Preliminarna razmišljanja o pojačalima

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Uto srp 16, 2013 12:28 pm

Eksperimentiranjem sa 811A (samo na stolu, bez šasije!) sam uz Ua=600V, Ra=4kOhma, Ia=85mA, Ug=+20V, Ig~30mAeff i pobudni napon od samo Ug1~=20Veff (strujna pobuda sa fet-om 2SK2700) dobio vrlo prihvatljivih ~22W izlazne snage, ali bi na žalost cijena takvog projekta u samogradnji bila vrlo visoka.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Uto srp 16, 2013 12:34 pm

ilimzn napisao:Pa nece bas biti, s obzirom da je ipak prisutan i otpor s G1 pobudne elektronke prema masi, sto ce pretvoriti sklop u 'autobias' s tim vecim negativnim prednaponom sto je veca struja cijevi, drugim rijecima napon na katodnom otprou ce biti automatski limitiran. Cak i s prilicno velikim katodnim otporom, rekao bihna suvisle vrijednosti. No, veci je problem (iako ni to zapravo u stvarnosti nije problem) kad tog otpora uopce nema (= ~beskonacno). Tada katodni otpor postaje zapravo izolacijski otpor izmedju katode i grijaca. No, cak i tada ce struja 'curenja' iz katode u grijac biti jako limitirana time sto porast katodnog napona = porast negativnog biasa za pobudnu elektronku.
No, postavlja se jedno drugo pitanje, a to je sto se dogadja kad je ulazni signal dovoljno negativan da tjera pobudnu elektronku u cut-off (za to je istina potrebno pojacalo potjerati u debeli clipping). U tom slucaju smanjivanje ulaznog signala tjera struju pobudne elektronke prema smanjenju ali efekt kontaktnog potencijala G1 izlazne elektronke podize potencijal iste te G1 cime se jos vise smanjuje struja pobudne elektronke ali RASTE struja izlazne elektronke kad bi se trebala dalje smanjivati. Pojavljuje se inverzije signala na G1 izlazne elektronke, i poslijedicno u izlaznom signalu. Uz dobro odabrani katodni otpor, mislim da bi sve ostalo n ajednom lijepom soft clippingu :) a mislim da usteda jednog otpora nije bas neka :P Ovako je 'cut-off' izlazne elektronke nedefiniran... mislim, nije da je to rezim rada u kojem ce to pojacalo normalno raditi ali ipak nije zgodno korisnike iznenaditi pretvaranjem pojacala u multiplikator frekvencije prilikom clippinga :)

U praksi, prilikom mjerenja, mi je u stvarnosti probila između katode i grijanja jedna 6P6S, ali kad bolje razmotrim, u pravu si! Moguće je da je izgorena elektronka imala sama za sebe lošu izolaciju!
Otpornik od 10kOhma prema masi će povećati struju kroz pobudnu elektronku za maksimalno 3mA i time neće bitno pomaknuti njenu radnu točku (niti zbog naznatno veće disipacije joj skratiti životni vijek), a i nije skup! :lol:
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Uto kol 13, 2013 8:20 pm

Dean napisao:
davorin napisao:... nemam ništa protiv da to administracija izdvoji u zasebnu cjelinu.

Nemaš ti tih para.... :lol:

Para možda ne, ali zato drugih dobara... :whistle:
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Pet kol 16, 2013 9:03 am

Zmajz napisao:davorine, gdje nabavljaš ovaj perforirani lim, izgleda mi OK za statore ESL panela??

Relativno nenabavljivo! :)
Izrezano iz ostatka zaštite neke stare zvučne kutije, a nađeno u podrumu-furdi kod Elvisa.
Inače je to stvarno odličan materijal (Dural) koji je pružao znatni otpor pri piljenju (iskre!) i bio je u polu-sjajnoj varijanti srebrenaste boje (obojao sam ga sa "bakrenom" spray-bojom nakon šlajfanja brusilicom).
Zadnja izmjena: davorin; Čet lis 24, 2013 7:38 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la elvis » Pet kol 16, 2013 10:26 am

tubeman napisao:Ovdje je PDF sa standardnim dimenzijama
Napraviti će sve unutar mogućih vrsta materijala, debljina, oblika i veličina rupa.
Mislim da se puno bolje (a posebno povoljnije) neće naći u krugu par sto km.


Odličan info, hvala puno !
Avatar korisnika
elvis
 
Postovi: 135
Pridružen: Čet ožu 21, 2013 12:35 pm
Lokacija: Zadar

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la Zmajz » Pet kol 16, 2013 11:45 am

U tom Zagorju se svašta nađe, čak i kontejneri (to mi treba, ali tražim malo izvan standarda - širine 3 m i dužine 6).
Ove perforirane limove već dulje vrijeme tražim, očito na krivim mjestima.
Zmajz - Z na kraju se ne čita i ne izgovara bez potrebe, to je nepostojano Z!
Avatar korisnika
Zmajz
 
Postovi: 2589
Pridružen: Pet svi 31, 2013 10:10 pm
Lokacija: Zagreb i Koprivnica

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la Khadgar2007 » Pet kol 16, 2013 11:47 am

Pa di ćeš napraviti radionu u kontejneru, jedino ako misliš da radiona i sauna budu zajedno. :lol:
Psihodelični sin cvijeća...zauvijek!
Avatar korisnika
Khadgar2007
 
Postovi: 6149
Pridružen: Uto tra 09, 2013 12:20 pm
Lokacija: Sisak

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la Zmajz » Pet kol 16, 2013 4:19 pm

Šupa mi se raspada, moram negdje pospremiti poljoprivrednu mehanizaciju, a i napraviti pristojan pank tza šljaku.
Zmajz - Z na kraju se ne čita i ne izgovara bez potrebe, to je nepostojano Z!
Avatar korisnika
Zmajz
 
Postovi: 2589
Pridružen: Pet svi 31, 2013 10:10 pm
Lokacija: Zagreb i Koprivnica

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la Master of disaster » Uto ruj 17, 2013 11:50 am

Da se malo nadovežem na Davorinov post u temi Žarula fest vezan za megije i pojačalo koje ih je pogonilo, već neko vrijeme čitam različite materijale o konstrukciji pojačala i ta circlotron koncepcija mi se ovako u teoriji jako svidjela, mada to prelazi u napredni tečaj :D
Every speaker construction should start with a 15" bass driver! JBL knew this already in the mid Nineteen-forties.
Avatar korisnika
Master of disaster
 
Postovi: 3349
Pridružen: Uto ožu 19, 2013 6:45 am
Lokacija: epicentar

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Čet lis 24, 2013 10:48 pm

Malo teoretiziranja:
Kako što lakše (i jeftinije) doći do pristojne izlazne snage pojačala sposobnog da pokrene prosječne zvučne kutije?
Većina kupovnih zvučnih kutija manjih dimenzija kakve mogu naći prostor u većini dnevnih boravaka ima realnu osjetljivost ispod 85dB. Jednostavnom matematikom se dođe do toga da pojačala trebaju imati 15-20W po kanalu, a da se zadovolji potrebna dinamika za ugodno slušanje većine glazbenog materijala.
Vrlo jednostavna konstrukcija u SE-topologiji s 2-3 stupnja pojačanja (zajedno s predpojačalom) bi za izvedbu bila vrlo brza, ali cijena ne! Zbog SE-topologije je izlazni trafo puno veći (DC-struja kroz njega!), filtracija anodnog napona treba biti puno bolja od one za protufazno pojačalo, a za 15-20W treba nekoliko skupih elektronki spojiti paralelno ili iskoristiti neku puno jaču koja može sama dati tu izlaznu snagu. Za 15W izlazne snage bi trebalo u SE-triodnoj topologiji spojiti barem 3 paralelno spojene EL34 (kao i 6L6GC), po 2 komada GU50 i KT88 (6550A) ili neku od jačih izlaznih odašiljačkih elektronki (npr. RS1003). Korištenje trioda traži uglavnom velike pobudne napone i/ili pobudu u A2 klasi sa strujom rešetke. Izuzetak je 6S33S (projekt DAH-2) koja sama osigurava dovoljno snage uz niske napone, ali i tu su prisutni problemi s skupljim izlaznim transformatorom, velikim pobudnim naponom i relativno kompliciranim mrežnim dijelom.
Ekonomičnost dakle nalaže protufazni spoj, s kojim se relativno lako dobije potrebna snaga, izlazni trafo je manji od onoga u SE-topologiji, a mrežno napajanje jednostavnije. Ipak i tu postoje problemi s korištenjem trioda (ili triodnih spojeva pentoda) zbog relativno visokih napona potrebnih za pobudu.
Upotreba UL-spoja je prihvatljiv kompromis, koji traži nešto manje pobudne napone od onih za triodni spoj, ali je potrebni kvalitetni izlazni trafo u tom slučaju kompliciran i skup (skup u najmanju ruku kao kod SE-topologije).
Ostaje dakle pentodni spoj koji traži vrlo mali pobudni napon, izlazni trafo je relativno jednostavan, a mrežni dio jeftin i lak za konstrukciju. Problem većih izobličenja pentoda se da popraviti sa umjerenom upotrebom negativne povratne veze (kombinacija lokalne i globalne NPV), ali ostaje problem malog damping faktora takvih pojačala zbog velikog unutrašnjeg otpora pentoda. Korištenje jače negativne povratne veze koja bi popravila damping faktor i smanjila unutrašnji otpor bi tražila kompliciraniji (skuplji!) izlazni trafo (zbog fazne karakteristike i frekventne linearnosti potrebne za jaku NPV), pokvarila prirodnu harmonijsku strukturu izobličenja (neravnomjerno smanjeni bi bili parni harmonici u odnosu na neparne) i djelovala kao svojevrsni kompresor dinamike.
Dakle protufazni pentodni izlaz DA, ali sa pentodama koje imaju što manji unutrašnji otpor.
Odmah se vidi da za takvu konstrukciju otpadaju mnoge uobičajene elektronke korištene u pojačalima!
Veliki unutrašnji otpor eliminira veliki broj kvalitetnih audio elektronki kao što su EL84 (6BQ5, 6P14P, itd.), 6V6 (6P6S, 6BW6, itd.), EL90 (6P1P, 6AQ5, itd.), pa čak i 6L6 koja kod anodnih napona od 300V ili većim ima unutrašnji otpor veći od 33kOhma.
EL34, EL36, EL500(EL504), EL509(EL509, EL519) (i sve odgovarajuće varijante serije "P"), kao i ruske varijante TV-elektronki kao što su 6P13S, 6P31S, 6P36S, 6P41S, 6P42S, 6P44S i 6P45S) imaju sve relativno mali unutrašnji otpor, ali neke od njih (El36, PL36, EL500, PL500, EL504, PL504, 6P31S, 6P42S i 6P44S) su u pentodnom spoju izrazito nelinearne pa i njihova upotreba otpada. Neke od njih su i skupe (EL509, EL519, PL509, PL519, 6P45S), pa i njihovo korištenje ne dolazi u obzir (zbog zahtjeva da i cijena bude što niža!).
U obzir dolazi i veći broj elektronki koje su korištene u američkim televizorime, među kojima ima vrlo linearnih, malog unutrašnjeg otpora i niske nabavne cijene, ali to spada u relativno egzotiče konstrukcije koje traže i dodatnog eksperimentiranja (nema baš s takvim elektronkama puno gotovih šema za primjenu u audio tehnici).
Srećom, mala, jeftina, malog unutrašnjeg otpora, linearna, dostupna i za audio tehniku konstruirana EL86 (6CW5, kao i varijante sa različitim naponom napajanja grijanja PL84 i UL84) objedinjuje sve potrebne karakteristike.
Dakle diskusija je otvorena, pa su svi prijedlozi dobrodošli.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju

cron