6C33C CIRCLOTRON

[tom_hifi]

A ima i još jedno moguće objašnjenje ... možda je cijevima vakuum loš, pa trebaju doći na svoje. Obično kada je vakuum loš emisija je "uvijek" više nego što mora biti, pa čim duže rade, emisija počne padati. Možda grid leak otpornik prevelike vrijednosti ... Treba se malo poigrati.

imamo strelicu za gore i strelicu za dole u isto vrijeme i struja ne bi trebala setat (toliko)

Tako je to kod mene i to radi savršeno.

Bepone, radna točka nalazi se u presjecištu dvaju pravaca jedan je prednaponski pravac Ia=f(Ugk, Rk) a drugi je pravac anodnog opterećenja koji može biti omski otpor žice primara, katodni otpor i ostalo što se nalazi u seriji s anodnom baterijom. Kažeš ako se poveća anodni napon povećati će se i negativni prednapon rešetke nastao povećanim padom napona na katodnom otporniku i struja će ostati gotovo ista ??. Ako ti je struja ostala gotovo ista kako može biti povećanog pada napona i dalje na katodnom otporniku ako povećani anodni napon i dalje drži svoju vrijednost ???. Povećanjem anodnog napona onaj pravac opterećenja kojeg crtamo u polju izlaznih karakteristika a određen je s dvije točke u koordinatnom sustavu (Uab= npr400V i Ia=0) a druga točka je (Ia=Uab/Ra, i Ia=0) pomiče se translatorno u desno ili lijevo ovisno je li se anodni napon povećava ili smanjuje i daje novo presjecište s pravcem prednapona Ia=f(Ugk, Rk) a time daje novi položaj radne točke. Radna točka pomiče se pod utjecajem ulaznog signala po dinamičkom ili statičkom radnom pravcu opterećena u polju izlaznih karakteristika lijevo i desno od srenjeg položaja kojeg zovemo radna točka pojačala bez signala. Evo to je ukratko pojašnjenje zašto se pomiče radna točka promjenom napona napajanja i treba uvijek gledati na školski način cijeli proces zbivanja !!!...

Jasno vilime, ali ovdje se radi da negativni bias nije stabiliziran, pa kako napon na anodi raste, tako bias ide "dalje u minus" ... Tu sam ja malo možda skočio jer kod mene to tako radi savršeno.

Moguće je, kaligula, ima imaš negdje i loš spoj lampa podnožje ili da su ti pinovi na lampama prljavi ... svašta može biti. Treba se tu malo igrati i mjeriti.

[Bepone]

Kažeš ako se poveća anodni napon povećati će se i negativni prednapon rešetke nastao povećanim padom napona na katodnom otporniku i struja će ostati gotovo ista ??. ...

da, nece sigurno ista, ali nece se ni mijenjati puno - malo mozda ce narast

p.s. prednapon resetke nastao padom napona na katodnom otporniku? toga nema ovdje koristi se fix. bias ...

[vilim]

Ako Kaligula traži pomoć forumaša tada treba staviti stvarnu shemu po kojoj radi jer u protivnom svatko gleda neku svoju i tu nema kraja. Ima 11 stranica a ja sam gledao onu na prvoj ??...

[kaligula]

https://diy-audio.com.hr/download/file.php?id=26514&mode=view
https://diy-audio.com.hr/download/file.php?id=26515&mode=view
https://diy-audio.com.hr/download/file.php?id=26516&mode=view

[davorin]

Stvar je malo složenija, a iako bi se moglo sve i unaprijed izračunati, puno lakše je izmjeriti.
Varijacijom napona mreže dolazi i do varijacija anodnog napona i negativnog prednapona rešetke. Moglo bi se na prvi pogled steći dojam da če se padom ta oba napona kompenzirati promjene, ali promjena anodne struje se događa po karakteristici/krivulji Ua-Ia i ujedno po karakteristici/krivulji Ug/Ia. Promjena anodne struje Ia je manje izražena sa promjenom anodnog napona od promjene Ia uzrokovane promjenom negativnog prednapona Ug, naročito ako uzmemmo u obzir da je elektronka 6S33S vrlo "strma", odnosno ima jako veliku strminu.
U cijelu tu matematiku se mora dodati i unutrašnji otpor ispravljača, koji ma koliko bio malen, je ipak dodatni faktor koji sudjeluje u promjeni anodne struje. Povećanjem napona mreže dolazi do povećanja anodnog napona, poveća se i anodna struja, a pri toj struji ispravljač ima zbog unutrašnjeg otpora određeni pad napona. Smanjivanjem mrežnog napona se smanjuju anodni napon i anodna struja, unutrašnji otpor ispravljača ostaje jednak, pa je pad napona zbog toga manji. Ta dodatna promjena varijacije anodni napon-anodna struja ima svoju karakteristiku, koja naravno nema nikakve veze niti je kompenzator karakteristike samih elektronki.
Promjenom napona napajanja, negativnog prednapona i anodne struje se mijenja i strmina elektronke, relativno malo, ali i to je dodatni faktor koji utječe na to da neće doći do jednastve kompenzacije zajedničkom promjeno anodnog napona i negativnog prednapona.
Svemu tome treba dodati da se promjenom mrežnog napona mijenja i napon grijanja elektronki, time i struja grijanja, a time i katodna emisija, odnosno mijenja se karakteristika same elektronke i svi njeni parametri. Taj dodatni faktor multiplicira složenost predviđanja promjena i cijelu matematiku pa je jednostavnije sve napone stabilizirati.
Postojeći prostor ne dozvoljava stabilizatore sa elektronkama, niti namotaji na mrežnom trafu ne bi osigurali grijanje tih elektronki (struje su jako velike pa bi i elektronke u serijskom stabilizatoru morale biti vrlo jake!), a visoki naponi nisu dovoljni (treba barem ~40-50 viši napon!) da osiguraju dovoljnu rezervu koja je potrebna za dobar rad stabilizatora što spriječava eventualno korištenje poluvodičkih elemenata. Tu je i dodatno grijanje koje bi samo povećalo već poveliku disipaciju cijelog pojačala.
Jednostavnije je kupiti vanjski stabilizator izmjeničnog mrežnog napona, smjestitit ga negdje kod mrežne utičnice i koji metar dalje od ostalih audio komponenti.
https://www.chipoteka.hr/stabilizator-mreznog-napona-220v-1000va-kemot-mser-1000-urz3426-8061403015?gclid=Cj0KCQjwj5mpBhDJARIsAOVjBdqr2dOSXrswLfbyp2klRBINvckC3SvA0u11pEH2VWeLYUj0JkvIywsaAowoEALw_wcB

[Bepone]

. Možda grid leak otpornik prevelike vrijednosti ... Treba se malo poigrati.

ovo mi je promaknulo..i mozda tocno, trebalo bi smanjit onaj grid leak 6C33C prema neg biasu koji je sad 100k na 82k i vidjet,

[Bepone]

Najbitnije, a nitko nije komentirao (?? zasto niste?) , a sto moze stvarati probleme i utjecati na stabilnost,
pogledom na layout, vidi se da je bias krug i resetkin otpornik 6C33C "kilometrima" udaljen i na najneidelanijem mjestu...na suprotnoj strani kutije od same lampe?
Layout - svira! Da se ne zaboravi.

Grid stoper i grid leak (100k prema bias krugu) moraju biti uz lampu ili tu negdje jer joj pripadaju..lampa pojacava ca joj dolazi na Ugk naponu, relativno Ug - Uk.. a na g i k imamo duge zice koliko vidin, pa pojacavaju i sve ca te zice kao antene poberu "po putu".

[davorin]

Najbitnije, a nitko nije komentirao (?? zasto niste?) , a sto moze stvarati probleme i utjecati na stabilnost,
pogledom na layout, vidi se da je bias krug i resetkin otpornik 6C33C "kilometrima" udaljen i na najneidelanijem mjestu...na suprotnoj strani kutije od same lampe?
Layout - svira! Da se ne zaboravi.

Grid stoper i grid leak (100k prema bias krugu) moraju biti uz lampu ili tu negdje jer joj pripadaju..lampa pojacava ca joj dolazi na Ugk naponu, relativno Ug - Uk.. a na g i k imamo duge zice koliko vidin, pa pojacavaju i sve ca te zice kao antene poberu "po putu".

Prevelike vrijednosti rešetkinih odvodnih otpornika odvode u neumoljivo samouništenje elektronke, kad i ako jednom dođe do porasta struje zbog sekundarne emisije i/ili "diodnog" efekta G/K, a nikako se ne događaju ovakvi porasti i padovi struja kroz elektronku. Kada dođe do takve pojave ne pomaže više pad napona napajanja koje izaziva porast struje već u pravilu elektronka neumoljivo strada zbog premjerne struje (ionizacija, "flash"-iskrenje pa čak i otapanje namotaja rešetke!) i pojava se može zaustaviti samo prekidom napajanja i napona grijanja (zbog unutrašnje pregrijanosti se protok nastavi čak i ako se isključi grijanje, a ostavi anodni napon!).
Oscilacije strmih elektronki zbog nedostatka "grid stoper"-a, njihove loše kvalitete i/ili njihove velike udaljenosti od same rešetke se izazivaju uglavnom pojavom vanjskih signala u trenutku većih amplituda, a trajne oscilacije se pojavljuju rijetko i kod ovako jakih elektronki spojenih na snažne ispravljače imaju za posljedicu njihovo uništenje nakon nekoliko minuta zbog eksponencijalnog porasta struje i nedostatka opterećenja u anodi za te frekvencije koje bi pojavu prigušilo.
Cijela promjena struja kroz elektronke u ovom slučaju ukazuje na to da se radi o promjenama napona mreže amortiziranom dijelom temperaturnom inercijom velike mase elemenata unutar balona elektronki, a naročito katoda.

[kaligula]

Problem riješen.
Odnosno riješio ga poljak

IMG_25.jpg

Struje već sat vremena stoje na 160mA */-5mA.

A sad pripreme za puštanje signala.

[Bepone]

digni sad napon na 240V da vidimo koliko je , a isto i na 220V