Vođenje masa

[Edison]

Opisat cu kako ja vodim mase. Siguran sam da ima boljih nacina, medjutim, ja sam na taj nacin dobivao dobre rezultate u praksi. Nikakvog bruma, nikakvih problema...

Kad radim cijevni uredjaj, mase vodim "sve u jednu tocku". Na sasiji izbusim rupu i ubacim vijak M3, nekih 20mm duzine. Vijak je izoliran od sasije plasticnim podloskama koje izoliraju TO-3 tranzistore, podloske idu s obje strane lima. Svaka, ali bas svaka masa, vodi se posebno. Znaci, nema grupiranja srodnih masa, pa onda jednom zicom u centralnu tocku (CT). Na kraju svake zice mase je mala tanka ocica od 3mm. Zice napajanja, katoda i zvucnicka masa su deblje. Zice mase ulaza, potenciometra, odvodni otpornici resetki su tanke. Onda ide slaganje zica na vijak mase. Redosljed je bitan. Prvo stavljam masu napajanja, na nju masu zvucnika, na nju katodnu grupu izlazne cijevi, na nju katodnu grupu ulazne cijevi, ako ih je vise, onda redom od izlaza prema ulazu. Tako sam slozio mase kroz koje teku vece struje. Nakon toga slazem signalne mase, idem od izlaza prema ulazu. Prvo masu odvodnog otpornika resetke izlazne cijevi, pa onda odvodni otpornici jedne po jedne cijevi krecuci se prema ulazu. Onda masa potenciometra i masa ulaznog prikljucka. Stavim zupcastu osiguravajucu podlosku i cvrsto stisnem s dvije matice.

Na ovaj nacin lako je presloziti mase, ako zatreba. Slozeno je na nacin da struja pomalo opada kako se dodaju nove zice, a prati se i put signala. Na taj nacin sam spojio nekoliko pojacala, i nikad nije bilo problema. Dva su nedostatka ovog postupka. Ide dosta zica do CT mase. Drugi je nedostatak je da CT nije bas tocka, nego je malo veca (vijak i ocice), no nije to ni toliko veliko kad se uzme u obzir kolika bi bila lemna tockurina da se sve te zice spoje u jednu tocku.

Sigurn sam da se ovo moze jos poboljsati. Mozda staviti dva vijka i na jedan nanizati mase napajanja, a na drugi mase signala, i povezati ih s otpornikom od oko 10 Ohma. To jos nisam probao.

CT se spaja s kucistem uredjaja. Ako je kuciste metalno, onda po propisima mora biti uzemljeno, radi sigurnosti korisnika. To je onaj treci kontakt na IEC prikljucku. On se spaja debljom zuto-zelenom kratkom zicom na najblizi vijak kucista. Treba osigurati dobar spoj, pobrusiti boju ili eloksaciju ako je ima, i koristiti zupcaste podloske koje ce "zagristi" u lim kucista.

Izmedu tog vijka uzemljenja kucista i CT mase stavlja se tzv. "podizac" ili "odvajac". Potrebno je nesto sto ce odvojiti masu naseg uredjaja od mase drugog uredjaja koji se spaja na njega. Odvajac mora biti takav da kroz njega moze proteci velika struja (u slucaju kratkog spoja), jer podizac mora izdrzati i provesti tu struju dok ne pregori osigurac. Ne smije pregoriti on prije osiguraca, jer onda vise nemamo zastitu i uredjaj postaje opasan. Podizaci se rade na razne nacine. U principu, potrebno je malo podici masu, ili onemoguciti da se izmedju masa u razlicitim uredjajima pojave vece razlike potencijala. Najcesce se koristi otpornik od oko 10 Ohma, najmanje 3W. Netko mu dodaje i dvije antiparalno spojene diode od 3W, moze se dodati i kondenzator od oko 10nF. Ja koristim thermistor od 10 Ohma, tip CL-60. On podize masu na tih 10 Ohma u normalnom radu. Ako, u slucaju havarije, prema masi potece veca struja, thermistor se zagrije, otpor mu pada na malu vrijednost, i propusta struju prema osiguracu koji pregori.

Samo da napomenem, ovaj "podizac" se spaja prvi na CT mase, tj. prvo on pa onda masa napajanja, i onda sve dalje kako sam opisao.

Eto, mozda ce nekom koristiti.

CT.jpg

[davorin]

Da, to je dobar sistem EDISONE, a vrlo sličan (ili identičan?) sam koristio prije no što sam se "okoristio" sistemom koji upotrebljavam danas.
Zašto sam ga napustio kad je dobar ili odličan?
Radio sam nekoliko pojačala koja su imala vrlo velike šasije i jako puno elektronki (npr. OTL-integrirac, koji je imao 18 elektronki!), gdje su neke žice spoja na masu bile vrlo dugačke (i 40cm!), a "šuma" žica prema vijku groteskna i nepraktična.
Danas uglavnom vod na šasiju (otpornik s 2 diode) zalemim (da, i za Al-lim! ), ili ga spojim preko komadića KUPAL-lima (eksplozivnim postupkom difuzno spojene aluminijska i bakrena folija pa nema galvanskih struja) ako je aluminijska šasija jako debela.

[COYG]

znači sve točke zajedno pa na šasiju pa na uzemljenje? Šasija s kučištem (ako je metalno) mora imati samo jednu dodirnu točku?

[davorin]

znači sve točke zajedno pa na šasiju pa na uzemljenje? Šasija s kučištem (ako je metalno) mora imati samo jednu dodirnu točku?

Šasija i kućište je jedno tijelo ili više metalnih limova sastavljenih vijcima i/ili zakovicama, a masa su sve žice koje se preko otpornika od 10 Ohma spoje na šasiju. Paralelno otporniku se stave 2 diode inverzno okrenute tipa UF5408.

[tom_hifi]

Opisat cu kako ja vodim mase. Siguran sam da ima boljih nacina, medjutim, ja sam na taj nacin dobivao dobre rezultate u praksi. Nikakvog bruma, nikakvih problema...

Kad radim cijevni uredjaj, mase vodim "sve u jednu tocku". Na sasiji izbusim rupu i ubacim vijak M3, nekih 20mm duzine. Vijak je izoliran od sasije plasticnim podloskama koje izoliraju TO-3 tranzistore, podloske idu s obje strane lima. Svaka, ali bas svaka masa, vodi se posebno. Znaci, nema grupiranja srodnih masa, pa onda jednom zicom u centralnu tocku (CT). Na kraju svake zice mase je mala tanka ocica od 3mm. Zice napajanja, katoda i zvucnicka masa su deblje. Zice mase ulaza, potenciometra, odvodni otpornici resetki su tanke. Onda ide slaganje zica na vijak mase. Redosljed je bitan. Prvo stavljam masu napajanja, na nju masu zvucnika, na nju katodnu grupu izlazne cijevi, na nju katodnu grupu ulazne cijevi, ako ih je vise, onda redom od izlaza prema ulazu. Tako sam slozio mase kroz koje teku vece struje. Nakon toga slazem signalne mase, idem od izlaza prema ulazu. Prvo masu odvodnog otpornika resetke izlazne cijevi, pa onda odvodni otpornici jedne po jedne cijevi krecuci se prema ulazu. Onda masa potenciometra i masa ulaznog prikljucka. Stavim zupcastu osiguravajucu podlosku i cvrsto stisnem s dvije matice.

Na ovaj nacin lako je presloziti mase, ako zatreba. Slozeno je na nacin da struja pomalo opada kako se dodaju nove zice, a prati se i put signala. Na taj nacin sam spojio nekoliko pojacala, i nikad nije bilo problema. Dva su nedostatka ovog postupka. Ide dosta zica do CT mase. Drugi je nedostatak je da CT nije bas tocka, nego je malo veca (vijak i ocice), no nije to ni toliko veliko kad se uzme u obzir kolika bi bila lemna tockurina da se sve te zice spoje u jednu tocku.

Sigurn sam da se ovo moze jos poboljsati. Mozda staviti dva vijka i na jedan nanizati mase napajanja, a na drugi mase signala, i povezati ih s otpornikom od oko 10 Ohma. To jos nisam probao.

CT se spaja s kucistem uredjaja. Ako je kuciste metalno, onda po propisima mora biti uzemljeno, radi sigurnosti korisnika. To je onaj treci kontakt na IEC prikljucku. On se spaja debljom zuto-zelenom kratkom zicom na najblizi vijak kucista. Treba osigurati dobar spoj, pobrusiti boju ili eloksaciju ako je ima, i koristiti zupcaste podloske koje ce "zagristi" u lim kucista.

Izmedu tog vijka uzemljenja kucista i CT mase stavlja se tzv. "podizac" ili "odvajac". Potrebno je nesto sto ce odvojiti masu naseg uredjaja od mase drugog uredjaja koji se spaja na njega. Odvajac mora biti takav da kroz njega moze proteci velika struja (u slucaju kratkog spoja), jer podizac mora izdrzati i provesti tu struju dok ne pregori osigurac. Ne smije pregoriti on prije osiguraca, jer onda vise nemamo zastitu i uredjaj postaje opasan. Podizaci se rade na razne nacine. U principu, potrebno je malo podici masu, ili onemoguciti da se izmedju masa u razlicitim uredjajima pojave vece razlike potencijala. Najcesce se koristi otpornik od oko 10 Ohma, najmanje 3W. Netko mu dodaje i dvije antiparalno spojene diode od 3W, moze se dodati i kondenzator od oko 10nF. Ja koristim thermistor od 10 Ohma, tip CL-60. On podize masu na tih 10 Ohma u normalnom radu. Ako, u slucaju havarije, prema masi potece veca struja, thermistor se zagrije, otpor mu pada na malu vrijednost, i propusta struju prema osiguracu koji pregori.

Samo da napomenem, ovaj "podizac" se spaja prvi na CT mase, tj. prvo on pa onda masa napajanja, i onda sve dalje kako sam opisao.

Eto, mozda ce nekom koristiti.

CT.jpg

Odlično Edisone. Ovaj princip ću ja svakako upotrijebiti u svojem GM-70 pojačalu. Jedino ću, umjesto thermistora, staviti 10R otpor i UF5408 diode.

[Edison]

Odlično Edisone. Ovaj princip ću ja svakako upotrijebiti u svojem GM-70 pojačalu.

I moji GM-70 blokovi su spajani na taj nacin, a fotografija je iz DAH-2 pojacala.

[tom_hifi]

Odlično Edisone. Ovaj princip ću ja svakako upotrijebiti u svojem GM-70 pojačalu.

I moji GM-70 blokovi su spajani na taj nacin, a fotografija je iz DAH-2 pojacala.

Odlično. Ništa, idem naručiti par TO-3 "plastikica" za vijke

[harkonen]

Davorin, ako sam dobro razumio "Shushurinovu" metodu - dva spoja dvije mase (signalna i strujna) na šasiju,
a samo jedno spajanje uzemljenja na nju? Gdje ga je on točno spojio na šasiju ako se sjećaš?

Edison, mislim da "lijepše" crtaš !
Ne bi bilo zgoreg staviti jedan klasični SE sa ispravljačem pa ucrtati na dvije slike ove dvije metode.
Jedna slika tisuću riječi, a tek dvije slike?
D

[davorin]

Davorin, ako sam dobro razumio "Shushurinovu" metodu - dva spoja dvije mase (signalna i strujna) na šasiju,
a samo jedno spajanje uzemljenja na nju? Gdje ga je on točno spojio na šasiju ako se sjećaš?
D

-Naravno, vod uzemljenja mreže je spojen direktno na šasiju kod ispravljača i stabilizatora napona koji je također sa 6S33S! Ipak je to pitanje sigurnosti, brzine reagiranja zaštita ili osigurača! (uvjek postoji rizik od lošeg spoja i/ili loše vodljivosti šasije!)
-Vod mase napajanja je spojen na tu istu točku preko 1 Ohm/10W otpornika i kondenzatora od 1uF.
-Vod signalne mase na šasiju je spojen kod samog ulaznog priključka preko otpornika od 10 Ohma 1W i dvije paralelno spojene diode(reversno) (brze, zaboravio sam koje, ali oko ~100V/1A).

[joe dalton]

Opisat cu kako ja vodim mase. Siguran sam da ima boljih nacina, medjutim, ja sam na taj nacin dobivao dobre rezultate u praksi. Nikakvog bruma, nikakvih problema...
.....

Radim otprilike isto kao i ti, s nužnim manjim modifikacijama već prema specifičnom slučaju.
Koristim otpornik 10 R i dvije "jače" diode, a nekad i samo otpornik.