Se izlazni trafo

[Toma]

Treba mi izlazni SE trafo 4-6k primar a sekundar 4,8

[davorin]

Treba mi izlazni SE trafo 4-6k primar a sekundar 4,8

To je premalo podataka!
Nije navedena snaga, primarna istosmjerna struja (DC), frekventni raspon za punu snagu (ili barem namjenu; HI-FI, gitara, op-a namjena, itd.) i eventualno za koju izlaznu elektronku?

[Toma]

Za hifi mi treba,primarna struja 100ma .

[ilimzn]

Jedan od boljih prvih postova svih vremena. Mislim da si fulao forum - onaj gdje zlatna ribica prima predloge za tri zelje je negdje drugdje...

[Toma]

ispricavam se na ne predstavljanju ali svako malo se osnuje neki novi forum i onda iz pocetka svaki put isto pa mi je malo to dosadilo.U drugoj temi cu se predstaviti.Za sada mi treba izlazni trafo SE koji moze podnit ove lampe el34,6l6,el84 ili 6v6 u paru.Namjena je HIfi,sto veci frekventni raspon. Pozeljeno je da jezgra bude oko 15cm kvadratnih.Šture informacije su iz razloga sta mi treba za igranje.Ako imate nesto slicno a da je ok javite se.

[gilhooley]

Ilimzn će se svakako s razvučenim osmjehom sjetiti vica s lovom na patke...

[davorin]

U prilogu prijedlog za namotavanja-izradu trafa koji zadovoljava sve karakteristike, a može se naručiti (uz predočenu skicu) kod neke od firmi koje se bave namotavanjem transformatora ("Odeon d.o.o."-Rijeka/Branko Radojčić, ili "CBC Audio-Video servis"-Varaždin/Ivica Kolarek, itd.)

[davorin]

Za primarnu impedanciju od ~4kOhma treba primarni broj zavoja povećati na 2112z (3x704z), a za primar od ~5kOhma na 2361z (3x787z).
Sekundarni namotaji ostaju jednaki, a svaki od tih namotaja stane cijeli u jedan red.
Primarni induktivitet će porasti sa povećanjem broja zavoja primara, a deklarirani podaci (frekventni raspon, maksimalna snaga na najnižoj frekvenciji) se neće bitno promijeniti.
Povećanjem primarne impedancije na ~5 kOhma bi možda trebalo primarni namotaj "sendvičirati" za jedan namotaj više (4 sekcije) ukoliko se želi zadržati gornja granična frekvencija od ~40kHz/-0,5dB.

[Toma]

Super, hvala ti

[ilimzn]

Jedno pitanje oko detalja izvedbe sekundara.
Svako toliko vidim izvedbe gdje su tri unutrasnja sekundara namotana za 4 ohma, a vanjski (zadnji) su 3x dodatni namotaji za do ~8 ohma.
Naravno, ovisno o broju namotaja 4 ohmskog dijela, taj dodatak nije uvijek moguce smjestiti na istu sirinu jer odnos nije tocno 1:3 (iz nacrta ovog trafoa se vidi da je 4 ohma 63 zavoja, dodatak za do 8 ohma je 24, dakle 3x24 > 63 (iako bi se tih 24 zavoja moglo namotati s malo tanjom zicom da stane). Ovako namotani trafo ima strogo 1 sloj bez uvoda i izvoda za spoj 4 i 8 ohma, na svakom sekundaru ali je zica deblja i zahtijeva vise sirine prozora namatanja. Zadnji sloj se moze izvesti trifilarno, jer ima malo navoja pa se moze namotati rucno.
Dakle, sad pitanje:

1) raspoloziva sirina tijela za namatanje je koliko vidim oko 54mm. Primar se mota u 4 sloja po sekciji, 153 + 152 + 153 + 152 zavoja, s odvajanjem 0.1mm. Par-nepar zavoji su tako da parni slojevi 'sjedaju' izmedju zica neparnih slojeva. Malo podpitanje: vidio sam motanje gdje je samo preko rubova (kuteva) stavljena izolacijska folija (samoljepljiva) a na ravnim dijelovima zavoja nema izolacije. Pokusaj da se smanji kapacitet medju navojima?

2) sekundar ispada 63+24 zavoja = oko 48mm, sto daje malo mjesta za srednji izvod. Glavno pitanje ovdje je da vadjenje zice iz ~2/3 navoja daje 'kvrgu' na namotaju, pa slijedeci sloj nije vise ravan. Kako to rijesiti? (ovo je inace glavni razlog za gore spomenutu podjelu na 3 sekundara 4 ojma plus 3 sekundara do 8 ohma u jednom sloju. Teoretski, ovdje bi stala dosta deblja zica ali se postavlja pitanje stane li u raspolozivu debljinu za sve slojeve? Koliko ovakva alternativna izvedba ima smisla s obzirom na samo motanje i kansije medjusobno spajanje namotaja?

3) Alternativno mogao bi se namotati sekundar za geometrijsku sredinu izmedju 4 i 8 ohma, tj. 5.65 ohma, odnosno ~74 zavoja, zica bi mogla ici do debljine 0.72 brutto?
5.65 ohma je, usput, uzeto zato jer geometrijska sredina daje jednake _ODNOSE_ 4:5.65 i 5.65:8, sto je bitno jer su omjeri transformacije i impedancija odonsi (umnosci) a ne zbrojevi.