FET-ovi (opcenito) se ponasaju po krivuljama kao pentode, osim sto nemaju G2 pa ni dodatne struje i napona za nju

Izuzetak je SIT/VFET ali o tom sad ne bi.
Svi se mogu sloziti u 'autobias' mod, jednako kao njihovi vakumski ekvivalenti.
S obzirom da su JFET-i o kojima pricamo pentodnih karakteristika, uz dati Bgs od odredjenog Bds na dalje struja je prakticno konstanta, sto se moze iskorisititi za izvedbu strujnog izvora s 1 ili dva elementa.
U prvoj verziji s jednim elementom, G i S su spojeni skupa pa je time Vgs=0 a struja raste s porastom Vds do tzv. maksimalne struje zasicenja, Idss. To je jedan parametar po kojem se JFET moze testirati, ali treba obavezno pogledati u datasheet na krivulje da se vidi po prilici kako to izgleda - pratimo najgornju liniju, Vgs=0. Testiranje s premalim Vds postavlja JFET u rezim prije postizanje struje zasicenja gdje radi slicno kao promijenjivi otpor, i takvo ce mjerenje naravno biti pogresno.
Drugo mjerenje koje se moze odraditi je mjerenje konstantnosti struje s porastom Vds. Pri tome treba ograniciti struju na vrijednost nesto vecu od postignute Idss, jer ce na odredjenom naponu doci do proboja, tj. struja ce do njega biti prakticno konstanta a onda ce naglo porasti. Za tipicni JFET taj je napon 30-40V. Naravno, ako unaprijed znamo u kojim uvjetima JFET radi, a to su manji naponi od maksimalnih, nema potrebe testirati do proboja, vec do najveceg napona koji ocekujemo u sklopu.
OPREZ s raznim tranzistor testerima, jednostavnim ili manje jednostavnim. Pogotovo paznja s onima s mikroprocesorom, jer staro pravilo kaze, grijesiti je ljudski ali za nesto stvarno do kraja zaj... potrebno je racunalo. Naime, treba znati koje napone i struje tester koristi u radu kako bi se znalo je li uopce rezultat relevantan. Ako tester radi na 5V a JFET treba 6 preko sebe da radi ko strujni izvor, necete ocitati Idss nego kucne brojeve u ulici u kini gdje je tester napravljen. Kao za svaki alat, taji u za ovaj treba znati njegove granice.