Preliminarna razmišljanja o pojačalima

[davorin]

Najbolja bi bila 811A u klasi A2 koja može dati između 10 i 20 vati izlazne snage. To je direktno grijana odašiljačka elektronka sa volfram-toriranom katodom koja se danas proizvodi (najmanje 3 firme!), a predviđena je da traje barem 8000 radnih sati (današnja proizvodnja, a NOS-elektronke oko 16000!).
Mislim da bi trebalo otvoriti neku temu za diskutiranje i planiranje izrade pojačala, a da dalje ne SPAM-amo ovu otvorenu temu.

Evo, tema je otvorena, sto se jos moze reci na temu te jako zanimljive i LIJEPE cijevi, konkretno ruske verzije iste koja se odaziva na ime G-811? Neka semica? Dilemica? I naravno da ima mnogo parnih harmonika i onaj pravi cevni saund...

Idealna za protufazu u pojačalu veće snage sa širokopojasnom-niskoimpedantnom direktnom pobudom (iz katode, trafom ili FET-om), umjerenom negativnom povratnom vezom i ne bi baš imala "cevni saund"!
Kao stvorena za izlaznu snagu do 50W(klasa A2; 2x811A)), do 100W (klasa AB2; 2x811A), do preko 300W (klasa B; 2x811A), pa i 500W (klasa B; samo sa 2x572B). Imam pripremljene elektronke i transformatore za jedan takav projekt, ali nemam vremena!
Za snage od 10-15W bih rađe preporučio 6S33S ili RS1003, koje te snage lako postignu i u klasi A1.
Uz direktnu pobudu iz katode, RS1003 u triodnom spoju može (uz Ua=420V i Ra=2,4kOhma) dati u klasi A1 (bez struje rešetke) oko 14W izlazne snage, a u klasi A2 (sa malom strujom rešetke) preko 24W izlazne snage. Kako se radi o vrlo strmoj elektronki, vrlo "lakoj" za pobuđivanje, pobudni stupanj je jednostavan i nezahtjevan.

[davorin]

Ovakav amp su znali raditi baš sa 6v6 na 811-cu, ako se dobro sjećam.

Dobro se sjecas...

811Akairo (Custom).jpg

2833553044_68dd880f83_z (Custom).jpg

A evo i jedna s malo drugacijom ali poprilicno slicnom driver cijevi ali sa "zastitnim" katodnim otporom

811s_soya (Medium).jpg

6V6, EL84i slične, a pogotovo 6K6 mogu za pobudu 811-ke dati dovoljno struje rešetke samo za manje snage (~10-ak vati)!
Trajna struja kroz rešetku 811-ke je od 25-45mA, a pri tom su strujni vrhovi za 1,41 puta veći (dakle od 35-60mA!).
6V6 nije u tom strujnom području jako linearna, pa je povoljnije upotrijebiti neku strujno jaču elektronku za pobudu (6L6GC, EL34, pa čak i 6AS7/6080/6S13S!; dovoljno struje može dati i EL86, ali je onda za njezin triodni spoj napon napajanja za nju limitiran na ~250V).

[deleted user]

6V6, EL84i slične, a pogotovo 6K6 mogu za pobudu 811-ke dati dovoljno struje rešetke samo za manje snage (~10-ak vati)!
Trajna struja kroz rešetku 811-ke je od 25-45mA, a pri tom su strujni vrhovi za 1,41 puta veći (dakle od 35-60mA!).
6V6 nije u tom strujnom području jako linearna, pa je povoljnije upotrijebiti neku strujno jaču elektronku za pobudu (6L6GC, EL34, pa čak i 6AS7/6080/6S13S!; dovoljno struje može dati i EL86, ali je onda za njezin triodni spoj napon napajanja za nju limitiran na ~250V).

Sreo sam i takvih shema, evo samo neke, cisto informativno da malo zaspamam temu

811acircuit (Medium).jpg

I_811A (Small).jpg

T_811A (Small).jpg

KMY-808.811-c (Custom).jpg

Orenokairo 811A SE A2 (Medium).jpg

ottoamp_811aotto (Medium).JPG

[davorin]

Postoji još jedan problem sa korištenjem odvodnog otpornika velike vrijednosti s katode pobudne elektronke!
Cijelo se vrijeme spominje problem što će biti s izlaznom elektronkom ukoliko nema pobudne, a nema odvodnog otpornika? Takav problem zapravo ne postoji, ali postoji problem s pobudnom elektronkom u slučaju da nema izlazne elektronke, a spojen je odvodni otpornik relativno velike vrijednosti!
Dakle slučaj je slijedeći: svi naponi spojeni, a nema izlazne elektronke (ili joj je grijanje u prekidu), spojen otpornik od ~50-ak kOhma sa katode na masu.
Što će se dogoditi? Vjerojatno proboj između grijanja pobudne elektronke i njezine katode! Čak i da je napon grijanja pobudne elektronke podignut na pozitivni potencijal od ~50-ak ili ~60ak volti, bez izlazne elektronke će se na katodi pobudne pojaviti napon od ~200V (struja će biti limitirana na 5-6mA zbog velike vrijednosti odvodnog otpornika!), što je svakako previše za većinu izlaznih elektronki! !zmeđu katode i grijanja će se pojaviti napon od ~140-150V, pa će s velikom vjerojatnosti doći do proboja između njih.

[harkonen]

Zadnji primjer na prethodnoj strani grana katodnu struju tako da kroz katodni otpornik ide
2,8mA zbog izvedbe DC veze svih stupnjeva (što i ja volem), to nije za zaštitu u tom primjeru.
No s tim dolazimo do povećanja ukupnog anodnog napona (ili korištenje dva, + i - ispravljača),
više struje kroz njih, skuplje lampe za drajv i malo, pomalo amp postaje sve skuplji i zahtjevniji.
A to nije bio cilj...
Ovo zaista nije zamišljeno kao skupo pojačalo, ali je zanimljivo.

Da se vratimo na ostanak g1 u "zraku"? Neće li sekundarna emisija dovesti potencijal g1 na
takav nivo da protiče sve veća struja kroz lampu, posljedično još veća emisija i tako dalje....
Hmm, možda i neće, utrošak g1 struje je ustvari, dovoljno velik da do toga i ne dolazi.

[deleted user]

Sheme koje sam nakalemio na ovu temu su tu samo kao sto si i sam rekao za PRIMJER i uvid u razlicita konstrukcijska rjesenja i jasniju sliku same A2 klase. I to je to.

[deleted user]

Zadnji primjer na prethodnoj strani .....

A vidi otpornika u katodi izlazne cijevi, vrijednost i snaga kao stvoreni za halogenku! Nebi da fali svjetlosti od same 811-ice...

[harkonen]

Nitko tebe ne optužuje za bilo šta
Dapače, korisne su za komentiranje i da se vidi kako to izgleda, kako i sam kažeš.
Masovna su rješenja u toj klasi sa trafoima i to jest (ako je trafo kvalitetan) možda
konstruktivno, izvedbeno i sonično optimalno, no što je onda sa isprobavanjem
drugačijih pristupa, a tu i jest kvaka. I veselje...

[davorin]

Zadnji primjer na prethodnoj strani grana katodnu struju tako da kroz katodni otpornik ide
2,8mA zbog izvedbe DC veze svih stupnjeva (što i ja volem), to nije za zaštitu u tom primjeru.
No s tim dolazimo do povećanja ukupnog anodnog napona (ili korištenje dva, + i - ispravljača),
više struje kroz njih, skuplje lampe za drajv i malo, pomalo amp postaje sve skuplji i zahtjevniji.
A to nije bio cilj...
Ovo zaista nije zamišljeno kao skupo pojačalo, ali je zanimljivo.

Da se vratimo na ostanak g1 u "zraku"? Neće li sekundarna emisija dovesti potencijal g1 na
takav nivo da protiče sve veća struja kroz lampu, posljedično još veća emisija i tako dalje....
Hmm, možda i neće, utrošak g1 struje je ustvari, dovoljno velik da do toga i ne dolazi.

Ta šema (Maestro Soya Amplificador) je lijepo (lukavo) napravljeno pojačalo s potpuno direktnim vezama između stupnjeva, u kojem se, zbog velikog izmjeničnog nivoa napona na velikom katodnom otporniku izlazne elektronke omogućuje dobra kondenzatorska negativna povratna na sam zvučnik, a bez posebnog namotaja na izlaznom trafu.
Ipak, zamislio sam to sve skupa puno jeftinije: jedan mrežni trafo za cijeli "integrirac" s sekundarnim namotajima od 6,3V/7A i 280V/210mA, kakav se može vrlo jeftino dobiti kod domaćih viklera (čak i toroid!).

[ilimzn]

Postoji još jedan problem sa korištenjem odvodnog otpornika velike vrijednosti s katode pobudne elektronke!
Cijelo se vrijeme spominje problem što će biti s izlaznom elektronkom ukoliko nema pobudne, a nema odvodnog otpornika? Takav problem zapravo ne postoji, ali postoji problem s pobudnom elektronkom u slučaju da nema izlazne elektronke, a spojen je odvodni otpornik relativno velike vrijednosti!
Dakle slučaj je slijedeći: svi naponi spojeni, a nema izlazne elektronke (ili joj je grijanje u prekidu), spojen otpornik od ~50-ak kOhma sa katode na masu.
Što će se dogoditi? Vjerojatno proboj između grijanja pobudne elektronke i njezine katode! Čak i da je napon grijanja pobudne elektronke podignut na pozitivni potencijal od ~50-ak ili ~60ak volti, bez izlazne elektronke će se na katodi pobudne pojaviti napon od ~200V (struja će biti limitirana na 5-6mA zbog velike vrijednosti odvodnog otpornika!), što je svakako previše za većinu izlaznih elektronki! !zmeđu katode i grijanja će se pojaviti napon od ~140-150V, pa će s velikom vjerojatnosti doći do proboja između njih.

Pa nece bas biti, s obzirom da je ipak prisutan i otpor s G1 pobudne elektronke prema masi, sto ce pretvoriti sklop u 'autobias' s tim vecim negativnim prednaponom sto je veca struja cijevi, drugim rijecima napon na katodnom otprou ce biti automatski limitiran. Cak i s prilicno velikim katodnim otporom, rekao bihna suvisle vrijednosti. No, veci je problem (iako ni to zapravo u stvarnosti nije problem) kad tog otpora uopce nema (= ~beskonacno). Tada katodni otpor postaje zapravo izolacijski otpor izmedju katode i grijaca. No, cak i tada ce struja 'curenja' iz katode u grijac biti jako limitirana time sto porast katodnog napona = porast negativnog biasa za pobudnu elektronku.
No, postavlja se jedno drugo pitanje, a to je sto se dogadja kad je ulazni signal dovoljno negativan da tjera pobudnu elektronku u cut-off (za to je istina potrebno pojacalo potjerati u debeli clipping). U tom slucaju smanjivanje ulaznog signala tjera struju pobudne elektronke prema smanjenju ali efekt kontaktnog potencijala G1 izlazne elektronke podize potencijal iste te G1 cime se jos vise smanjuje struja pobudne elektronke ali RASTE struja izlazne elektronke kad bi se trebala dalje smanjivati. Pojavljuje se inverzije signala na G1 izlazne elektronke, i poslijedicno u izlaznom signalu. Uz dobro odabrani katodni otpor, mislim da bi sve ostalo n ajednom lijepom soft clippingu a mislim da usteda jednog otpora nije bas neka Ovako je 'cut-off' izlazne elektronke nedefiniran... mislim, nije da je to rezim rada u kojem ce to pojacalo normalno raditi ali ipak nije zgodno korisnike iznenaditi pretvaranjem pojacala u multiplikator frekvencije prilikom clippinga
Sto se pak tice slucaja direktno vezanog ampa, spajanje G1 pobude prema masi nekim povecim (par stotina k) otporom ce rijesiti problem a nece bitno narusiti rad sklopa. Povratna veza s sekundara je ovdje vrlo lukava stvar jer ujedno vrsi i funkciju katodnog bypass-a!