TDA1541A GND Edition :)

[Edison]

Ilimzn, bilo bi dobro da ovaj tekst o USB-u i kabelima preneses u aktivnu temu na audiofil.netu. Tamo za sad znaju da se USB kabeli "cuju", i da jeftini ne valjaju. Ovi koji cuju, ne trpe bas tehnicare i teoreticare, koji se takodjer nisu iskazali. A vjerojatno bi svi zeljeli znati. Naravno, ako ne zelis (...ispuni sam ...), ne moras to tamo postati.

A pitao bih i kakva je situacija s prijenosom High Resolution fajlova iz kompjutera preko USB-a? Njih, valjda, ne treba konvertirati na CD standard pa je jedan problem manje?

Osobno imam sve za kompjuterski audio, subnotebook bez hard diska samo za glazbu, foobar i USB DAC. Probao, radi, spakovao i uskladistio. Ne zanima me, meni su dobri CD-i i ploce. I tako zadnje vrijeme najvise slusam radio.

[zuzi]

@edison
Na ilimznu je da odluči, međutim, da li će ovaj njegov post pomoći i kako, bilo jednoj bilo drugoj strani u "raspravi"?

[audio kutak]

A pitao bih i kakva je situacija s prijenosom High Resolution fajlova iz kompjutera preko USB-a? Njih, valjda, ne treba konvertirati na CD standard pa je jedan problem manje?.

koliko ja to razumijem (a kompjutere i drivere razumijem od comodorca i dosa), nije problem u High Resolution fajlu samom po sebi
(iako i on ima gubitaka ako je napravljen od original zapisa) već u konvertiranju tog fajla u oblik pogodan za slanje usb kabelom....
kao što reće ilimzn, driveri su "prokleto zlo"...

ako pak misliš na konvertiranje zapisa iz recimo flac u cd audio format tako da imaš "audiofilski cd" za slušanje na cd plejeru opet ti ovisi o
brzini snimanja, o kvaliteti medija za snimanje i samog cd pogona (zašto su stari Plextor i Teac zakon po tom pitanju?), o programu koji koristiš
za to, tj. o driverima i codecima...

kako kod okreneš, gomilom "konverzija" od kompjutera preko daca i pojačala, gubi se na kvaliteti tog zapisa kada dođe
do zvučnika...

eto i mojih 5 lipa

[ilimzn]

OVO je za mene napokon na jednom mjestu razumljivo objašnjenje priče S/PDIF i I2S primjene u praksi. Ilimzn, hvala.
U praksi to za mene znači, u konkretnom slučaju upotrebe CD-ROM drajva kao pogona za CD plejer, da izaberem drajv koji ima S/PDIF signal već na sebi (a imam ih, čak i nekih DVDROM drajvova) i upotrebim ga kao takvog. To neće biti problem obzirom da imam sve potrebno, upravljačku jedinicu za drajv (imao 20$ pa kupio od kineza), NOS DAC, Monica sa TDA1545 čipom (ne TDA1545A) koji stoji u ladici već nekoliko godina itd. Zgodno je što je to čisti DAC modul bez I/V dijela pa mi tu ostaje da se igram kako mi se hoće (neznam šta ću, jal' ćevap, jal' pljeskavicu...), odgovarajuće PSU. Jedino što nemam je kutija, ali može to i na ivericu, praktičnije je za igranje. Bude li ispalo dobro, može i u kutiju. Slično je radio Joe Dalton, samo ću ja integrirati DAC u jedan uređaj. To ću prikazati u posebnoj temi kad dođe vrijeme.
Još jednom, Ilimzn hvala.
P.S. Interesira me (onako, usput) ima li digitalni signal sa ATA/SATA kakve praktične mogućnosti primjene za ove naše svrhe?

Na zalost i tu ima zamki.
Malo osnova CDP-a: laser i vezani servo sklopovi na temelju referentnog clocka citaju disk (-> brzina okretanja doslovno je diktirana master clockom), nakon cega ocitano ide u dekoder, pa u buffer u kojem se dalje dekodira CIRC kod i po potrebi vrsi korekcija greske, a onda iz tog sklopa izlaze audio samplovi, u pravilu serijski, u nekom od popularnih formata, npr. I2S.
Apsolutno jednako radi i CD/DVD drive u modu CD reprodukcije (neki mogu cak reproducirati i DVD-ove snimjene po red book sandardu, kao neku vrstu ekstremo velikog CD-a). No, postoje dvije kljucne razlike:
1) Referentni clock nije konstantan, i cesto se dobiva iz PLL sklopa koji opet svoj referentni clock dobiva iz nekog referentnog oscilatora. Razlog za to je sto CD/DVD drive podrzava vise nacina i brzina citanja (CLV/CAV raznim brzinama) a audio reprodukcija je tek 'popratna pojava'. Jitter takvog master clocka moze biti upitan, pa time i kvaliteta SPDIF izlaza u startu. Hint: kvaliteta ce ovisiti o odabranom uredjaju.
2) Korekcija greske je 'nekakva' a ne nuzno onakva kakva je propisana za CDP. Ovo je notoran problem od pocetka ideje o ekstrakciji audio samplova s CD-a digitalno, radi raznih pokusaja zastite od kopiranja korekcija gresaka zna biti namjerno okljastrena na apsolutni minimum ili cak u potpunosti iskljucena, pogotovo kad se podaci citaju direktno (ne iz SPDIF izlaza u CD reprodukcijskom modu). Opet, hint: kvaliteta ce ovisiti o odabranom uredjaju.
Odmah moram reci da su u principu apsolutno svi drive-ovi eminentno sposobni taj posao raditi 'savrseno' ali su im mogucnosti podkresane u firmware-u, radi cega tvrtke koje ih koriste kao bazu svojih CD i DVD playera imaju cesto vlastiti firmware. Cinjenica je ipak da je veca sansa dobiti kvalitetu iz SPDIF izlaza jednostavno, nego iz direktnog digitalnog iscitavanja, o cemu u nastavku.

Jednom u davna vremena su za ripanje CD-a bili popularni mehanizmi firme Plextor. Mnogima nije poznato da se kod istih nije radilo o nekim posebno kvalitetnim mehanizmima, nego o dodatku na set naredbi kojima racunalo upravlja citacem, koji sadrzi vrlo bitan dodatak: citanje informacija o greskama pri citanju podataka, kao i mogucnost citanja 'sirovih' podataka prije ulaska u CIRC dekoder i korektor greske. Naime, pri citanju podataka digitalno, vecina citaca daje rezultat citanja koji moze biti bez korekcije greske ili s djelomicnom korekcijom, no do pojave ekstenzije instrukcijskog seta, nije postojao nacin da se priupita citac je li ono sto je predosio kao procitano, sadrzavalo greske i gdje. Plextor je to prvi dodao i omogucio onima koji pisu ripper program da provjere jesu li podaci korektno procitani i ako nisu da ih raznim strategijama, od visestrukog citanja do izvrsavanja CIRC algoritma u software-u, pokusa korigirati.
Ovdje lezi odgovor na pitane ima li koristi od direktnog citanja - da, to je zapravo jedini nacin rada koji osigurava maksimalni integritet i tocnost ocitanog. Problem je sto zahtijeva podosta vise 'pameti' kao i citanje 'unaprijed' kako bi se imalo vremena da se u slucaju greske podaci mogu korigirati ukljucivo opciju ponovnog citanja. Buduci da takav pristup podrazumijeva buffer izmedju citaca i DAC-a, moguce je ponovno uspostaviti ispravnu metodu citanja podataka: mehanizam je sinhroniziran clockom za DAC - jedino je to u ovom slucaju malo okoloputno izvedeno. U principu mehanizam cita brze od potrebnog, i generalno kad napuni oko pola buffera tocnim podacima, pocinje reprodukcija. Reprodukcija sa svoje strane pod utiocajem preciznog clocka cita podatke i salje ih u DAC, a trenutna popunjenost buffera se koristi kao signal za mehanizam da cita dalje ili ceka dok se u bufferu napravi mjesta 'reprodukcijom' tj slanjem podataka u DAC. U principu neki hardware i softwafre koji to postize zapravo implementira nesto tipa programa EAC ali 'on-fly' - umjesto u file, podaci idu u DAC.

[ilimzn]

Ilimzn, bilo bi dobro da ovaj tekst o USB-u i kabelima preneses u aktivnu temu na audiofil.netu

Ne pada mi na pamet to bi bilo kao da lavovima u areni bacim komad mesa i zabavljam se rezultirajucim pokoljem

[ilimzn]

Evo bas sad gledam shemu za TEAC CD-5, prilicno kvalitetni midrange CDP iznad kojeg su bili poznati VRDS modeli. Greske u shvacanju problema clockinga se pojavljuju i u komercijalnim uredjajima, cesto namjerno. U CD-5, master clock se generira u dekoder chipu (popularni CXD2500), od tamo ide u digitalni filter, gdje se bufferira i tek ond aide na DAC, dakle zadnji. DAC je philips bitstream. Gdje je greska? CXD2500 je strogo digitalni sklop koji nema problema s jitterom master clocka i kada je on jednak 1/3 periode clocka, oscilator u njemu se napaja direktno iz digitalnog napajanja koje je zamazano smetnjama svekolike digitalije u uredjaju. Bitno za reci, unatoc tome sto gledamo clock kao digitalni signal koji moze biti samo 1 ili 0, on je zapravo analogni, samo mjerodavna nije amplituda nego polozaj brida gdje signal prelazi iz jednog sanja u drugo. I ne samo to - i oblik i strmina brida su bitni. Generiranje analognog signala iz digitalnog napajanja rezultira smetnjama iz digitalnog dijela 'utisnutim' u signal clocka. Stvar se bitno ne popravlja bufferom u digitalnom filteru, i on se napaja iz digitalnog napajanja. Drugim rijecima, u startu je clock 'zmazan; i jos ga se po putu dodatno 'zamaze'.
Ironija je da u svakom od tih chipova postoji opcija oscilatora s kvarcem za generiranje MCLK. Naravno, najlogicnije bi mjesto bilo da se to obavi u Philips SAA bitstream konverteru, gdje stovise oscilator ima i posebni pin za napajanje, pa se to napajanje moze kvalitetno filtrirati i time smanjiti jitter na minimum. Zatim bi se sasvim Ok taj clock mogao voditi u buffer u digitalnom filteru i onda u dekoder - funkcija je posve ekvivalentna, ali jitter PUNO manji. Ovo j eujedno jedna mala lekcija o suptilnijim aspektima tweakanja CDP-a, umjesto bjesomucnog nabacivanja skupih elektrolita, veznih kondova, DALE i TAKMAN otpora i ultra-operacionih pojacala... dok pravi problem lezi neprimijecen. Zanimlivo, struktiura VRDS-10 playera je gotovo ista sto se tice chipseta, ali gle cuda, clock je spojen kako spada. Namjerno? O da....

Za bitstream je mjerodavan (i pozeljno cim kvalitetniji) clock MCLK. Sto bi bilo da je umjesto SAA bitstreama TDA multibit, kojem je relevantni clock LRCK? U tom slucaju postoje dva rijesenja, ovisno o tome koristi li se digitalni filter ili ne:
1) Non-OS, bez digitalnog filtera: clock se generira posebno kvalitetnim oscilatorom s vlastitim cistim napajanjem, i od tamo se dovodi u dekoder. Istovremeno se LRCK signal iz dekodera re-clocka necim tipa 74AC74 istim tim clockom (384Fs u ovom slucaju) kako bi mu se brid re-sinhronizirao na brid master clocka koji ima minimum jittera, prije ulaska u TDA 1541.
2) OS s digitalnim filterom (zahtijeva konfiguraciju filtera za 16-bitni izlaz kompatibilan s TDA1541). Digitalni filter ima na izlazu reclocking s MCLK i ugradjenu opciju oscilatora. Napajanje oscilatora mora biti odvojeno i kvalitetno filtrirano. MCLK izlaz se spaja na dekoder, LRCK izlaz iz filtera je interno reclockan i spaja se na TDA. Moguce je i dodatno reclockati LRCK ali treba paziti na to da reclockanje unosi dodatno kasnjenje u LRCK koje moze biti pretjerano jer je sada TDA u oversampling modu pa je to kasnjenje visestruko vece u odnosu na trajanje jednog bita podataka prema TDA u odnosu na non-OS mod, potencijalno dovoljno da se LRCK krivo registrira u TDA i dodje do krivog ucitavanja podataka. Ako postoji taj problem, tada treba reclockati sve signale prema TDA cime se svima daje jednako kasnjenje pa njihov odnos ostaje nepromjenjen.

Ovako nesto (reclocking) je potencijalno potrebno i za spajanje na USB prijemnik, ovisno o tome radi li isti implicitno unutar sebe reclocking za I2S signale ili ne (u potonjem slucaju racuna da je za DAC relevantan signal MCLK).

[Edison]

@edison Na ilimznu je da odluči, međutim, da li će ovaj njegov post pomoći i kako, bilo jednoj bilo drugoj strani u "raspravi"?

Ma nisam mislio da se pomaze bilo kojoj strani. Vise bi to bila pomoc u znanju i razmisljanju onima koji zele razumjeti.

Ilimzn, bilo bi dobro da ovaj tekst o USB-u i kabelima preneses u aktivnu temu na audiofil.netu

Ne pada mi na pamet to bi bilo kao da lavovima u areni bacim komad mesa i zabavljam se rezultirajucim pokoljem

OK, imas pravo. Kad malo bolje razmislim, ne bi bilo od pomoci. Neki imaju previse "ukopane" stavove... Neki cak i ne zele da se zna, vole kad ima neke "mistike"...

[ilimzn]

Ne moze se bit guru bez mistike
Ja znam da ja krenem mistificirat i zato nekog uvjerim u nesto (kao npr da mu nesto prodam) drugi dan bi mi radi ravnoteze u svemiru pao klavir na glavu. Zato kad ne znam jednostavno kazem da ne znam i to je to. Iako, cesto imam prilicno uvjerljive teorije

[audio kutak]

Iako, cesto imam prilicno uvjerljive teorije

dobra, ne samo to... kad te čovjek vidi onako velikog i još kad mu ideš objašnjavati, mislim da će
sve progutati kaj mu kažeš.. nestati će mistika

[Toxy]

Ilimzn jako zanimljivo štivo...

Pa po ovome što sam pročitao kažeš software je problem pogotovo kod Windows-a, pa da li je onda Apple software puno bolji u implementaciji i korištenju hardwarea kako se piše jer za njega kao ne trebaju driveri nego automatski radi na asinhronom USB 2.0 protokolu?

Dodatno, ako je problem prljava struja u USB-u, koje je tvoje mišljenje o Android USB audiu. Dosta se sad piše o izvlačenju audio signala iz Android smartphonov-a, pa i Apple uređaja tj. ovog zadnjeg Apple Iphonea 5 s lightning konektorom koji više izgleda nema propriatory protokole...

Neki su se smijali Deanovoj temi o smartphonu kao izvoru, ali ovo možda nije bedasto....