Postao/la vilim » Čet pro 17, 2020 2:46 am
"dadod", Slew rate je pojave kad pojacalo radi s velikim signalom na ulazu i amp ulazi u nelinearni rezim, nema direktne veze s sirinom pojasa i vremenom uspona (rise time) koje je vezano s niskim signalom i linearnim rezimom.
Slew rate se simulira i mjeri tako da se na ulaz posalje kvadratni signal s kratkim usponom i padom i na izlazu se mjeri vrijeme od 10% do 90% signala. Slew rate je taj napon podjeljen s vremenom u micro sekundama.
Nauciti koristiti Spice ili LTSpice potrebno je znati teoriju kao podlogu za razumjeti, mozes pogledati o LTSpice ovdje:
Kvalitetu izgrađenih linearnih pojačala opisujemo nizom parametara koje utvrđujemo mjerenjem kao što su snaga, širina frekvencijskog pojasa rada , izobličenja harmonijska, intermodulaciona, ulazno izlazni otpor pojačala, damping faktor, brzina porasta izlaznog sinusnog signala. Navedena ispitivanja provode se jednim definiranim valnim oblikom funkcije sinus ili kosinus ulaznog signala za ustaljeno periodičko stanje.
Impulsna pojačala koja su taj naziv dobila u vrijeme kada je krenula proizvodnja radarskih uređaja u mnogome se razlikuju u svojoj električkoj topologiji jer uzimaju u obzir i vrijeme zadržavanja signala prilikom prolaska kroz pojačalo. Dinamičko ispitivanje pojačala može se provesti na dva načina a) uspoređuju se valni oblici izlazne i ulazne veličine u ovisnosti o vremenu i b) ispituje se spektar izlazne veličine u odnosu na spektar ulazne veličine za isti valni oblik.
Brzina uspostave izlaznog napona (slew rate) mjeri se za standarnu sinusnu pobudu a ne za impulsnu i daje u V/mikrosek i u popularnim HI-FI knjigama daje se samo izraz SR= 2(pi) x Uizl(max) x f bez izvođenja ali se naglašava kako izgleda ulazni signal u(t) = Umax sinwt. Ako zamislimo sinusoidu vršne vrijednosti npr 10V , 20Hz i isto takvu ali frekvencije 20kHz tada nagib tangente daje brzinu porasta , dakle ovisi o frekvenciji, a nagib tangente jest geometrijska interpretacija prve derivacije ulaznog signala. Koji ćemo napon odabrati prilikom izračuna ??, uzimamo upravo iznos vršne vrijednosti sinusnog napona za deklariranu izlaznu snagu. Tvrdnja da pojačalo radi s velikim signalom i ulazi u nelinernost prijenosne funkcije pojačala ne stoji jer mi radimo s linearnim pojačalima i nema govora o nelinearnom režimu . Druga netočnost jest da slew rate ne ovisi o propusnosti pojačala??, što ako pojačalo ne može prenijeti signale frekvencije iznad 15kHz kao npr Krklecova pojačala koja se guše iznad 12 kHz . Kod impulsnih pojačala dajemo upravo jednu kratku pravokutnu pobudu gdje prednji brid daje step porast i mjerimo vrijeme porasta tr (10 -90%) i nakon toga imamo vrijeme step pada i mjerimo vrijeme pada (90 - 10%). Analiza rada pojačala kod impulsne pobude je daleko složenija jer tu se izračunava vrijeme porasta, nadvišenje, ravni dio , step padajući dio, zakašnjenje ili zadržavanje impulsa. Vrlo složeni matematički izrazi se na kraju daju u praktično prihvatljivom obliku i u svim tim izrazima vrijeme porasta impulsa koje spominješ je obrnuto proporcionalno gornjoj graničnoj frekvenciji pojačala , dakle ne stoji tvrdnja kako gornja granična frekvencija nije u igri !!!