EL86 strikes back

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la pinco » Uto stu 05, 2024 2:16 pm

Bepone napisao:
pinco napisao:Nisan baš na ti sa cijevnin izlazima, očekiva san koji wat više, trafo je 6k6 na 8R.
Ja san koristija 16R izlaz, šta bi tribalo bit 3k3,

cek, ovo ti je kriva racunica , ako si spojio 16 oma R na sekundar trafa 6k6 /8, na primaru ti je 13k ..
trebas spojiti 4 oma rezistencu na izlaz trafa od 8oma, da bis skinuo impedancu sa 6k6 na 3k3.


Ne, tri su izlaza na trafu, 16, 8 i 4R, na 16R izlaz san spoija 8R dummy load.
Avatar korisnika
pinco
 
Postovi: 680
Pridružen: Sri tra 10, 2013 7:35 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la fixxxer » Uto stu 05, 2024 2:18 pm

Bepone napisao:
pinco napisao:Nisan baš na ti sa cijevnin izlazima, očekiva san koji wat više, trafo je 6k6 na 8R.
Ja san koristija 16R izlaz, šta bi tribalo bit 3k3,

cek, ovo ti je kriva racunica , ako si spojio 16 oma R na sekundar trafa 6k6 /8, na primaru ti je 13k ..
trebas spojiti 4 oma rezistencu na izlaz trafa od 8oma, da bis skinuo impedancu sa 6k6 na 3k3.


Nije dobro napisao, trafo je 6k6 na 16 (pun sekundar) a on je na taj 16 izvod vezao 8R teret da dobije 3k3 u primaru...
Avatar korisnika
fixxxer
 
Postovi: 1053
Pridružen: Sri tra 10, 2013 10:00 pm
Lokacija: Beograd

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la Bepone » Uto stu 05, 2024 2:51 pm

aa ok, da vidimo gdje klipa preamp.. mozda je samo do toga pa ce se prebiasirat
Bepone
 
Postovi: 5926
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la Bepone » Uto stu 05, 2024 2:54 pm

pinco napisao:Na katodama je sa 270R bilo 22V, kad san doda 47R u seriju još sa 270R oko 25V.
Iman od ima dva dana snimljeno, tu su katode bile na 25V,
Izobličavat krene, kad priđe Vp 32-33V, 66Vp-p, žuta je donje cijevi g1, na katodi shiftera je tada 84Vdc.

ne vidin youtube tu sam nekamo na maleziji na pucini.. ali ako mores izvadi izlazne i izmjeri izlaze od preampa.. pa ako je to ok, ces napravit fiksni bias, tu ces dobit efektivno povecanje napona Uak za 30 V i onda cemo videt snagu kad se prebiasira.. trebalo bi bit oko (ili bar) 30w
Bepone
 
Postovi: 5926
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la Bepone » Uto stu 05, 2024 3:06 pm

fixxxer napisao:Iz ove teme gde je razmatrana nabavka izlaznih trafoa:

https://www.diy-audio.com.hr/viewtopic.php?f=6&t=2674&start=10

meni deluje kao verovatna opcija da je naručilac motaču poslao pogrešne podatke jer koliko vidim na kraju su nabavljena CM102b jezgra. U temi je Davorin preračunao šemu motanja originalnog trafoa (cm85b) za slučaj korišćenja cm102b jezgra ali kasnije, po nabavljanju jezgri (102), naručilac se u nekim pitanjima pred slanje istih motaču referiše na shemu motanja 85tice oko broja namotaja... U tom slučaju (meni deluje) ima smisla da trafoi jako rano idu u zasićenje... Ne znam kako drugačije objasniti max 19-20W na izlazu čak i pri podizanju B+ na 400V...

Kako god da je mala jezgra imat ce na 1kHz max snagu gdje se obicno i mjeri.. Ne mjerimo nikad snagu na 20 Hz. Da ne trabunjam bezveze, snaga ovisi o impedanciji trafa, biasu lampe, naponu i dovoljno velikoj pobudi.... negdje je greska u tome.. more bit i da nije isti broj zavoja od sredine primara prema anodama... Svasta se desava prilikom motanja, vanjski faktori jako utjecu..... :mrgreen: :mrgreen:
Bepone
 
Postovi: 5926
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la davorin » Uto stu 05, 2024 6:15 pm

pinco napisao:Na katodama je sa 270R bilo 22V, kad san doda 47R u seriju još sa 270R oko 25V.
Iman od ima dva dana snimljeno, tu su katode bile na 25V,
Izobličavat krene, kad priđe Vp 32-33V, 66Vp-p, žuta je donje cijevi g1, na katodi shiftera je tada 84Vdc.

Watch on youtube.com

Izmjereni napon na katodama od Vdc~25V uz katodni otpornik od R~315 Ohma govori da je mirna struja Ik~79mA, odnosno približno Ik~80mA. Na shemi su naveo da je napon na anodi Ua~360Vdc, što znači da je napon Ua-k~335V-DC i uz anodnu struju od Ia~70mA (10mA približno protiče kroz G2) anodna disipacija Pa~23,35W.
To je približno 93% od maksimalne anodne disipacije od Pa~25W. Za klasu AB1 bi anodna disipacija trebala biti između ~70% i ~80% što znači da tvoj izlazni stupanj radi u protufaznoj klasi A1, a ne u klasi AB1.
Za protufaznu klasu A1 je nazivna snaga od P~20W (maksimalno P~22W) uz niska izobličenja (D~2,5%) uglavnom očekivana (iskorištenje je maksimalnih 50%!), a zbog nemogućnosti da se napon na katodnim otpornicima povećava sa porastom struje (već je gotovo maksimalna!), ne može se na G1 dovesti niti veći napon pobude bez pojave odrezivanja signala (clipping).
Predlažem da povećaš katodne otpornike na 2x500 Ohma/10W (2 otpornika od 1 kOhm/5W paralelno za svaku elektronku), za napajanje G2 staviš po 1 kOhm/5W (i napajanje G2 spojiš na sredinu izlaznog trafa!) što će ti omogućiti dovođenje viših pobudnih napona na G1, smanjiti statičku struju kroz izlazne elektronke (time i statičku anodnu disipaciju) i cijeli izlazni stupanj dovesti u klasu AB1.
Za klasu AB1 je stupanj iskorištenja maksimalnih 67,5% pa će uz povećani pobudni napon i izlazna snaga porasti (ukoliko je napon napajanja dovoljno stabilan, odnosno ukoliko zbog povećanja energetskih potreba napon napajanja ne padne!).
Nesimetrije signala se pojavljuju kod nejednakih protufaznih pobudnih napona, nejednakih odvodnih otpornika G1 i katodnih otpornika izlaznih elektronki, nejednakih Ohmskih otpora (ili još gore: nejednakog broja namotaja!) polovina primara izlaznog trafa, kao i kod sklonosti oscilacilacijama na frekvencijama van slušnog područja pri maksimalnim naponima pobude.
Veću dobit ćeš dobiti sa izbacivanjem katodnih otpornika (ostaviš po 1 Ohm, ili 10 Ohma za kontrolu, mjerenje i kao osigurač u svakoj katodi) i dovođenjem negativnog prednapona na G1 izlaznih elektronki i to na svaku sa posebnom regulacijom. Postojeće odvodne otpornike od 220 kOhma (na njih dovedeš negativne prednapone), kao i grid-stoper -e (10 kOhma) možeš zadržati.
Zadnja izmjena: davorin; Sri stu 06, 2024 9:30 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7227
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la fixxxer » Uto stu 05, 2024 6:34 pm

Da ne leži jedan od zečeva u grmu zvanom E34L od JJ koje traže više biasa od EL34 za iste uslove rada? :think:

https://www.jj-electronic.com/en/e34l
Avatar korisnika
fixxxer
 
Postovi: 1053
Pridružen: Sri tra 10, 2013 10:00 pm
Lokacija: Beograd

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la pinco » Uto stu 05, 2024 10:21 pm

Prova san fiksni bijas, možda 1-2W više možda...
Iša san od 15 do 70mA bijasa, i uvik isto, ovo izgleda nije moj poziv :lol:
Prova san triodni driver bez izl cijevi i sve uredno, sa cijevima, uvik gornja strana drivera radi problem i razdesi se kad dođe na cca 20W izlaz. Ide g1 u pozitivu, i razdesi ga....
Nema tu kruva izgleda :)

Sridina je katoda, signal sa g1 od obe cijevi, npv odspojena. Fiksni bijas, prova san različite struje al uvik isto.

Watch on youtube.com
Avatar korisnika
pinco
 
Postovi: 680
Pridružen: Sri tra 10, 2013 7:35 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la Bepone » Sri stu 06, 2024 1:36 pm

koliko Vpp je dostupno iz driverice, bez izlaznih?
Bepone
 
Postovi: 5926
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: EL86 strikes back

PostPostao/la pinco » Sri stu 06, 2024 1:38 pm

Bepone napisao:koliko Vpp je dostupno iz driverice, bez izlaznih?


108Vp-p
Evo slika, obe strane, samo je invertirano, pa je jedna priko druge.

driver.jpg
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
pinco
 
Postovi: 680
Pridružen: Sri tra 10, 2013 7:35 pm

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju

cron