Malo poznate i zanimljive elektronke!

[davorin]

Otvaram temu koja mi je vrlo zanimljiva, a u nadi da će bilo tko pridružiti kroz rasprave, iskustva, prijedloge i nove ideje, ali i u nadi da će se naći netko inspiriran temom za gradnju uređaja koji ne koriste uobičajene elektronke.

6KN6/42KN6
Sasvim slučajno sam se svojevremeno dokopao nekoliko komada elektronki 6KN6 prilikom traženja zamjene za skupe i teško nabavljive elektronke 6KD6.
Radilo se o servisu linearnog pojačala za visoke frekvencije kakve koriste radio-amateri (PALOMAR-300A koje ima u izlazu 4 elektronke 6KD6, a u pobudnom stupnju još 2 komada koje se koriste samo prilikom pobuđivanja sa vrlo malom snagom), a nabavna cijena im je bila viša od nekih kompletnih, gotovih i ispravnih linearnih pojačala. Cijenu tih elektronki podizala je i dodatna potražnja audiofila koji su je trebali za zamjenu dotrajalih u kultnom pojačalu od NESTOROVIC-a NA-1. Slične zamjenske elektronke 6JS6, 6LQ6 i 6LF6 su bile još skuplje, a cijenom nisu zaostajale niti evropske EL509/EL519.
Elektronke 6KN6 sam u to vrijeme kupio po smiješnoj cijeni od ~5$ komad (uz nešto skuplju cijenu transporta zbog praćenja pošiljke), ali nisu preskupe niti u današnje vrijeme.
Citirat ću tekst koji je objavljen u jednoj drugoj temi foruma, a u prilogu su slike koje prikazuju razlike između oba tipa koji su se proizvodili.
CITAT:
Elektronka 42KN6 (kao i ranija varijanta 6KN6 koja joj je identičana u svemu osim u naponu i struji grijanja) je u početku konstruirana kao paralelni spoj dvije elektronke paralelno spojene unutar istog staklenog balona. Izvorna elektronka je bila 6GY5 sa anodnom disipacijom od Pa=18W, gdje su sistemi unutar balona jednostavno spojeni paralelno, a po vrlo konzervativnim podacima proizvođača je ta dvostruka anoda imala trajnu disipaciju od samo Pa=30W.
Kasnije izvedbe elektronki su rađene kao jednostruki sistemi, a za anodu je korištena ona jednaka onoj unutar balona od elektronke 6MH6 koja ima trajnu disipaciju od Pa=38,5W. Kroz probe sam ustanovio da su trajna dozvoljena opterećenja anode i druge rešetke veća od navedenih podataka, kao i trajne i maksimalne struje kroz elektronku.
U jednom protufaznom gitaskom pojačalu koje sam napravio prije nekoliko godina, par izlaznih elektronki 6KN6 radi sa anodnom strujom mirovanja od 2x120-125mA, a trajna disipacija je uglavnom preko Pa~40W (40,8-42,5W uz anodni napon od 340V).

[davorin]

U privitku i podaci:

[tom_hifi]

Vrlo zanimljivo izgledaju. Letimice sam prošao po ebayu i ima ih, ali nije baš da itko prodaje više od jednog para. Isto neki manjak istih ili? Cijena je cca $20-tak po komadu.

[davorin]

Može se to naći i jeftinije!
Par elektronki sa slika sam kupio za 15$ prije ~mjesec dana, a poštarina je bila 13,85$.
Trenutno sam "u promatranju" još jednog para za jednaku cijenu, ali je poštarina nešto viša (~17,95$).
Elektronke 42KN6 se mogu naći čak i jeftinije (različito grijanje od 6KN6), ali treba biti strpljiv.
Radi se o elektronkama koje imaju maksimalnu katodnu struju od 1,5A, a trajnu od 400mA, pa mislim da se radi o vrlo povoljnim cijenama!

[joe dalton]

42KN6 ima za 7-6$ + 15ak $ shipping. Znaci vrlo jeftino.
@Davorin - kakve su u triodi? Imaš li krivulje možda?

[davorin]

Nemam tvorničke krivulje za triodni spoj, ali radio sam neke pokuse sa zanimljivim rezultatima!
Probao sam spajati G2 sa anodom te G3 sa katodom, kao i spoj gdje su G2 i G3 spojene sa anodom. Za početak sam se rukovodio vrlo konzervativnim (tvorničkim) maksimalnim podacima: dakle maksimalna disipacija od 33W (A+G2) i maksimalni napon limitiran maksimalnim naponom G2 od 220V.
Sama karakteristika je vrlo linearna, a i zvuk je jako dobar, ali se razlikuje u ovisnosti o modelu elektronke koji se sluša!
Tako model sa dva sistema unutar balona zvuči dugačije i ugodnije od modela sa jednim sistemom!
Na kratko sam podizao napon napajanja na 250-260V i disipaciju na ~40W (A+G2), a elektronka se ponašala vrlo stabilno i nije bilo traga nikakvim pregrijavanjima G2 i G3.
Koristio sam izlazni trafo koji ima primarnu impedanciju od ~2,4kOhma pa je izlazna snaga bila malo manja od maksimalne (barem mislim!?) i kretala se od ~7 do ~10W (Ia+Ig2=0,15A). Radi se o pobudi bez struje G1, dakle A1 klasi, a rad u klasi A2 nisam probao (još!).
Mislim da bi se optimalna impedancija izlaznog trafa za napon napajanja od ~250V trebala biti između ~2 i 2,2kOhma, ali takvi pokusi će tek doći na red.

[Zmajz]

Interesira me jesu li ove diose iskoristive za naše potrebe (cijena je smješna, ali...):
http://www.njuskalo.hr/hi-fi-komponente ... s-11835447

[davorin]

Prilično rijetka elektronka koja se koristila za stabilizaciju napona koji je služio kao etalon u diferencijalnim mjernim uređajima sa elektro-metarskim elektronkama. Kad je jednom ugrijana i spojena preko odgovarajućeg otpornika na pozitivni napon, daje vrlo stabilan pozitivni napon koji služi kao prednapon nekoj elektrometarskoj elektronci (ili čak FET-u), a promjena je minimalna bez obzira na promjenu temperature okoline. Unutar balona je ugrađen sigurnosni sistem (pomoću opruge) koji u slučaju prekida žarne niti kratko spoji anodu i katodu/grijanje i daje referentni napon od 0V (bolje nego maksimalni!) i signalizira grešku. Za grijanje su uglavnom korištena 4 serijski spojena NiCd elementa, a pomoću malog serijskog reostata spojenog u krug grijanja se podešavala nula instrumenta.
Nisam siguran da danas ima neku upotrebnu vrijednost kraj razvijenih poluvodičkih ekstremno stabilnih referentnih izvora napona, pa ostaje kolekcionarska vrijednost koja je svakako veća od navedenih 15 kuna. Svojevremeno se ta elektronka uopće nije mogla kupiti u običnoj prodaju i bila je ekstremno skupa. U instrumentima koji su je koristili bi obično potrajala čitav njihov životni vijek što znači trajnost od više desataka tisuća radnih sati (a ponekad i stotinu tisuća!).

[fixxxer]

Koliko su upotrebljive QE 05/40 (6146B)?

[cappucino]

Nadam se da nisam fulao post...
kopajući po netu naletio sam na ovu shemu sa meni nepoznatim elektronkama 6G6G. Ono što me prvo ubolo u oko kod njih je jako mala struja grijanja.
Da li ju je itko koristio u "našim umotvorinama"? Da li netko nešto zna malo više o njoj. Ovako na prvu mi po karakteristikama izgleda primamljiva za sastavit isto pojačalo kao na shemi.