gu50 schadeode

[Dean]

Meni se čini da će sada Aleksa izletiti od negdje....

I ubava sonda bi imala sigurno što za pitat ...

[drazenK]

Onda nema druge nego ići sa G807 koje imam.
Koja snaga bi se dala izvući u ovoj kombinaciji? Dali bi mogla 807 direktno biti utaknuta u onu okolinu elemenata umjesto 6l6, naravno uz odgovarajući napon napajanja?

[davorin]

Na navedenoj šemi nije elektronka 6L6 (Pa=19W Uamax=360V Ug2max=270V), već 6L6GC (Pa=30W Uamax=500V Ug2max=450V) koja je puno jača.
Elektronka 807 ima nešto drugačije podatke (Pa=25W Uamax=750V Ug2max=360V), iako je po svojim karakteristikama i konstrukciji sistema slična elektronki 6L6 (ili točnije 6L6G).

[vilim]

Kopija POSTUPAK ODREĐIVANJA STATIČKE RADNE TOČKE Qo SINGLE ENDED.doc

drazen, evo nešto za tebe, pažljivo pročitaj !!..
Pokušao sam što jednostavnije prikazati postupak određivanja radne točke kod SE pojačala sa GU-50 u triodnom spoju.Nadam se da je tema zanimljiva kako za one koji ne znaju o tome ništa , kao i za one koji dobro poznaju tu materiju. Imao sam dosta poteškoća oko editiranja matematičkih simbola. Kada preuzmeš datoteku treba samo otvoriti sadržaj .

[Klokan]

A zašto taj FET ne zamjeniti nekom triodom? Šteta GU50 kraj tog pjeska

[vilim]

A zašto taj FET ne zamjeniti nekom triodom? Šteta GU50 kraj tog pjeska

Može se NMOS depletion typ 01N100 zamijeniti elektronkom ,ali tada će u ovom spoju na g1 izlazne elektronke biti suviše veliki istosmjerni napon . Umjesto +50 do +70V biti će oko +150V a time nastaju veliki problemi oko postavljanja radne točke. U tom slučaju mora se staviti vezni kondenzator između drajverskog stupnja i upravljačke rešetke g1 izlazne elektronske cijevi.

[drazenK]

Meni je baš zanimljivo što je mosfet a ne drajverica. A i gu50 nisu baš skupe. Ove su bile for free.
Neka malo drugačiji spoj. Jedino te jezgre... Možda ipak probam namotati na njih.
Vilim, tnx na računici.

[Klokan]

A zašto taj FET ne zamjeniti nekom triodom? Šteta GU50 kraj tog pjeska

Može se NMOS depletion typ 01N100 zamijeniti elektronkom ,ali tada će u ovom spoju na g1 izlazne elektronke biti suviše veliki istosmjerni napon . Umjesto +50 do +70V biti će oko +150V a time nastaju veliki problemi oko postavljanja radne točke. U tom slučaju mora se staviti vezni kondenzator između drajverskog stupnja i upravljačke rešetke g1 izlazne elektronske cijevi.

Zašto ne vezni kondenzator? U mojem pojacalu sa ECC81 i GU50 je vezni kondenzator od 0.22uF i pojacalo radi sasvim dobro

[ilimzn]

Depletion mode MOSFET bi se mogao zamijeniti i klasicnim MOSFET-om uz neke izmjene u ulaznom krugu. I naravno, mogao bi se zamijeniti vakuumom ali ne triodom vec pentodom - cijela poanta uporabe MOSFET-a na tom mjestu je da je izlazna vrijednost iz njega _struja_ draina i da je ona neovisna o naponu draina. To nije slucaj kod triode.

[vilim]

A zašto taj FET ne zamjeniti nekom triodom? Šteta GU50 kraj tog pjeska

Može se NMOS depletion typ 01N100 zamijeniti elektronkom ,ali tada će u ovom spoju na g1 izlazne elektronke biti suviše veliki istosmjerni napon . Umjesto +50 do +70V biti će oko +150V a time nastaju veliki problemi oko postavljanja radne točke. U tom slučaju mora se staviti vezni kondenzator između drajverskog stupnja i upravljačke rešetke g1 izlazne elektronske cijevi.

Zašto ne vezni kondenzator? U mojem pojacalu sa ECC81 i GU50 je vezni kondenzator od 0.22uF i pojacalo radi sasvim dobro

Klokan , čitajući mnoge recenzije i nadmudrivanja audofila oni pravi "šmejkeri" ne vole imati kondenzatore na putu audio signala,smatrajući kako kondenzatori pokazuju neku vrstu memorijskog efekta prilikom brzih izmjeničnih polarizacija dielektrika i tada zamućuju zvučnu sliku. Jeli to baš sasvim tako nisam se u potpunosti uvjerio u praksi,ali osobno ih nastojim ukloniti što više s puta audio signala. Ovo je tema o kojoj se može otvoriti rasprava budući da kvalitetni "brend" kondenzatori stoje pravo bogatstvo, a mogu se veoma lako izbjeći jeftinom "logistikom" kao npr. napajanje pozitivnim i negativnim izvorom napajanja, ugradnjom dodatnih međustupnjeva i slično čime smo u potpunosti uklonili sve uzroke fazne pogrešake osobito na niskim frekvencijama od desetak Hz . Pri tako niskim frekvencijama izlazni transformator koji je uključen u sustav negativne povratne veze zajedno s veznim kondenzatorima može krenuti u neželjene oscilacije koje se ne čuju, a otjeraju radnu točku elektronke u nelinearni dio karakteristika što doprinosi povećanju izobličenja .