KRKLEC 211 SE AMP

[davorin]

Radi točnijeg uvida u karakteristiku izlaznog trafa, trebalo bi izmjeriti frekventnu i faznu karakteristiku pojačala bez negativne reakcije.
Zapravo se od SE pojačala u klasi A sa izlaznom triodom (ili u ovom slučaju 2 paralelno spojene) i očekuje da radi bez ikakve negativne povratne veze, a globalna povratna veza se u takvim topologijama nigdje ne koristi. Ako se dobra karakteristika cijelog takvog triodnog pojačala dobije samo uz primjenu globalne povratne veze, onda je to signal da u samom pojačalu nešto nije najbolje riješeno. Nisam protivnik negativne povratne veze (pa niti globalne!) apriori, ali svakako bi bilo bolje dobiti zadovoljavajuću frekventnu karakteristiku bez nje.
U izlazu se nalaze 2 moćne odašiljačke triode koje mogu dati preko 40W izlazne snage u A1 klasi sa izobličenjima nižim od 5% bez ikakve NPV, a u A2 klasi čak i 70-80W!
Kondenzator u NPV od 200pF predstavlja pri frekvenciji od 20kHz reaktivni otpor od ~40kOhma (paralela sa dodatnim stvarnim otpornikom od 150kOhma rezultira sa ~31,5kOhma), a ako se uzme u ubzir da je izlazni napon na 8 Ohmskom izlazu pri snazi od ~50W oko ~20Veff, onda zapravo i sama "porcija" globalne povratne veze nije tako mala kako se na prvi pogled učini.

[tubeman]

Hm, radi se o samo jednoj triodi.
Dvije triode sam spominjao u NAT pojačalu koji dan prije.
Na kraju priče, NPV je donijela tek cca 1 dB ravnanja isključivo IZNAD 10.000 Hz što i nije nešto, ali ljepše izgleda na samom grafu
Prije spomenuti NAT je radio to isto, ali je kod njega pad počinjao na 16.000, a moramo priznati da se radi o sasvim drugoj i neusporedivoj klasi pojačala za koje nitko ne bi smio tvrditi da ne valja.

Nemam nikakvog razloga uljepšavati ili braniti koncept ili sam izlazni trafo kod dotičnog pojačala.
Rezultati koje sam prezentirao su isključivo rezultat (malih) korekcija u ulaznom dijelu, pa mi je palo na pamet da izlazni trafo kao takav i nije baš svemu kriv
Osim toga, najvažnije je to da se i karakter zvuka čujno promijenio nakon tih intervencija.
Ne kažem da bi s drugim trafom sve skupa možda moglo biti i bolje, ali takvo je kakvo je i po višednevnom slušnom iskustvu upravo u rangu ostalih pojačala s takvim "visokonaponskim" cijevima (GM70, 845 i sl.)
Možda bi se više moglo razgovarati o samom ulaznom dijelu.
Ponavljam još jednom da konačni rezultat nije nimalo loš.

[davorin]

Moja greška! "Objedinio" sam obe teme servisa pojačala sa elektronkama 211, ali generalno je sve i dalje vrlo slično. Razlika je da u tome da se s jednom elektronkom može u A1 klasi očekivati ~20-ak vati, a u A2 klasi ~35-40 vati uz izlazni napon kod ~25W oko 14Veff. Ne valja neargumentirano generalizirati iskustva pa vjerujem da su upotrebljeni izlazni transformatori bolji od uobičajenih istog autora (što tubeman-ovi rezultati mjerenja potvrđuju!). Ukoliko se problemi linearnosti cijelog pojačala pojavljuju u prvom stupnju pojačala (što je generalno vrlo nepovoljno jer se sve anomalije multipliciraju sa naknadnim stupnjevima pojačanja!), bila bi šteta ne analizirati zbog čega se to događa, te ukoliko treba, taj stupanj u potpunosti redizajnirati i nakon toga dobiti odlično pojačalo.

[drz]

Ako sam dobro shvatio ima buffer pred izlaznom triodom? Nije direktno vezan nego preko kondenzatora?

[davorin]

Nekakav stupanj naponskog pojačanja je na ulazu (nisam siguran, ali čini mi se SRPP ili KASKODA) sa dvostrukom triodom (NOVAL) koji je vezan na jednu triodu druge elektronke (također NOVAL) preko kondenzatora (i to je dvostruka trioda, ali mi se čini da je iskorištena samo jedna, a drugoj triodi su sve 3 elektrode spojene na masu) preko kondenzatora. Anoda te triode je vezana na pobudnu elektronku (dvostruka trioda sa sistemima spojenim paralelno, OKTAL, vjerojatno 6SN7 ili 5692) preko kondenzatora na rešetku. Pobudna elektronka je spojena kao katodno pojačalo, a katoda je direktno vezana sa rešetkom izlazne elektronke. Struja izlazne elektronke se podešava posredno preko rešetke pobudne elektronke (na slikama se vidi taj trimer), a katodni otpornik pobudnog stupnja je ujedno i odvodni otpornik rešetke izlaznog stupnja.
To je ono što se vidi iz slika, jer nisam do sada imao na servisu takvo Krklecovo pojačalo.
Direktna veza je nužna zbog moguće pobude izlazne elektronke u klasi A2 sa pojavom pobudne rešetkine struje, jer slutim, anodni napon nije tako visok (~1,3-1,4kV) da se sva snaga dobije u klasi A1 (eventualno više od 20W), već je niži od ~1kV.

[drz]

OK. To je onda verzija AN ongakua. Tubeman je napisao da je mijenjao vrijednost kondenzatora prema 211 pa me to zbunilo.

[tubeman]

JOŠ JEDAN KRKLEC 211

Izgleda da su me Krkleci zbilja krenuli.
Danas još jedan s manjom prehladom
Krepao grec u grijanju jedne cijevi.
Kako je moguće da krepa grec od 35A koji osigurava struju od jedva 3A ?
Prilično jednostavno.
Vijak s kojim je pričvršćen na šasiju je bio malo otpušten tako da prijenos topline nije bio baš neki....
Novi grec je riješio stvar.
Uz put su se malo sredile žice u ulaznom odjeljku.
Netko je tvikao (pocvikao) žice i napravio malo nereda.
Moram priznati da mi tvikeri bez pokrića polako počinju ići na živce
Nakon povratka na staro je posve nestao i postojeći lagani brum.
Preventivno zamijenjen još jedan elektrolit i to je to
Minimalistički pristup s puno željeza u ispravljaču, kvalitetni dijelovi, čvrsta i robusna gradnja i (opet) vrlo lijep zvuk.
Sve to uz popriličnu težinu uređaja od preko 30 kg.