GU-50

[Bepone]

1. trebali bi zakonom zabranit stavljat potenciometre u krugove povratne veze,
da se ljud nei pocnu s tim igrat kako nas kapucino..

pretelo ne diraj taj pot vise to ni nije potenciometar,

najprije je pepel to zavrtao jedno 6 mjeseci jer je bio na semi nekoj, sad ces i ti ?

[Bepone]

inace sve ove kerefeke i rasprava oko trafoa , ukupno tema, ima jedan veeeeliki pozitivni efekt!!! a to je koristenje pentode u pentodnom spoju!
govori kapucina da se odlicno cuje i od tuda , sad, moj zivot ima novi smisao! jer vec nastaje prerada ampa EL156 u triodi 8w, na pentodni spoj (cca 20w) a imam doma i nezavrseni zelezo amp sa 2E22 od koje zelim dobit 12W takodjer pentod connection!
2 trafa su cak izmisljena zadnja 2 dana, GU50 proracun pentod 14W, i EL156 proracun 20W pentod! oba ce imati CFB jer bez toga nema zivota vise!

[Edison]

Bepo, preskaces tetrode?

[Bepone]

imas tamo g3 kod pentoda koju samo japanci koriste a mi cemo za 25 godina kad pojedemo jos palente, dignes ono koljeno lijevo gore malo kad stavis na +10, 15V na g3 i dobijes besplatno jos jedan w!

[davorin]

imas tamo g3 kod pentoda koju samo japanci koriste a mi cemo za 25 godina kad pojedemo jos palente, dignes ono koljeno lijevo gore malo kad stavis na +10, 15V na g3 i dobijes besplatno jos jedan w!

Dodavanjem pozitivnog potencijala na G3 kod uobičajenih linearnih izlaznih pentoda (korisno je u impulsnom režimu rada gdje se smanjuje maksimalna disipacija anode i mogućnost preskakanja iskre/"flash" unutar balona pri vršnim vrijednostima kao što je to slučaj u horizontalnim izlaznim stupnjevima kod CRT televizora!) se zapravo i ne dobije nešto korisno! Upitan je dobitak izlazne snage (koji je već ograničen sa maksimalnom disipacijom anode!), ali se kvari karakteristika kod "koljena" radnog dijela i time zapravo smanjuje pozitivan utjecaj G3 u smanjenju "kink"-a koji je karakterističan za izlazne tetrode, a čije uklanjanje je bio razlog ubacivanja G3 u sistem.
Obrnuto, eventualnim dodavanjem malog negativnog napona na G3 se mogu dodatno smanjiti ostaci "kink"-a i time više linearizirati karakteristiku elektronke, ali kod linearnih izlaznih pentoda već optimiziranih za rad u audio izlaznim pojačalima je to od akademskog značaja.
Složio bih se da se dodavanjem posebnog katodnog namotaja (zapravo dodavanjem negativne povratne veze na taj način) poboljšava rad izlaznog stupnja (smanjuju se harmonička izobličenja, proširuje frekventni spektar i smanjuje prividni unutrašnji otpor elektronke kao izvora izmjeničnog napona/korisnog signala).
U slučajevima spajanja katode na namotaj zvučnika (u istoj funkciji kod transformatora bez posebnog katodnog namotaja) je taj utjecaj također pozitivan, ali nedovoljan sam za sebe jer je odnos anodnog i katodnog namotaja velik čime se pozitivni efekt minimizira. U takvom slučaju je poželjno imati izvod na anodnom namotaju (ili poseban namotaj) za spoj G2 (UL-spoj, koji je dodatna negativna povratna veza). Odnos broja zavoja namotaja za G2 i ukupnog anodnog namotaja bi trebalo zapravo odrediti eksperimentom za svaki pojedinačni slučaj jer takvi podaci (sa kombiniranom katodnom i UL negativnom povratnom vezom) nisu nigdje dokumentirani od strane proizvođača elektronki.
Uobičajeni odnos anodnog namotaja i izvoda za G2 (~38-50% u ovisnosti o upotrebljenoj izlaznoj elektronki) preporučen od strane proizvođača elektronki za klasične izlazne spojeve u UL-spoju) u slučajevima sa dodatnom katodnom povratnom vezom nije poželjan jer će poništiti pozitivne strane izlaznog stupnja u pentodnom spoju kao što su potrebni mali pobudni napon za maksimalnu snagu, veća izlazna snaga i praktično odsustvo "Miller"-ovog efekta (karakteristično za klasične triodne i UL-spojeve je da imaju velike zahtjeve od pobudnog stupnja: veliki pobudni napon i mali unutrašnji otpor!).
Zbog toga izvod za G2 (ili posebni namotaj) treba projektirati tako da čini ~25-50% uobičajenog broja zavoja za standardni UL-spoj što će u kombinaciji sa katodnom povratnom vezom dati gotovo triodne izlazne karakteristike u pogledu izobličenja, linearnosti i unutrašnjeg otpora, uz gotovo pentodne pobudne karakteristike i veće izlazne snage!

[cappucino]

Slobodno si mogao ostaviti i onaj viši napon jer niti u tom slučaju ukupna disipacija (Pa+Pg2) elektronki GU50 nije prevelika (~35-36W) što takva elektronke bez ikakvih problema dobro (i dugotrajno!) podnosi.

Davorine, ali što je s naponima na ulaznim cijevima?
Bez obzira na GU-50, nisam neki ekspert,ali i na ulaznim cijevima se radne točke mjenjaju?
Ili bi ( u koliko ostavim onih 255V na primaru ) bilo dovoljno korigirati napone na ECC?

[cappucino]

1. trebali bi zakonom zabranit stavljat potenciometre u krugove povratne veze,
da se ljud nei pocnu s tim igrat kako nas kapucino..

pretelo ne diraj taj pot vise to ni nije potenciometar,

najprije je pepel to zavrtao jedno 6 mjeseci jer je bio na semi nekoj, sad ces i ti ?

Bepo ti biš samo micao...
Priznaj, totalni amater si i najlakše je maknut ga
Roki moj,neče meni nitko govorit kolko ču ja vrtiti

[Khadgar2007]

Bepo, Davorine, dajte našem Cappucinu jednu šemu di vrćenjem tako jednog pota može lijepo skuriti neku skupu lampu, naravno nemojte mu to reći pa da vidimo oće li i u budućnosti okretati bilo kakav potenciometar osim za glasnoću.

[davorin]

Slobodno si mogao ostaviti i onaj viši napon jer niti u tom slučaju ukupna disipacija (Pa+Pg2) elektronki GU50 nije prevelika (~35-36W) što takva elektronke bez ikakvih problema dobro (i dugotrajno!) podnosi.

Davorine, ali što je s naponima na ulaznim cijevima?
Bez obzira na GU-50, nisam neki ekspert,ali i na ulaznim cijevima se radne točke mjenjaju?
Ili bi ( u koliko ostavim onih 255V na primaru ) bilo dovoljno korigirati napone na ECC?

Elektronka ECC83 radi odlično pri visokim naponima (u nekim pojačalima za gitaru bude Ub viši od 450V!), čak i bolje (niža izobličenja!)!
Neznatno povećanje napona na ECC83 ne može elektronku dovesti u nikakvu opasnost jer su otpornici vezani u seriju s njom relativno veliki pa je i veliki pad napona na njima.
Najveća struja (uz te više napone!) neće na ulaznoj triodi preći ~1mA, a na drugoj ~0,5mA, a to su vrijednosti unutar dozvoljenih vrijednosti. Također i vrijednost anodnih disipacija je daleko ispod maksimalno dozvoljenih Pa=1W.

[cappucino]

Bepo, Davorine, dajte našem Cappucinu jednu šemu di vrćenjem tako jednog pota može lijepo skuriti neku skupu lampu, naravno nemojte mu to reći pa da vidimo oće li i u budućnosti okretati bilo kakav potenciometar osim za glasnoću.

kako skuriti?
jbg… ne znam za taj podatak