vilim napisao:ilimzn, ja zaista tebe baš ništa ne razumijem, kakve veze ima mosfet s kondenzatorom??, umjesto mosfetom 6L6 možeš drajvati i triodom. Jeli uopće znaš koja je uloga katodnog otpornika ??, ako nije premošten kondenzatorom za izmjeničnu komponentu anodne struje tada imaš slučaj strujne serijske povratne veze, ali ako ga premostiš elektrolitom dovoljno velikog kapaciteta tada se napon na njemu više ne mijenja tijekom rada i iznosi stalno oko +70V jer tim naponom definiraš radnu točku 6L6 u A-klasi radnog područja. Meni se čini da ne razumiješ ulogu otpornika R3 i C1 te zato zabrazdiš u neke nebulozne sfere !!..
Ali ovdje nije drajvan triodom, nego pentodom. Nisu to nikakve nebulozne sfere nego poznavanje osnovnih karakteristika elemenata s kojima se radi, niti su to 'nepotrebni' spojevi za smanjivanje bruma. Problem ije u nerazumijevanju mene nego upravo u nerazumijevanju da MOSFET itekako ima veze s tim gdje ide kondenzator, i poslijedicno koja je njegova uloga. Refleksno gledas u glavi tipiziranu shemu 'kondenzator preko otpora' kao i 99% ostale publike.
Uloga je katodnog kondenzatora da za AC uvjete rada pricvrsti katodu na referentnu tocku ulaznog napona na mrezici, jer je napon s kojim tjeramo tu cijev izmedju mrezice i katode (ujedno se time zaobilaz strujna povratna veza koja nam pase za stabiliziranje DC radne tocke ali uopce ne pase za AC uvjete).
Tipicno ce ta referentna tocka biti masa, ali ovo nije tipican slucaj. Referentna tocka izlaza iz drivera koji je PENTODA nije masa nego napon napajanja, jer se izlazni napon generira izmedju napona napajanja i anode pentode, na anodnom otporu pentode, ako aproksimiramo idealnu pentodu - ona je strujni izvor, ciji je uutrasnji otpor 'beskonacan'. Cak i da nije idealna, aproksimacija vrijedi dok god je anodni otpor puno veci od unutrasnjeg otpora pentode. Kod tipicnog pentodnog spoja, spajanje katodnog kondenzatora na masu automatski donosi prakticno pun iznos valovitosti napajanja drivera na G1 izlazne cijevi. U konkretnoj shemi je situacija jos gora, jer se ne moze dodatno taj napon filtrirati, i prakticno je to valovitost napoona napajanja izlaza. Pa sad, jel jeftinije staviti kondenzator za visi napon ili natrkeljati 2-3 takva po filterima, ponesto zavojnica ili stabilizator anodnog napona, to procijeni sam - radi se o ptianju sila ili pamet.
U konkretnom slucaju ovog pojacala valovitost napajanja NECE biti atenuirana radom schade NPV - MOSFET (=pentoda) se nicime (*) ne odupire injektiranom naponu kroz schade otpor, a ako je izlazna cijev u pentodnom spoju, to je prakticno sva valovitost napajanja. Izlazna je cijev u pentodnom spoju jednako tako strujni izvor spojen preko impedancije trafoa (koja je znatno manja od unutrasnjeg otpora cijevi) na napon napajanja koji je valovit, i injektira ga direktno sebi u G1. Najlogicniji nacin je istu valovitost dovesti na katodu cime je regerenca Ugk dovedena na pravo mjesto i svi su ti problemi rijeseni. U triodnom spoju situacija je tek malo bolja jer se valovitost dijeli na trafo i unutrasnji otpor triode koji je isti red velicine, no tipicno pravilo reflektirani otpor tereta je 2-3 puta veci od unutrasnjeg otpora cijevi daje nam nekih 6-10dB prigusenja valovitosti.
(*)=zapravo odnos unutrasnjeg otpora MOSFETa i shade otpora, koji je tipicno >>1, prigusenje bi bilo Rizlfet/(Rizlfet+Rnpv), kad se to uvrsti dobivaju se zanemarive vrijednosti s maksimumom niti par dB.
Gospodin koji je originalnu (minimalisticku) shemu nacrtao, kao i spomenuti Broskie su pozaboravljali vise nego sto sam ja ikad znao, pa bar za sebe znam da ne bi olako pretumbavao elemente po shemi bez da si doooobro razmislim zasto su tamo gdje jesu i sto je pisac htio reci.
Nadalje, sve ovo nisam isisao iz malog prsta vec se radi o iskustvu. Ponekad se isto susrece na neocekivanim mjestima. Pojacalo RED ('crvena iverica') koristi pentodni driver, triodni phase splitter i push-pull izlaz kojem je samo jedna strana vracena shade NPV-om prema pentodi. Tamo se injektiranje valovitosti nije moglo rijesiti premjestanjem katodnog kondenzatora jer kao prvo je izlaz PP a kao drugo fiksni bias pa ga ni nema. Dakle ostaje ili stabiliziranje napona napajanja po principu vilim klade valja, ili ici na pamet jer je cijela poanta tog pojacala maksimum perormansi za minimum cijene (unutar suvislih granica). Rijesenje je nadjeno u injektiranju istog bruma u suprotnu fazu splittera. Jest da je trebalo dugo razmisljati, ali se rijesenje svelo na jedan otpornik stavljen na pravo mjesto. Usporedba cijene i kompleksnosti je, mislim, bespredmetna.
PS - kod racunanja trafoa treba uzeti u obzir efektivni izlazni otpor sklopa ukljucivo shade lokalnu NPV, za slucaj pentodnog spoja. U triodi razlika nece biti toliko bitna.