Ampeg VT-22

[DrFireBottle]

sve 4 struje kroz izlazne lampe mjeri na otpornicima ovim u anodnim krugovima, krokodilkama spoji pazi da te ne ubije struja, mjeri se na 500V liniji!
tu napisi koliko je volti na svakom R (kad je upaljen) i koliko iznosi svaki R (R-vrijednost ces izmjerit kad je amp ugasen)

Pretpostavljam, s tim mjerenjima pomoću ohmovog zakona dobijem struju?
Čim ispraznim kondenzatore izmjerim još i otpore (napone jesam), pa izračunam I 1-4=(?)A
Ponovio sam mjerenja dvaput , jednom dok je pojačalo stišano, a drugi put sa jednakim ulazom (signal generator) i volumenom na pola, bila je razlika...

[Edison]

Sa naponom od ~500V na G2 (ili još većim!) sve elektronke rade izvan preporučenih radnih uvjeta samog proizvođača koji za napon napajanja od Ub/Ua~540V daje preporuku da napon druge rešetke bude Ug2~400V.
Svakako bih preporučio da spustiš napon na G2, bilo pomoću stabilizatora (FET, bipolarni tranzistor), ili otpornog djelila.

Davorine, moze li se taj napon spustiti i zenericom, npr. 100V/5W? Ili 120V/5W?

[davorin]

Sa naponom od ~500V na G2 (ili još većim!) sve elektronke rade izvan preporučenih radnih uvjeta samog proizvođača koji za napon napajanja od Ub/Ua~540V daje preporuku da napon druge rešetke bude Ug2~400V.
Svakako bih preporučio da spustiš napon na G2, bilo pomoću stabilizatora (FET, bipolarni tranzistor), ili otpornog djelila.

Davorine, moze li se taj napon spustiti i zenericom, npr. 100V/5W? Ili 120V/5W?

Da, mogle bi se staviti Zener diode od 120V/5W, ali za svaku elektronku posebno. Sa napona od ~520-540V se zener diodom spusti napon na otpornik od ~220 KOhma/2W koji je drugim krajem spojen na masu. Paralelno tome otporniku se stavi elektrolitski kondenzator ~10uF/500V, a sa spoja zener diode i otpoenika se odvede napon preko otpornika od 470 Ohma na g2 svake izlazne elektronke. Još jednom napominjem da taj sklop treba napraviti za svaku elektronku posebno pa bi jednostavnije bilo napraviti jednostavni stabilizator sa FET-om koji bi radio za sve 4 izlazne elektronke zajedno.
Preporučio bih i zaštitno/odvodne otpornike G2 od 470 Ohma zamijeniti sa 1kOhm/5W.

[Bepone]

sve 4 struje kroz izlazne lampe mjeri na otpornicima ovim u anodnim krugovima, krokodilkama spoji pazi da te ne ubije struja, mjeri se na 500V liniji!
tu napisi koliko je volti na svakom R (kad je upaljen) i koliko iznosi svaki R (R-vrijednost ces izmjerit kad je amp ugasen)

Pretpostavljam, s tim mjerenjima pomoću ohmovog zakona dobijem struju?
Čim ispraznim kondenzatore izmjerim još i otpore (napone jesam), pa izračunam I 1-4=(?)A
Ponovio sam mjerenja dvaput , jednom dok je pojačalo stišano, a drugi put sa jednakim ulazom (signal generator) i volumenom na pola, bila je razlika...

gdje su naponi na anodnim otpornicima, jos nisi nista objavio?

[Bepone]

svako spustanje napona na g2 stvara i veliku toplinu na tome elementu, bilo da je otponik, FET, tranzistor, nesto mora pojest tu toplinu, pogotovo kad se pocne povecavat g2 struja u radu.. ako se koristi otpornik, povecat ce se i kompresija, na svaki peak struja g2 ce porasti i izazivati velik pad napona na padajucem otporniku , cime cepadati napon na g2, promijenit ce se ton pojacala..

[Bepone]

Da, mogle bi se staviti Zener diode od 120V/5W, ali za svaku elektronku posebno. Sa napona od ~520-540V se zener diodom spusti napon na otpornik od

ili zenerice od 50V 5W npr.

koliko ja pratin, nema napona od 530V to je samo u praznom hodu, pod opterecenjem jako padne.. pise gore oko 470V? znaci ako se rusi g2 treba samo za 50tak V..

moze i otpornikom, a ako recimo kroz jednu 7027a ide oko 5mA, za 4 komada = 20mA, otpornik 2k5 , 10W-20w

[davorin]

Struja od 5mA po elektronci je samo kada nema signala, a ta se struja popne i preko 20mA pri punoj snazi signala. Dakle matematika koja bi ostvarila dovoljan pad napona za struju od 5mA (odnosno 4x5=20mA) nije jednaka onoj pri punoj snazi i struji od 20mA (ili 4x20=80mA).
Bilo kakav element koji se stavi da spusti napon će se grijati pa je najbolje staviti FET-stabilizator (n-mosFET+zener diode za ~400V+otpornik za pad napona do zenerica+otpornik prema gate-u FET-a+zenerica od ~12-15V za zaštitu FET-a+izlazni elektrolit). FET će relativno malo grijati dok nema signala, a pri punoj snazi će se grijati nešto preko ~6W (puna snaga tona ne traje stalno!), ali će napon za G2 biti stabiliziran i pojačalo će raditi puno bolje.

[Bepone]

tocno, to sam sve i napisao, bilo kakvo rusenje napona ce dati veliku toplinu, i na to treba paziti jer ce inace pregoriti taj element, bilo R bilo Fet bilo BJT tranzistor.

znaci u slucaju feta treba dodavati hladilo a to nece lepo izgledati na vintage ampu, ustvari jako ce mu i zrusiti cijenu, a zavidivanje na sasiju nece biti dovoljno.

[davorin]

Pri punos snazi se iz taga pojačala oslobađa preko ~150W topline (sigurno i više kada bi se zbrojile disipacije svih otpornika i gubitke u transformatorima) pa dodatnih ~6-10W neće previše podići temperaturu.
Mogu se na stražnji poklopac montirati iza svakog para izlaznih elektronki i 2 ventilatora od 12V (promjera 80mm) koji će izvlačiti vrući zrak van pojačala. Poklopac je gotovo idealnih dimenzija i upravo je na pravom mjestu iza elektronki.
Takav zahvat sam napravio na jednom AMPEG-VT22, a napajanje sam uzeo sa grijanja (graetz+470uF/16V). Napon i nije bio 12V-DC, ali i sa ~8-9V koliko sam dobio su se ventilatori vrtili dovoljno brzo da značajno rashlade pojačalo (a time mu i produže radni vijek i pouzdanost) i ujedno su bili dovoljno tihi da ne iritiraju korisnika dok vlada tišina i ne svira.

[Bepone]

za toplinu - mislio sam na odvodjenje topline sa feta ili R-a i pravilno dimenzioniranje *3,

a za amp, pa to se zna da je to pećica, bila je neka slikica sa spečenim jajima na oko ispod lampi


ne samo da topli nego ti se i ruke rastegnu kad ga moras nosit (jednom sam ga nosio oko 700m , i to u dva, od tada su mi ruke duze za jedno 20 cm), dok hodam struzen s rukama po podu