Open question

[davorin]

Izlazni transformatori bi morali biti bliže izlaznim elektronkama! Bez obzira na to što je na slici razmak između kontakta anode (kapica) i izlaznog trafa prividno mali, dio koji spaja G2 sa anodom ima punu duljinu (i veću!) razmaka među šasija. Takav otvoreni i neoklopljeni vod postaje lako izvor osciliranja, a korištenje oklopnog voda pogoršava frekventnu karakteristiku pojačala na višim frekvencijama (zbog relativno visokog internog kapaciteta takvog kabela).
Preporučujem drugačiju konstrukciju na 3 etaže:
1.etaža: kompletni mrežni dio sa mrežnim transformatorom (-ima; zajedniči toroidni transformator sa odvojenim namotajima za svako pojačalo, zašto ne?), ispravljačicama, prigušnicama i filterskim kondenzatorima, kao i ispravljač grijanja pobudne i/ili ulazne elektronke (POZOR! Horna ima visoku osjetljivost pa se i najmanji ostaci mrežnog brujanja od 50Hz i 100Hz čuju!).
2.etaža: kompletni izlazni stupnjevi izlaznim transformatorima, izlaznim elektronkama i instrumentima/indikatorima struje izlaza.
3.etaža: kompletno pred-pojačanja i pobuda sa regulatorima glasnoće, selektor(-i) ulaza i VU-metri (eventualni?).
Kod izbora izlazne elektronke treba uzeti kao polaznu osnovu slijedeće:
-EL34 spojena kao trioda ima najbolju karakteristiku od svih pentoda/tetroda/beam pentoda (G2 i G3 na A) sa vrlo uravnoteženom karakteristikom, najnižim izobličenjima, najmanjim prisustvom viših harmonika i vrlo linearnom dinamičkom karakteristikom.
-807-ica ima premalu snagu spojena kao trioda, ali u EL ili UL spoju sa umjerenom SHADE-FB-om ima izuzetno ugodan, lijep i dopadljiv zvuk.
-6CB5 ima u spoju triode zvuk najsličniji direktno grijanim triodama, a harmonijska struktura izobličenja je gotovo identična onoj od čuvene 300B !
Pošto se radi o unikatnoj konstrukciji pojačala bez ikakvih pretenzija da se serijski izrađuje i kopira, za izbor elektronki u njemu se ne bih ograničio samo na nabrojane elektronke ili neke druge česte i uobičajene kod sličnih pojačala.
Niti jedna od spomenutih elektronki nije loš izbor, ali postoji još jako veliki broj drugih elektronki koje bi u potpunosti zadovoljile sve tražene kriterije.

[Edison]

Razmisli i o kt 120, one bi u triodnom spoju trebale davati barem desetak vati, e sada, s obzirom na dizajn kapice su skoro pa must have

KT120 nema kapica. To je malo veca/jaca KT88...

[drazenK]

druže pao, meni su super tvoji crteži.

[Master of disaster]

Razmisli i o kt 120, one bi u triodnom spoju trebale davati barem desetak vati, e sada, s obzirom na dizajn kapice su skoro pa must have

KT120 nema kapica. To je malo veca/jaca KT88...

Znam. KT 120 je među "naj jačim" lampama koje se trenutno proizvode a da košta relativno normalne novce i da konstrukcija pojačala sa njom nema napone od kV ili grijanja sa puno A i slično...
S druge strane kapica bi s obzirom na dizajn bila skoro pa obavezna, dakle neka druga lampa koja ima kapicu... npr FU-13? To sam mislio, ispričavam se što sam bio nejasan.

[Pao Pepeo]

Izlazni transformatori bi morali biti bliže izlaznim elektronkama! Bez obzira na to što je na slici razmak između kontakta anode (kapica) i izlaznog trafa prividno mali, dio koji spaja G2 sa anodom ima punu duljinu (i veću!) razmaka među šasija. Takav otvoreni i neoklopljeni vod postaje lako izvor osciliranja, a korištenje oklopnog voda pogoršava frekventnu karakteristiku pojačala na višim frekvencijama (zbog relativno visokog internog kapaciteta takvog kabela).

Evo prvog problema...Nekako me i brinula ta udaljenost puno više od one ispravljačkog dijela i njegovog gorneg kata,ovako od oka procijenjujem da bi zica koja bi vodila od podnožija izlaznih lampi pa do izlaznih trafoa bila duga nekih 220 do 250mm,istina nešto duža nego inače ali ne mislim pretjerano.Za prolaz tih žica imala bi se središnja cijev koja je unutarnji promijer nekih 16-17mm možda bi se tu dalo nešto izmislit???U slučaju korištenja nekih nižih izlaznih lampi tipa EL34,KT88..ta udaljenost dala bi se smanjiti.
Davorin predlaže spuštanje izlaznih trafoa kat niže,siguran sam da bi tako bilo bolje ali ja bi ipak pokušao zadržat ovaj raspored možda nema večeg smisla ali tako mi se više sviđa.Također toroid mi ne paše u cijelinu,jer istina dalo bi se ga sakriti u donji dio pojačala i ima več sve gotove izvode ali na dnu mi ipak više paše klasični trafo koji viri s jedne ili obe strane da parira s onim gornjim,čisto radi sklada cijeline i tako će se vidit kud struja ulazi a kud izlazi iz pojačala

Ja se nadam da je ova moja ideica manje više izvediva,rekao bi skoro da mi je na prvom mijestu izvedivost a na drugom kvaliteta zvuka za koju vjerujem da i u naj gorem slučaju će biti dobra za moje ne pretjerano visoke zahtijeve.
Evo kad pričamo o EL34 ova mi je lampa zapela još davno za oko,nije skupa...i u knjizi Nikole Vukušića baš ima jedan primijer SE EL34,driverica jedna ECC82,cijevna ispravljačica i nekih 10 w snage.Ja također jako volim zavijanje elek.gitare a znamo di se ta lampa koristi.
Ako me se pita dobar zvuk jedne lampe koji mi je dobro se zarezao u pamčenje je onaj EL156-ce,ampa od beponea kojeg sam imao prilike poslušati prije dvije godine u Šibeniku,ali to je več viši rang lampe i ove normale će mi biti ok
Drago mi je da za sada nema nekakvih pretjerano uočljivih problema oko ove konstrukcije.

Hvala druže zendra jednostavno nema lijepšega od tupljenja olovki

[Edison]

Ja se nadam da je ova moja ideica manje više izvediva,rekao bi skoro da mi je na prvom mijestu izvedivost a na drugom kvaliteta zvuka za koju vjerujem da i u naj gorem slučaju će biti dobra za moje ne pretjerano visoke zahtijeve.

"Izgled" ovakvog pojacala i kvaliteta zvuka koji se moze postici s izabranom topologoijom i shemom su skoro na dijametralno suprotnim stranama. Sad moras sam odrediti koja ti je strana vaznija. Izgleda da ti je u ovom slucaju vazniji izgled. OK, bit ce kompromisa oko same izvedbe pojacala, i to ce se odraziti i na zvuku. Ali ako startas s takvom odlukom - svjestan si onog sto te ceka, stoga izguraj svoju ideju do kraja.

[pamook]

druže pao, meni su super tvoji crteži.

................Hvala druže zendra jednostavno nema lijepšega od tupljenja olovki

meni je najbolje od svega sto Pao to sve zove "skica"

ebenti, skica je ono - kad na papiru imas nesto sto treba zagledati sa nekoliko strana da vidis jel to netko crtao kvadrat ili kruznicu, a ne ovo gore

svaka cast Pao

[Pao Pepeo]

Dobro nije da bi krenuo radit nešto što u startu daje naslutiti da ne će korektno raditi isključivo da bi se dobio određeni izgled,tada od toga nebi imao ništa... kažem samo da bi mogao i živjeti sa običnim zvukom,bitno da nema nekakvih pretjeranih šumova,brumova izobličenja.
Ako oscilacije uzrokovane pretjeranom duljinom vodova od lampi pa do izlaznih trafoa je mogući izvor problema,pokušajmo ga riješiti na jedini mogući način a to je da skratimo taj put,padaju mi na pamet neke kobinacije kako podignut srednji "balkom" više prema trafioma,malo ispremiještat stvari pa da vidimo..
Bacit ču opet koju skicu pa da vidimo,ionako ovo je ona početna faza mozganja i proba di nas ništa ne košta (često i njazanimljivia faza).

Sad mi se postavlja novo pitanje,ako se približi dio di su driverica i izlazna lampa vrhu tj. izlaznim trafoima tad vodovi koji idu od dijela mrežnog trafa i ispravljačica trebati će biti dulji jer bi želio da mi pojačalo zadrži visinu od oko 650mm.Kako sad stoimo sa smetnjama koje bi mogle nastat u vodovima dužine nekih 400-450mm.Tolko predpostavljam da bi bile duge žice koje bi vodile HV i struju grijanja od donjeg kata na gornji?? Mislim da ovdije nije tolko kritično dulina vodova radi oscilacija ili mogučnosti kasnijih šumova i sl.???
To sve pitam jer mi pada ma pamet mogučnost napravit pojačalo ne više na 3 dijela več 2.Dole ispravljanje struje a gore dio pojačanja signala,ali bojim se da će se trebati odustati od vu-metra i komplikacija na gornjoj ploči jer će gore biti malo gusto ali vidjet ćemo...

[davorin]

Bilo kakva dužina vodova napajanja iz ispravljača (prema pojačalu) nije kritična jer svi mogu biti oklopljeni i dovoljnog presjeka, a dodatno se mogu filtrirati od skupljenih smetnji na strani samog pojačala. Korištenje oklopnih vodova od anode (sa spojem G2 i G3) prema izlaznom transformatoru je zapravo vrlo slično provlačenju neoklopljene žice kroz cijev, odnosno efekt je jednak: parazitni kapacitet! Treba tome dodati i kapacitet oklopljenog voda koji vodi od pobudne elektronke prema izlaznoj, ali ukupne padove pojačanja visokih frekvencija zbog toga treba tek izračunati. Moguće je naravno izbjeći taj drugi oklopni vod tako da se pobuda izvede nisko-impedantno (katodno slijedilo, transformatori, kao i korištenje tranzistora u pobudi), ali to dodatno komplicira pobudu.

[tubeman]

Mislim da je tu sada sve jasno

Kada bi se koristile cijevi s kapicom (tipa 807, ili zašto ne razmisliti i o PL519?), onda ne bi trebalo biti problema jer se anoda može vrlo na kratko spojiti s izl. trafom kako je i skicirano u prvoj slici.
Trafo prema dolje, cijev prema gore i žica prema anodi ne bi trebala biti predugačka.
Osim energetskih i signalnih, žice ne bi trebalo voditi kroz cijevi.
Čak i za signalne bi, ovisno o načinu uzimanja signala i napona, trebalo razmisliti o dekupliranju i načinu vođenja.

Za driverice ne bi trebao biti problem da se "upiknu" i glavom dolje, samo što će trebati napraviti neke zgodne retainere i prilagoditi srednji "kat" za sve to kako bi bilo lako servisibilno.
U tom slučaju je sve kritično na jednom nivou i ne bi trebalo biti drugih problema.
Na najgornjem katu kontrole, na srednjem pojačalo, a na donjem ispravljač.
KOntrole (preklopnici, potenciometri) se mogu izvesti s produžnim (npr) mesinganim šipkama do pojačala i ispravljača tako da ne treba voditi nepotrebne žice, a sve će imati dodatno pojačani "steamy" izgled