Forum audio samograditelja

Nisam se do sada baš previše bavio cijevnim sljedilima (bufferima). Nije mi trebalo.
Prije koju godinu već me Gil nagovorio na jedan jeftini kineski kit sa LM3886.
Složio ja to onako na dasci sa nekim privremenim trafoom 2x22V na C jezgri, prosviralo i stajalo sa strane.
U međuvremenu nabavio malo jači trafo 2x32V što bi trebalo omogućiti i nešto više snage.
Priča se da LM3886 vole na ulazu nisku impedanciju. Moja AYAII sa cijevima i potom na izlazu to baš nema. Pa eto složih ja sljedilo.
Imao sam trafo 230/115V, složio stabilizirano napajanje sa TL783. Cijev je jedna prilično solidna dupla trioda 5687. Grijanje 12VAC. Shema je slijedeća:

Cijev je biasirana na 13mA, Ug oko 2V, Uak oko 75V. I svira to fino. Cijev je podopterećena i mogla bi tako 100 godina, ali nekako mi se čini da bi joj pasalo malo više struje.

Ne dao mi vrag mira pa sam malo proučavao sheme što po forumu, što diljem interpleta i došao do sljedeće ideje:

Prednost je što se može iskoristiti napajanje LM3886 (+/-45V). Radna točka je povoljnija nego u prvom slučaju oko 20mA, Ug oko -2V. Cijev i dalje debelo unutar limita disipacije.

Obje prethodne sheme na ulazu traže vezni kondenzator koji obzirom na ulazni otpor može biti relativno mali ali je ipak tu.
I tako dumajući dalje došao sam do V3

Ovdje više nema veznog kondenzatora, ali je radna točka cijevi nešto nepovoljnija. Ia oko 9mA, Ug oko -1V. Znači manje headrooma za ulazni signal. Prednost je opet što se može iskoristiti napajanje u pojačalu (+/-45V) i nema veznog kondenzatora.

Druge dvije sheme još nisam stigao provjeriti u praksi a i ostao sam bez noval podnožja. Dok ne nabavim podnožja postam forumu na glasanje, razmatranje, komentare, primjedbe, prijedloge.....

zadnja sema nema kondenzatora? iman ti ja novala pa se igraj ako hoces

joe, javi se kad si free i nosim podnozja

Bepone napisao:zadnja sema nema kondenzatora? iman ti ja novala pa se igraj ako hoces

Greskom je ulazni kond ostao na shemi, ali mrezica je na masi pa bi moglo bez njega.

Ulazni kondenzator zna biti i koristan ukoliko se iz predpojačala (ili izvora signala zajedno sa signalom dobije i "porcija" istosmjernog napona!
Bez kondenzatora zna doći i do "disanja" struje kroz elektronku buffer-a ukoliko se na izlazu predpojačala nalazi veći vezni kondenzator , a napon napajanja predpojačala nije stabiliziran. Istosmjerna komponenta ili vremenska konstanta pražnjenja izlaznog veznog kondenzatora iz predpojačala uzrokuju promjene prednapona, a time i struje kroz izlaznu elektronku što za posljedici ima pomak radne točke elektronke buffer-a i veća izobličenja.
Korištenjem kvalitetnog kondenzatora se zapravo ništa ne kvare karakteristike buffera jer je ulazni otpor katodnog slijedila vrlo velik što sam izbor kondenzatora ne čini posebno kritičnim.

Imao bih ja tu jedno pitanjce (nešto što me muči već duže vrijeme, onako, u valovima): gdje bi tu bilo najbolje staviti atenuator (volume control)? Koje bi rješenje imalo najmanje utjecaja na reprodukciju signala? Ispred? Iza? U sredinu između dva stupnja?
To ti je kad nemam škole...

Broj 2 ti garantirano nece raditi s 100 ohma katodnim otporom, ne kao buffer. S obzirom da je pojacanje... podosta manje od 1 a o izoblicenju da ne pricam.
Imas i problem koji nije ocigledan - nestabilizirana napajanja = brum i reciklaza valovitosti u ulaz. S druge strane, ako ti je napajanje za LM3886 dobiveno iz klasicnog trafoa (nije switcher), dobiti 3x taj napon napajanja je pitanje 4 diode i 3 kondenzatora. 3x45=135V, ostane dosta i za stabilizator na 100V.
Druga varijanta je zaboravi katodni otpor, stavi strujni izvor. Tada ostaje jos samo dobro pofiltrirati anodno napajanje, katodno nije jer je strujni izvor sklop s vrlo visokom unutarnjom impedancijom, koja s impedancijom koja se vidi s katode cini dijelilo s ogromnim odnosom, koji je ujedno i stupanj prigusenja valovitosti gledano sa katodnog napajanja.

Davorin & Ilimzn hvala na konstruktivnim odgovorima.
Pala mi je napamet ideja sa strujnim izvorom, ali me buni jedna stvar.
Koristio bi recimo TL783, ali pretpostavljam da je ista situacije i sa LM317.
Ako stavim samo regulator u katodu prema shemi lijevo (IN na katodu, OUT preko 68R na ADJ, ADJ na masu) da li je to dovoljno?
Odnosno da li je tih 1,25V/68R=18mA i napon A-K dovoljno da odredi radnu točku triode? Mrežica bi onda bila vezana preko velikog otpora (470k-1M) na masu.

I nisam nigdje uspio iskopati podatak koliki je onda pad napona na regulatoru odnosno napon između IN i ADJ?
O tome ovisi i koliko napona ostaje na cijevi pa tim i radna točka.

Zmajz napisao:Imao bih ja tu jedno pitanjce (nešto što me muči već duže vrijeme, onako, u valovima): gdje bi tu bilo najbolje staviti atenuator (volume control)? Koje bi rješenje imalo najmanje utjecaja na reprodukciju signala? Ispred? Iza? U sredinu između dva stupnja?
To ti je kad nemam škole...

Atenuator ispred buffera. Ako su dva stupnja, prvi zajednička katoda, a drugi sljedilo, onda atenuator između njih.

Razlika i/o je minimalno 1.25V koliki je iznos referentnog napona za adj pin, kolikp me sjecanje sluzi

LM317 - minimalno 2.2V (inace ne regulira).

Inace LM317, niti TL783 nisu bas idealni za strujni izvor jer im karakteristike postalu prilicno lose vec kod 10-ak kHz, iako za slijedilo vi to moglo biti OK.
Kad sam spomenuo strujni izvor, mislio sam prema minus napajanju. S obzirom da je za LM maksimum preko regulatora 36V, treba u seriju dodati otpor da 'pojede' visak, ne bi bilo lose da na LM317 ostane 20-25V. Bolje radi iako je nesto veca disipacija. Eventualno malo smalnjiti da mozes koristiti LM317L u TO92 kucistu, ali svakako barem 2.2V plus peak vrijednost izlaznog napona koji zelimo.
Dodatni otpor k tome poboljsava karakteristike jer sprecava da 'otpor' strujnog izvora u HF uvjetima padne ispod vrijednosti serijskog otpora.
Spoj je jednostavan: Adj na - napajanje, izlaz preko otpora 1.25/(zeljena struja) na - napajanje. Dodatni otpor ide izmedju katode i ulaza LM317. Ako se pokaze neka nestabilnost, treba dodati mali kond (100pF tipa) s ulaza na adj LM317.

Teoretski, moguce je i sloziti CCS na masu ali to mora biti specijalna konstrukcija s minimalnim... minimalnim naponom preko sklopa da ima dovoljno swinga za izlazni signal.