Preliminarna razmišljanja o pojačalima

[davorin]

Mala korekcija gore objavljene šeme, a koja je primjerenija za HI-FI uređaje:

[davorin]

Kako su pojedini članovi foruma kroz privatnu prepisku pitali kako napraviti što jednostavnije pojačalo, imam za njih (a i ostale zainteresirane ) prijedlog pojačala sa samo 2 elektronke (po kanalu) ali u protufaznoj topologiji! Radi se o provjerenoj šemi koja je došla kroz praksu izrade nekoliko sličnih varijanti. U izlaznom stupnju je jeftina dvostruka tetroda QQE03/12 (ili GU17, 6360, QQV03/10, itd.), a za ulazni stupanj se mogu koristiti različite dvostruke triode. Ima i drugih (i boljih i jačih) dvostrukih tetroda/pentoda koje bi se mogle koristiti, ali sve su one redom skuplje i teže ih je povoljno kupiti. Ispravljač može biti bilo kakav (sa ili bez ispravljačice i/ili prigušnice) jer je pojačalo prilično "imuno" na ostatke brujanja iz mreže preko napajanja, što zbog protufazne topologije, a što zbog negativne povratne veze. Vrijednosti filterskih elektrolita se odnose na samo jedno pojačalo (mono), ali može se takav niz ponoviti i u drugom pojačalu, a međusobni njihov utjecaj smanjiti odvajanjem pomoći Si-dioda (1N4007 ili UF4007).
Ukoliko se pokaže potreba, napravit ću i prijedlog šeme za potreban ispravljač.
U katodi ulazne elektronke sam ostavio mogućnost korištenja izvora konstantne struje sa LM334 umjesto otpornika. Izvor konstantne struje omogućava niža izobličenja, veću simetriju protufaznog signala i ujednačen rad tog stupnja za period starenja/slabljenja elektronke.
Izlazni stupanj radi u klasi AB1, a zbog njenog manjeg grijanja (i dužeg radnog vijeka!) koristim fiksni-podesivi prednapon umjesto katodnog otpornika. Postojanje negativnog prednapona sam iskoristio i za napajanje ulazne elektronke te ukupnim za nju povećanjem napona napajanja tako dobivenim, proširio je dinamički radni opseg i smanjio izobličenja (radni napon napajanja je relativno nizak!) ulaznog stupnja.

[tubeman]

Ja sam svojedobno radio slično pojačalo (by book - datasheet).
Zbog pohlepe za snagom išao sam na RAA od 10 K i gotovo 300V

Tada nisam imao mogućnost mjerenja izobličenja, ali datasheet kaže da ne bi trebala biti veća od 3%
Ali već s 8K (Davorinovih 7 su tu negdje) i malo umjerenijim naponom, to bi trebalo biti tu negdje oko 8W uz prilično dobre peroformanse.
Istina da interna neutralizacija nije baš najsretnije rješenje, ali i to se uz malo pažnje može riješiti. Na žalost, ne možemo ju izbaciti
Pri tome bih predložio razdvojene biasove za svaku tetrodu posebno.
Ovo sa simetriranjem je isto OK i jednostavno je, ali teže je pogoditi ispravni bias jer je praksa pokazala da tetrode u istom balonu znaju biti "neujednačene" što kod osnovne namjene pojačala nije toliko kritično, ali kod audio pojačala bi moglo biti.
Ionako trebaju dva potenciometra (doziranje napona i simetrija).

Isplati se probati, ali problem bi mogli biti izlazni transformatori

Eh, zaboravio sam, pašu i oni od PP el84 (nemojte sad trančirati stare RIZove zbog toga - nisu predobri za to .) )

[davorin]

Za izlaznu impedanciju od Raa=8 kOhma bi se za snagu od Pout=8W(Dtot=3%) trebalo napon napajanja podići na Ub=250V, a otpornik za smanjenje napona G2 od 1 kOhma/2W povećati na 2,7 kOhma/5W. Probao sam i sa izlaznim transformatorima za 2xEL84 kakvi su korišteni u radio aparatima sa protufaznim izlazima (RIZ 594-604-614-634 -UKV) koji rade solidno, ali sa nešto suženim frekvantnim spektrom u odnosu na namjenski namotane transformatore. Smanjeni napon od Ub=230V omogućuje da elektronke traju duže, a anodna impedancija od Raa=7 kOhma daje izlaznu snagu od 8W i na tom nižem naponu.
Mislim da su za AB1 klasu to i optimalni uvjeti rada s obzirom na izlaznu snagu, pouzdanost u radu i trajanje izlaznih elektronki.

[davorin]

...Istina da interna neutralizacija nije baš najsretnije rješenje, ali i to se uz malo pažnje može riješiti. Na žalost, ne možemo ju izbaciti ...

Uglavnom nema problema ukoliko su vodovi do transformatora kratki, ali s ciljem prevencije osciliranja pri većim amplitudama signala (i uobičajeno nepreciznim i neujednačenim realnim impedancijama zvučnih sistema!) se svaka anoda izlazne elektronke može spojiti sa izlaznim trafom preko otpornika od 10 Ohma/1W. Otpornici moraju biti zalemljeni direktno na podnožje elektronke, a osim za spriječavanje (samo)oscilacija mogu ujedno poslužiti i za pojedinačno mjerenje anodne struje (kad je već katoda zajednička pa se na njima ne može!).

[davorin]

O mogućnosti da se samo sa 2 elektronke napravi kompletno protufazno pojačalo su razmišljali i u firmi "General Electric" davne 1960-te godine. Napravili su elektronku sa oktal podnožjem 6DZ7 koja u jednom staklenom balonu ima 2 elektronke 6BQ5 (EL84, odnosno varijanta za visoke napone 7819A) koja ima zajednički izvod katoda i drugih rešetki (zbog toga se elektronka može spojiti samo u pentodni spoj a ne u triodni ili UL !).
Sa 6DZ7 i dodatnom ECF80 se može napraviti vrlo ekonomično protufazno pojačalo izlazne snage veće od 10W, a unatoč pentodnom spoju, vrlo niskih izobličenja. Pentode unutar balona elektronke 6DZ7 su vrlo pažljivo konstruirane pa su njihove karakteristike izuzetno ujednačene (tolerancije oko 1%!), vrlo linearne i napravljene za dugotrajan rad posebnom građom anode. Elektronka je konstruirana za HI-FI protufazno pojačalo u klasi AB1 i izobličenjima reda 2% pri punoj snazi, što je prilično teško postići i sa posebno biranim običnim elektronkema EL84.

[Pao Pepeo]

Gledajuči kao se ovije prave pojačala i predpojačala kao iz šale (nekima idu ko po traci svaka čast i ja bih tako..) volio bi vas nešto pitati što me zanima več neko vrijeme pa ako se nekome da obijasnit bit će mi drago.Pitanje je više opčenito pa zato sam ga smijestio u ovu temu a ako sam fulo nek admin slobodno premijesti di mu je mijesto.
Ovako drž te se kako to da nisam dosad nigdije vidio (barem ja) da kod cijevnih uređaja se ne prave predpojačala i pojačala ko jedna cijelina na zajedničkoj šasiji ??? Znam se da se u audio lancu teži separaciji njegovih elemenata tako da ne utiječu jedan na drugi i da mnogi ljudi vole eksperimentirati razne kombinacije pojačala i predpojačala dok ne dođu do nekih rezultata koji im se sviđaju ali da se zna za jednu provjereno dobru suradnju tih dvaju elemenata i da se uspije dobro rasporedit elemente,vodove i što sve več ne, dali bi takvo što bilo izvedivo???Mislim da se napravi malo veča kutija sve bi unutra stalo i vjerujem da bi se jednim mrežnim trafom i jednim napajanjem uspijelo snabdijevati sve elemente sa strujom.
I ako može malo o mogučim manama,prdnostima(ako bi ih bilo) takvog spoja,na što sve bi se trebalo paziti tokom projektiranja i gradnje itd.
Pitam jer možda postoji onih koji bi volili da im se audio sistem sastoji od što manjeg broja elemenata a da istovremeno dobro svira i izgleda.
Unaprijed zahvaljujem

[Master of disaster]

Pa i nije bas pravilo da se rade odvojeno, ima podostota integriraca; DAH 1,2, Davorin je dao seme za vise od nekoliko integriraca, ima jos primjera...

[zuzi]

@Pao Pepeo
Za tvoje horne vjerojatno bi bio dovoljan i SPUD (pojačalo od samo jedne cijevi po kanalu), npr. sa ruskom 6S45.

[Pao Pepeo]

Još sam si bio "detaljno" pročitao o gradnji dah-2 i promaklo mi je kako rade one dvije driverice...morat ću opet.
@zuzi
O opjačalima s samo jenom lampom sam isto nešto bio čitao,bila su me zainteresirala jednostavnom konstrucijeo i izuzetno malom broju djelova na putu audio signala,imam doma spremljeno u favoritima stranicu di se govori nešto o njima pa si budem i to malo pogledao.Dal bi bila dobra za ove moje hornice neznam,najvjerovatnije i bi jer nije da imam pretjerano velike prohtijeve (barem za sada ) evo ovaj moj dalozak na trijode ove godine će mi sigurno pomoći da nađem smijer u koji da idem što se lampa tiče.
Ovo pitanje o pojačalima i predpojačalima me već duže zanimalo.