P-P EL34

[davorin]

Malo gledam ovo i imam jedno pitanje....Da li grijanje može biti DC?...

Može.

... 5V 5A svičer je sigurno jeftiniji od 5A namotaja na transformatoru a mislim da i manje mjesta zauzima pa zato pitam....

Sigurno ne!?
Problem bi mogao nastati i sa mogućnosti proboja prema primarnom dijelu "switcher"-a, te prema masi, a tu je i grijanje okoline sa elektronkama.

[Schultz]

Evo, mali svičer 5V 5A....

Izlaz se stavi u seriju sa ulaznim prekidačem i kada nema napajanja na izlazu da izbaci glavni prekidač.... Ili tako nekako....

[tom_hifi]

Sve se moze sloziti. Evo kod mene savrsen primjer.

Istina da treba malo modati navedene svicere, ali rade odlicno.

[grunf]

da li je netko probao spojiti na scop te switchere ili im izmjeriti EM zračenje, po meni ni u jednom kvalitetnom hi-fi uređaju nemaju šta raditi, prije neke po godine sam složio jednostavni detektor groma koji s komadom Cu od 20 cm može registrirati udar groma na nekih 50-60km , isti sklop poludi u blizini bilo kojeg switchera , ledica miga ko da san upa u oluju svih oluja

zadnje vrime ne radim nove sklopove nego poboljšavam stare tj. njihova napajanja , trenutno u dacu samo u žarenju imam RC članove s tri elektrolita od 15000uF , prijašnji je bilo s dva 4700uF , razliku sam već osjetio kad sam prešao na 2x15000 , nažalost sva ova mjerenja i testiranja nisam baš dokumetirao jer radim stihijski kad se ukaže vremena ali ću uskoro imati jedan kratki tekst o svemu tome

[grunf]

Problem bi mogao nastati i sa mogućnosti proboja prema primarnom dijelu "switcher"-a, te prema masi, a tu je i grijanje okoline sa elektronkama.

ovo sam vrlo dobro osjetio kad sam switcherom napajao teslin transformator, nastrada je switcher(12V/20A) i 2kom 2N3773 u driveru transformatora uz veliki oblak znate već čega

[Schultz]

Da. Sigurno špricaju, nema tu priče.....

[vilim]

grunf , sada i mene zanima kako se ponaša pojačalo čije izlazne cijevi grijemo preko switchera jer sam ga odlučio staviti za grijanje samo izlaznih GU-50 cijevi. Nisam još krenuo u neko duboko proučavanje izvedbe switchera koji mi je već stigao iz Kine , već sam izvršio samo provjeru na opterećenje koje sam simulirao žaruljama. Prvi dojam držanja napona pri nazivnoj struji tereta bio bi odličan!! , ali ne znam dalje kako će biti u pojačalu. U svakom slučaju valjalo bi izvršiti provjeru pojačala čije su cijevi grijane preko switchera tako da se uz kratko spojeni ulaz promatra osciloskopom je li ima kakvog značajnijeg smeća na sekundarnoj strani . Ako to ne funkcionira u velikoj mjeri mi ruši koncepciju jer u PP izvedbi imam 4xGU-50 po kanalu (paralelan rad dvije cijevi u triodnom režimu) tako da se gomilaju amperi . Pokušat ću malo potražiti komentare na drugim forumima osobito ako je neko koristio i osciloskop prilikom provjere !!..

[tom_hifi]

Ja grijem SVE cijevi pomoću svičera i sve te cijevi su direktno grijane. Na R&S analyzatoru ulazna cijev ima linearnost preko 300kHz (iznad toga nismo mjerili, nije bilo potrebe) i apsolutne nikakve smetnje u audio signalu se ne pojavljuju.

Svi svičeri su blago modificirani plus što još imam dodatne RC članove preko kojih skidam napon za grijanje. To radi savršeno kod mene i ne bih mijenjao.

[Ivica33]

Poštovani! Mislim da ste pomiješali kruške i jabuke. Jedna je stvar grijati driver ili izlazne cijevi ali ispravljačica je nešto sasvim drugo. Koliki je potencijal katode iste prema masi za razliku od driver i izlaznih cijevi? Odgovor na to pitanje je i odgovor na to zašto grijanje ispravljačica "svičerom" nije dobra ideja. Hvala.

[vilim]

Ivica 33 budi malo precizniji ,svako od nas ima neko svoje objašnjenje i svi znaju iznose potencijala katoda drivera, ispravljačica , u odnosu na masu izlaznih cijevi. Switcher izvori napona rade na frekvencijama od nekoliko stotina kiloherca a razno razne konfiguracije ožičenja mogu pokupiti induktivne smetnje a da ne govorim o konstrukcijskim kapacitetima elektronskih cijevi. Ako ti dođe u ruke knjiga Radiopredajnici izdanje Naučna knjiga Beograd 1951 , autori Modelj i Nevjažskij koja je namijenjena konstruktorima velikih odašiljača pogledaj kakove probleme stvaraju međuelektrodni kapaciteti i spominje se upravo kapacitet grijače niti i same katode (indirektno žarenje) .