RS1003 SET by Joe (uz pomoć prijatelja)

[ilimzn]

Ako anodni napon nije stabiliziran, ja ne bih stabilizirao ni bias...

Pretpostavljam da znam na što pucaš.
Bias koji nije stabiliziran bi trebao kompenzirati varijaciju anodnog napona zbog varijacije mrežnog napona.
I to štima.
Ali kod mene u centru Zagreba je mrežni napon prilično stabilan (228-235V) tako da mislim da to nije potrebno.

RS/SRS je prilicno specificna cijev po tome sto za tu snagu ima vrlo visoku strminu i pojacanje, sto znaci da je potrebno vrlo malo napona za potjerati je do kraja - u SE rezimu trebe samo malo vise od pogona za EL84 a daje 8x vecu snagu. Ujedno to znaci da je i toliko osjetljivija na pomak napona napajanja pri konstantnom prednaponu na G1. Iz anodnih karakteristika lako mozes i sam vidjeti koliko ce varirati struja kroz cijev s promjenom anodnog napona - s obzirom da je dat u shemi prednapon na G1 od -16V. Varijacija anodnog napona je u prvoj aproksimaciji proporcionalna varijaciji napona mreze, pa je lako pogledati kamo ce otici radna tocka. Osobno, za ovu cijev ne bi stavio stabilizator za bias.

Na shemi je ucrtan voltmetar paralelno katodnom otporniku RS1003. Umjest njega ću vjerojatno staviti mA-metar http://www.ebay.com/itm/320980866361?ssPageName=STRK:MEWNX:IT&_trksid=p3984.m1439.l2649 u seriju s otpornnikom 10R.
Čisto radi vizualne kontrole struje kroz cijev da vidim ako se nešto nenormalno događa.

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

[audio kutak]

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

hočeš reći da u tom slučaju voltmetar s otpornikom u paraleli, glumi ampermetar?

[joe dalton]

RS/SRS je prilicno specificna cijev po tome sto za tu snagu ima vrlo visoku strminu i pojacanje, sto znaci da je potrebno vrlo malo napona za potjerati je do kraja - u SE rezimu trebe samo malo vise od pogona za EL84 a daje 8x vecu snagu. Ujedno to znaci da je i toliko osjetljivija na pomak napona napajanja pri konstantnom prednaponu na G1. Iz anodnih karakteristika lako mozes i sam vidjeti koliko ce varirati struja kroz cijev s promjenom anodnog napona - s obzirom da je dat u shemi prednapon na G1 od -16V. Varijacija anodnog napona je u prvoj aproksimaciji proporcionalna varijaciji napona mreze, pa je lako pogledati kamo ce otici radna tocka. Osobno, za ovu cijev ne bi stavio stabilizator za bias.

Sve jasno. Cijev mi se upravo i sviđa (između ostalog) zbog karakteristika koje si naveo.
Da malo obrazložim svoje razmatranje. Npr. za porast mrežnog napona 230 -> 241V (cca. 5%) anodni napon raste sa 450 na 472V. Uz stabilizirani bias (-14V) struja kroz cijev raste na 150mA, a disipacija se penje na graničnu 70W. Nestabilizirani bias bi se promjenio na -14,7V, struja u tom slučaju raste na 130mA, a disipacija na cca. 62W. Po meni nije toliko bitna razlika. Za klasično ispravljeni bias bez stabilizatora bi trebao dati motati još 2 prigušnice. Nekako mi se čini jednostavnije složiti stabilizator. A sumnjam da će mi napon mreže toliko varirati da bi to moglo praviti problem.

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

Otpornik bi ostavio jer je ideja da je on ujedno i osigurač.
Moja prvobitna ideja je bila čak da idem na mješoviti bias - dio fiksni (cca. -10V), a dio auto na otporniku 33-47R.

[joe dalton]

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

hočeš reći da u tom slučaju voltmetar s otpornikom u paraleli, glumi ampermetar?

Svaki ampermetar je u biti voltmetar koji mjeri pad napona na shuntu (malom otporniku) i skala mu je baždarena u Amperima.

[zika]

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

hočeš reći da u tom slučaju voltmetar s otpornikom u paraleli, glumi ampermetar?

Svaki ampermetar je u biti voltmetar koji mjeri pad napona na shuntu (malom otporniku) i skala mu je baždarena u Amperima.

Nije li, zaista, obrnuto? Kad pogledamo ono što se zaista dešava u fizičkom smislu. Naravno, reč je o ovim lepotama sa kalemovima.

[audio kutak]

Otpor je nepotreban ako vec koristis miliampermetar. Otpornik u paraleli s voltmetrom je zapravo nadomjesna shema miliampermetra. Radi toga miliampermetar ima svoj unutrasnji otpor koji ce lako biti reda velicine upravo 10 ohma.

hočeš reći da u tom slučaju voltmetar s otpornikom u paraleli, glumi ampermetar?

Svaki ampermetar je u biti voltmetar koji mjeri pad napona na shuntu (malom otporniku) i skala mu je baždarena u Amperima.

nisam raskopao nijedan od ovih koje si link postao pa stoga ne znam kaj je sve u njima ugrađeno

hvala na objašnjenju, sjedam, +3

[joe dalton]

hočeš reći da u tom slučaju voltmetar s otpornikom u paraleli, glumi ampermetar?

Svaki ampermetar je u biti voltmetar koji mjeri pad napona na shuntu (malom otporniku) i skala mu je baždarena u Amperima.

Nije li, zaista, obrnuto? Kad pogledamo ono što se zaista dešava u fizičkom smislu. Naravno, reč je o ovim lepotama sa kalemovima.

Da, u pravu si. Pogrešno sam napisao. Struja kroz zavojnicu uvlači kotvu od željeza koja pomiče kazaljku.
Moguće je da miliampermetar mjeri direktno.
Za veće struje svakako koriste shunt.

[davorin]

...Sve jasno. Cijev mi se upravo i sviđa (između ostalog) zbog karakteristika koje si naveo.
Da malo obrazložim svoje razmatranje. Npr. za porast mrežnog napona 230 -> 241V (cca. 5%) anodni napon raste sa 450 na 472V. Uz stabilizirani bias (-14V) struja kroz cijev raste na 150mA, a disipacija se penje na graničnu 70W. Nestabilizirani bias bi se promjenio na -14,7V, struja u tom slučaju raste na 130mA, a disipacija na cca. 62W. Po meni nije toliko bitna razlika. Za klasično ispravljeni bias bez stabilizatora bi trebao dati motati još 2 prigušnice. Nekako mi se čini jednostavnije složiti stabilizator. A sumnjam da će mi napon mreže toliko varirati da bi to moglo praviti problem. ...

Napon sekundara će toliko porasti samo na papiru (5%), a u stvarnosti će porasti manje! Iapravljač ima realni unutrašnji otpor, pa će i s porastom struje kroz elektronku porasti i pad napona na realnom unutrašnjem otporu ispravljača. Da se to točno izračunati (čak i napraviti dinamička simulacija), ali je lakše i brže to izmjeriti na samom uređaju (uz pomoć regulacionog transformatora).
SIEMENS-ova i TELEFUNKEN-ova RS1003 odlično podnose granična opterećenja kroz dugačke periode (SRS551 nisam testirao na granična opterećenja, a nemam za njih podataka od ranije; SRS551 je napravljena sa strojevima koji doveženi u istočni BERLIN nakon prestanka proizvodnje elektronke RS1003 u TELEFUNKEN-u, pa i nema razloga da bude bitno slabija od onih koje su proizvedene u ULM-u), jer za njih imam podatke o radu u odašiljačima.

[Khadgar2007]

Da Zika, ja isto mislim da je obrnuto(nekada znao, ponekad se podsjetim ali mi uvijek ispari. ), jer baš kada sam rastavljao jedan instrument sa cagerom, on je imao interno jedan otpornik od nešto sitno oma spojen paralelno na kleme, i da ga prepravim u voltmetar izbacio sam taj otpornik i stavio mu u seriju neki bome dobre omaže.

[joe dalton]

Da Zika, ja isto mislim da je obrnuto(nekada znao, ponekad se podsjetim ali mi uvijek ispari. ), jer baš kada sam rastavljao jedan instrument sa cagerom, on je imao interno jedan otpornik od nešto sitno oma spojen paralelno na kleme, i da ga prepravim u voltmetar izbacio sam taj otpornik i stavio mu u seriju neki bome dobre omaže.

Taj otpornik od nešto sitno ohma se zove shunt.