam definiciju u Jelkoviću-tranzistorska audiopojačala. Ukratko kaže da na spoju baza-kolektor uslijed većih struja mogu nastati vruće točke te dolazi do točkastog grijanja koje može kratko spojiti bazu sa kolektorom i skuriti tranzistor. googlajući sam našao uzroke sekundarnog proboja: ako tranzistor duže vrijeme radi u režimu sekundarnog proboja,velik napon Vce prilikom uključenja i isključenja,ili uslijed termičkog bijega pri čemu Vce se smanjuje a struja raste.

2) Iskreno rečeno ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurnošću.Znam da isto tako mjeri napon preko DUTa i struju kroz njega te prikaže na ekranu. Lagao bi kada bi rekao da nisam škicnuo blok šemu Teka 576 i jedan projekt za lampaški curve tracer na diyaudio.com i koliko vidim jedina razlika je u tome što pravi curve tracer ima generator stepenastih impulsa te tako prikaže cijelu "obitelj" izlaznih karakteristika umjesto jedne. Ja sam radio onaj komponent tester koji u neku ruku i je curve tracer,tako barem piše na internetu(a još ga zovu octopus).Baš sam spojio na pipalice testera(nekih 20VAC) drain i source mosfeta dok sam na gate doveo napon iz ispravljača te sa potom povećavao taj napon i gledao kako se mosfet otvara te bi to valjda trebala biti njegova izlazna karakteristika.

[gilhooley]

Nema šta...dignuo si živac Ilimzn-u...

Sad ga se bojim pitat za bilo što...

Čekam 2018.

Gil

[s@ki]

jer nisam mislio spojiti ampermetar u seriju kada jednoga dana napravim uređaj,iako me ništa ne spriječava da to napravim.

nisam dalje ni čitao jer sam morao ić promjenit gaće
šta jest jest.....pamuk će se dobro namučit ove godine kako smo krenuli.
Khad, no hard filings

[pamook]

samo ti zaeebavaj, nahuskacu ove na tebe

Watch on youtube.com

[Khadgar2007]

@ S@ki, ja znam ča hoću i kako to dobiti barem ča se tiče metrova za mjerenje. Ako možemo "mjeriti struju" svakodnevno mjereći napon preko otpornika ne vidim što je zbunjujuće ovdje kod mene.

@Gilhooley, pa barem netko da diže živac sa elektroničkim pitanjima na ovom forumu kada nitko drugi neće,svi se drže onoga ča znaju.

[ilimzn]

Ajde trebao sam specificirati da mislim mjeriti struju tako da mjerim napon preko toga ča će biti u kućici "2" jer nisam mislio spojiti ampermetar u seriju kada jednoga dana napravim uređaj,iako me ništa ne spriječava da to napravim. Znaš mene da imam običaj ne napisati/specificirati ono ča mislim pa ispadne sve krivo
Struja kod CCSa može biti samo jedna vrijednosti kakve se postavi unaprijed i ne mijenja se. Ali kao kod laboratorijskih napajanja di se strujno ograničenje rihta sa potom to sam mislio i ovdje primjeniti.

Super, i kako mislis iz napona preko neceg slicnog CCS-u izracunati struju? Ohmovim zakonom koji kaze da je I=U/R... a R je? Prvo i osnovno parvilo: ako se struja mjeri preko pada napona na nekom elementu, onda taj mor aimati tocno odredjenu i cim stabilniju vrijednost otpora, tj. mora imati unaprijed poznatu vrijedost. Drugo i osnovno pravilo, mjeri direktno a ne da treba preracunavati jer tada nije moguc direktan prikaz nego je potrebno ili posebnop bazdariti instrument ili napraviti elektroniku za racunanje. Cemu komplikacija?
A drugo, mjeris struju kolektora ili emitera? Ili, u slucaju cijevi, anode ili katode? To je prilicno bitna odluka ako se rezultat recimo misli prikazati osciloskopom, pa je potrebno da je referentna tocka za mjerenje struje (jedna os) i ona za mjerenje napona (druga os) na DUT ista.

1) Evo našao sam definiciju u Jelkoviću-tranzistorska audiopojačala. Ukratko kaže da na spoju baza-kolektor uslijed većih struja mogu nastati vruće točke te dolazi do točkastog grijanja koje može kratko spojiti bazu sa kolektorom i skuriti tranzistor. googlajući sam našao uzroke sekundarnog proboja: ako tranzistor duže vrijeme radi u režimu sekundarnog proboja,velik napon Vce prilikom uključenja i isključenja,ili uslijed termičkog bijega pri čemu Vce se smanjuje a struja raste.

Truch bla bla zahvaljujuci citanju bez razumijevanja, sto je cesta pojava. Pitao sam STO je ne ZASTO je. Za potrebe mjerenje je totalno irelevantno kako i zasto nastaje, vec kada. Zato sto treba po potrebi ograniciti mjerenje u podruvju kombinacija U/I kod kojih taj problem nastaje jer ce inace mjerenje unistiti DUT. Prijevod (jer ovako bi kroz pitanja i odgovore do njega mozda dosao u slijedecem stoljecu a tad cu odavno bit mrtav): Kada ima a kada nema smisla (ili se cak i ne smiju) raditi ztaticka mjerenja, tj, stavljanje U preko elementa pa onda mjerimo ko da imamo svo vrijeme svijeta. A ociglednu problematiku zagrijavanja DUT-a nisam ni spomenuo. To bi sad trebalo te, nadam se, navesti na ideju zasto komponent tester (citaj: single curve tracer) mjeri dinamicki, dakle varijabilnim naponom. Hint: pogledati tzv. SOA dijagram bilo kog tranzistora snage. Date su neke krivulje za koje pise 'second breakdown limit' i na njima neke oznake u milisekundama...

2) Iskreno rečeno ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurnošću.Znam da isto tako mjeri napon preko DUTa i struju kroz njega te prikaže na ekranu. Lagao bi kada bi rekao da nisam škicnuo blok šemu Teka 576 i jedan projekt za lampaški curve tracer na diyaudio.com i koliko vidim jedina razlika je u tome što pravi curve tracer ima generator stepenastih impulsa te tako prikaže cijelu "obitelj" izlaznih karakteristika umjesto jedne. Ja sam radio onaj komponent tester koji u neku ruku i je curve tracer,tako barem piše na internetu(a još ga zovu octopus).Baš sam spojio na pipalice testera(nekih 20VAC) drain i source mosfeta dok sam na gate doveo napon iz ispravljača te sa potom povećavao taj napon i gledao kako se mosfet otvara te bi to valjda trebala biti njegova izlazna karakteristika.

[/quote]

Jedina razlika izmedju tvoje blok sheme (koja jos ima gresaka...) i stvarnog curve tracera je da generira seriju pobuda za kontrolni pin DUT-a (obicno u formi stepenastog signala). U stvarnosti je vec verzija s fiksnom kontrolnom velicinom izuzetno korisna i to je relativno mali upgrade na komponent tester. Sto nas vodi do slijedecih pitanja:
1) Koliko ima smisla naponom pogoniti B-E dionicu tranzistora? Sto je kontrolna velicina za bipolarac, sto za MOSFET/JFET, sto za cijevi, i koji joj je predznak? Zastita generatora kontrolne velicine?
2) Sto ce se dogoditi ako se ne filtrira anodno/kolektorsko/drain napajanje?
3) U blok shemi tek tracera ima i najjednostavnija forma zastite i limitiranja struje na DUT - serijski otpornik. Iz razloga u koje sad necu ulaziti je kod tek-a otpor na strani sekundara trafoa za DUT napajanje, otpori se mogu selektirati ovisno o odabranoj maksimalnoj disipaciji i naponu. Ovo je najjednostavnija metoda. Sto se dogadja kada se otpor prebaci na primarnu stranu tog trafoa? Sto bi se dogodilo ako bi se stavio strjni limiter?

[pinco]

Nema šta...dignuo si živac Ilimzn-u...

Sad ga se bojim pitat za bilo što...

Čekam 2018.

Gil

To je ilimznov učiteljski stil, tira te da poćneš mislit glavon, a ujedno ti stvori prkos da to i napraviš, i usput se misliš, da nije onolki vidija bi on...