6N1-P predpojačalo za IC-eve.

[DrFireBottle]

Lijep pozdrav!

Često me muči to što mi integrirani krugovi ne zvuče baš tako toplo, pa sam jedamput radio eksperiment sa predpojačalnim lampama (12AU7, ECC85, 6J5, 6N1) koje bi radile na anodnim naponima od otprilike 20V, te bi ih onda spajao kao predpojačala na integrirane krugove.

Sad se pitam bi li mi neko mogao pomoći dizajnirati dobar predpojačalni krug sa 6N1-P za integrirane krugove poput LA4440, TDA2030, TDA4935 i slične koj radi na anodnim naponima od 9 do 30 volti,
tj. moja zamisao je da svaka trioda unutar 6N1P bude kao jedan kanal, dakle dvije triode = dva kanala, svaka trioda odvojena za svoj čip, npr. 2x LA4440 u bridge modu gdje bi svaki trebao imati svoj kanal, a gdje bi lampa služila samo kao element koj "produbi i protopli" zvuk.

Hvala ubuduće na pomoći,
Marko.

[ilimzn]

Bojim se da previse trazis.
NITKO ti ne moze pomoci napraviti DOBRO pretpojacalo s tim cijevima na tim naponima. Ako trebas dobro farbalo i izoblicilo, onda mozda da.
Ako si mozda procitao neku od vise tema ovdje na forumu gdje se objasnjavalo kako se odredjuju radne tocke trioda, onda znas da se to radi na grafu anodnih krivulja, koji se lako nadje u podacima za datu cijev na internetu. Zato ti preporucam da pogledas takav graf i od napona 9-30V na dalje na X osi jednostavno ga prekrij necim i vidi koliko ce ti grafa ostati, pa ce ti biti jasno zasto sam napisao to sto jesam.
E sad, moze li se napraviti nekakvo pretpojacalo sa cijevima uz niski anodni napon? Moze - jer postoje cijevi (a nema ih bas puno) koje su konstruirane za to, ali to nisu ove koje si naveo.

[DrFireBottle]

Bojim se da previse trazis.
NITKO ti ne moze pomoci napraviti DOBRO pretpojacalo s tim cijevima na tim naponima. Ako trebas dobro farbalo i izoblicilo, onda mozda da.
Ako si mozda procitao neku od vise tema ovdje na forumu gdje se objasnjavalo kako se odredjuju radne tocke trioda, onda znas da se to radi na grafu anodnih krivulja, koji se lako nadje u podacima za datu cijev na internetu. Zato ti preporucam da pogledas takav graf i od napona 9-30V na dalje na X osi jednostavno ga prekrij necim i vidi koliko ce ti grafa ostati, pa ce ti biti jasno zasto sam napisao to sto jesam.
E sad, moze li se napraviti nekakvo pretpojacalo sa cijevima uz niski anodni napon? Moze - jer postoje cijevi (a nema ih bas puno) koje su konstruirane za to, ali to nisu ove koje si naveo.

Pa, ja mislim da ja tražim farbalo, a ne predpojačalo zapravo...

[tom_hifi]

Bojim se da previse trazis.
NITKO ti ne moze pomoci napraviti DOBRO pretpojacalo s tim cijevima na tim naponima. Ako trebas dobro farbalo i izoblicilo, onda mozda da.
Ako si mozda procitao neku od vise tema ovdje na forumu gdje se objasnjavalo kako se odredjuju radne tocke trioda, onda znas da se to radi na grafu anodnih krivulja, koji se lako nadje u podacima za datu cijev na internetu. Zato ti preporucam da pogledas takav graf i od napona 9-30V na dalje na X osi jednostavno ga prekrij necim i vidi koliko ce ti grafa ostati, pa ce ti biti jasno zasto sam napisao to sto jesam.
E sad, moze li se napraviti nekakvo pretpojacalo sa cijevima uz niski anodni napon? Moze - jer postoje cijevi (a nema ih bas puno) koje su konstruirane za to, ali to nisu ove koje si naveo.

Pa, ja mislim da ja tražim farbalo, a ne predpojačalo zapravo...

Farbalo ti nitko ovdje neće napraviti ... sorry, ali tako je.

[ilimzn]

Evo ti primjer za 12AU7/ECC82:

LV_AU7.gif

Odabirom napona napajanja od 20V je moguci odabir radne tocke ogranicen na onaj mali bijeli trokut na kojeg pokazuje crvena strelica. Mislim da je u odnosu na velicinu cijelog grafa prilicno jasno pokazano koliko je to ogranicenje, i da je ova cijev sve samo ne idealna (blago receno) za rad na niskom naponu.
Bez grafa izmjerenog specificno za male napone (sto inace ima svoje druge probleme, tipa pojava struje resetke), nekakve vrijednosti komponenti se mogu samo 'nabadati' otprilike. Npr, katodni otpor 560 ohma (premosten kondenzatorom ovisno o donjoj granicnoj frekvenciji), anodni otpor 8.2k. Grid leak obavezno relativno male vrijednosti, npr 47k. Izlaz nije bas opteretiv, cim veca impedancija to bolje, no ako je slijedeci stupanj poluvodicki, i tu ce biti ogranicenje, tako da vjerojatno nece ici preko 100k. Maksimalni ulazni napon ce biti jako ogranicen, ~350mV RMS

Hint: ECC86

[tubeman]

Možda bi se moglo sve to probati s ECH83 (trodni dio).
Ona je sigurno OK na naponu od 12,6V.

Na RMORG-u su napisali cijelu Ilijadu oko razlike između ECH81 i ECH83.
Koga zanima može pogledati. Vrlo je zanimljivo.
Ja sam par puta napravio koristio EC(H)81 u pretpojačalu, doduše sa 100V anodnog napona.
Moglo bi se to spustiti na kakvih 20-30V i vjerojatno bi funkcioniralo dobro, pogotovo za ovu potrebu.
Takvih cijevi ima svatko po ladicama na desetke pa valjda neće biti problem nabaviti ih.

Mogu upogoniti tester i napraviti koju simulaciju pa vidjeti što može od toga ispasti

[Bepone]

ECC82 je jos i najbolja za male napone manje od 10V, jer vuce najmanje struje kroz resetku..manje od svih ostalih ECCjki i ECC88...

[Bepone]

normalno na manjim naponima se manje prica o krivuljama, najveci problem je biasiranje, i koliko koja vuce struje kroz g1 resetku, to je najveci problem / mikroampera

[davorin]

ECH83 radi vrlo dobro na niskim naponima sa oba sistema već od 6V (heptoda spojena kao trioda: anoda na masu, G2-G4 spojena zajedno sa G3 i predstavlja anodu sistema, pobuda na uobičajenu G1; pojačanje nešto manje, a unutrašnji otpor nešto veći od prave triode u istom sistemu).

[fixxxer]

Mogu upogoniti tester i napraviti koju simulaciju pa vidjeti što može od toga ispasti

Ako vreme dozvoli i potrefi se sa voljnim momentom, svakako bi bilo interesantno