Preliminarna razmišljanja o pojačalima

[Edison]

Za koju cijev je to ako nije tajna?

Davorin i cjevna tajna...
Njega da odvedu na ispitivanje, on bi im rekao sve... o cijevima!

[fixxxer]

Njega da odvedu na ispitivanje, on bi im rekao sve... o cijevima!

[deleted user]

Za koju cijev je to ako nije tajna?

Ima nekoliko kandidata, ali 845 je primarni!

Koja bi odokativno bila optimalna radna tocka za 813-icu uz koristenje ovog trafa?

[davorin]

Imam već 2 para transformatora namotanih za triodni i/ili UL-spoj elektronki 813 i/ili GK71, a ovaj par je namotan za izvorne triode sa manjim unutrašnjim otporom (za elektronku 845 je Ri=1700 Ohma) od pentoda spojenih kao triode.

[ilimzn]

TF uvijek iznjedri nove ideje, a ovu pripisujem Fixxer-u, koji je inspiriran Precednikovim pojacalom s PL519 koje koristi G2 kao anodu (kapice ostaju 'u zraku'), zamislio koristiti PL36 u istom modu za linijsko pretpojacalo.

Kod konstrukcije linijskog pojacala u jednom stupnju, zapravo je dosta tesko pronaci zgodnu elektronku koja bi davala relativno malo pojacanje - mu bi joj trebao biti negdje izmedju 5 i 10, kako bi pojacanje linijskok pretpojacala bilo negdje izmedju 3 i 5. DO sada smo vidjeli izvedbe s 13DR7 i 6EM7 u kojima se na zalost zrtvuje cijela jedna sekcija cijevi, dok se druga sekcija (trioda) s malim pojacanjem koristi za linijski stupanj.

PL36 je vrlo zanimljiva po ovom pitanju, jer joj je mu g1-g2, sto je zapravo mu kada se G2 koristi kao anoda, izmedju 5 i 6. Dodatna je prednost da ima relativno visoku strminu pa je i unutrasnji otpor nizak (oko 800 ohma) i vrlo visoku disipaciju G2 (5W, s pikom 7W) unatoc anodnoj disipaciji od (izuzetno konzervativnih) 10W, te radi na relativno niskom naponu napajanja. Radi toga moze raditi s dosta velikim strujama cime udio izlazne struje postaje zanemariv u promjeni radne tocke, pa je moguce postici vrlo niski stupanj izoblicenja cak i sa neuobicajeno strmim radnim pravcem (da bi se dobilo relativno nisko ukupno pojacanje). PL36 je inace izuzetno linearna u triodnom spoju.

Dakle, bez puno zadrske, eto i karakteristika, snimljenih na TF-u:

PL36_G2_forum.gif

A sad navalite s predlozima radnih tocaka

[davorin]

Radio sam neke pokuse sa EL36 (PL36, EL360, E235L) sa pobudom na G2 (G1 na masi) gdje je linearnost bila najbolja od svih elektronki koje sam ispitivao (pri malim i vrlo velikim pobudnim naponima, ovisno o naponu napajanja; struja također "prilična":~45mA; linearnost je bolja od 300B u optimalnoj radnoj točci!), a pojačanje također vrlo malo (~6).
Problem ostaje mikrofoničnost zbog relativno dugih izvoda koji vode od staklene baze prema elektrodama, kao i relativno loš (za mikrofoniju!) držeč sistema u balonu. Nešto bolja je E235L od ostalih (deblje staklo, kraći balon, manji razmak sistema od baze i nešto deblji dovodi), ali ukupna dužina žica od ~4cm (od izvoda K, G1 i G2 sistema prema bazi i probodu kroz staklo) ne obećava previše.

[ilimzn]

Problem ostaje mikrofoničnost zbog relativno dugih izvoda koji vode od staklene baze prema elektrodama

Ocekujes da ce biti problema pri linijskim nivoima (~1V)?

[davorin]

Postoji velika vjerojatnost za mikrofoničnost, ili samo za eufoničnost, tamo gdje spojne žice između pinova baze (probod metala kroz stakleno dno-tanjurić) i izvoda-nosača rešetki-anode-katode samog sistema nisu izvedene elastično. Veće duljine dovoda povećavaju mogućnost ulaska u rezonancije, a kod većine izlaznih elektronki sa Oktalnom bazom su ti izvodi prilično dugački.
Kod većine elektronki sa Novalnom bazom su izvodi vrlo kratki, ali njihovo puno tanje staklo (na koje se uglavnom naslanjajumica-držači sistema u balonu) ih izjednačava kod problema mikrofoničnosti sa Oktalnim verzijama.
Zanimljivo je da većina Loktalnih elektronki ima kraće izvode u balonu od njihovih Oktalnih verzija, a zbog debljeg stakla od Novalnih imaju najmanju prosječnu sklonost mikrofoniji.
Teško je reći pri kakvim naponskim (signala) vrijednostima će pojedine elektronke biti mikrofonične, pa će se taj slučaj morati praktično probati za svaki slučaj pojedinačno.
Mikrofoničnost i eufoničnost nisu samo ovisni o nivoima napona koji se pojačavaju, postoji i njihova ovisnost o statičkim radnim uvjetima.
Sjećam se sklonosti mikrofoniji elektronke PCC88 kad se spoji na napon grijanja od 6,3V, a čim se taj napon podigne na 7,5-8V, mikrofoničnosti nestane (ili se drastično smanji).

[Pao Pepeo]

Pozdrav ekipo ma nešto tražim njuškam gledam a nikako da naletim na ono pravo pa da vas pitam mišljenje oko jednog pojačala.Dali je netko od vas radio ili zna koji primijer pojačala sa 807 cijevkom u izlazu PSE ali da su izlazne cijevi spojene da rade u triodnom modu??? Zanima me vaše mišljenje o takvom ampu jer mislim da nebi bio pretjerano skup za realizaciju,možda bi mi pasao za neke buduče ideje koje imam i ako se ne varam dalo bi se iz njega izvući kojih 10W dovoljni za gonit i ne tolko osijetljive zvučnike.Pitam isto zato što sam imao prilike poslušati Sawin 807SE na ovom TF-u i baš me zaintrigirao
Poznati su mi primjeri harkonenovog PSE-a kojeg se može naći u knjizi N.Vukušića i naletio sam isto na neke lijepe monoblokove rađene na bazi projekta Alexa Kitića ali oni ne rade u tiodnom spoju ako se ne varam i baš se pitam kako to????
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima pozz

[Dean]

Nešto smo na TF-u razgovarali Sony i ja ( i još netko, čini mi se ) , da zahaltamo Harkonena da napravi baš to PSE 807.
A što da ti kažem? " Već jeee skorooo i goodinaaa danaaaaaa......"