Ampeg VT-22

[DrFireBottle]

5. do sada bis vec mogao znat da red plate ili ovo topljenje anodnog lima ti znaci preveliku struju, za to mjerenje struje treba znat cake kako izmjerit ili imat spremna podnozja za mjerenje
p.s. nemoj poslije pametovat okolo da si ti popravio pojacalo kad ti sve objanimo po koracima i jos naplatit nekome nas trud

- do sad sam skužio ovo pod stavku 5. hahahah, prije par godina na teži način ubio unimer tako

pa kaže redom...

mjerenja na dva podnožija gdje se javlja redplate.

1. g1 (pin na socketu br5) = -37.2 V
2. g1 = -37.4 V

mjerenja na dva podnožija di lampe normalno rade:

1. g1= -37.2V
2. g1= -37.1V

g1 napon.jpg

datasheet ovak veli

[DrFireBottle]

Na ampu sam do sad u zadnjih par sati zamjenio sve što je bilo krivih vrijednosti ili fušareno.

U ljubičastom krugu je isto neka opravka koju ću uskoro sanirati.

komponente izmjenjeno.jpg

Također, zacrtat ću i na shemi izmjenjeno što nisam slikao, da po prvi put lijepo dokumentiram što radim na ovom forumu

izmjena ispravna rezolucija.jpg

plavim krugovima je označeno sve što su prije mene mjenjali i sklapali.
crveni krugovi su moje izmjene.

[DrFireBottle]

Dodavanje otpornika od 1 Ohm 5W nema nikakvog smisla! Svrha otpornika je, osim da na njima mjeriš pad napona, a time posredno i katodnu struju, da izgore u slučaju da dođe do kratkog spoja kroz izlaznu elektronku, ili kada struja kroz istu (a time i kroz izlazni trafo!) bude duže vrijeme prevelika.
Kada bi izgorio otpornik od 1 Ohm 5W? Recimo da je opterećen sa 6W (i tada ne bi odmah izgorio!), napon na njemu bi bio U~2,45V, a pri tome bi struja bila I~2,45A! Koja izlazna elektronka bi tu katodnu struju mogla trajno držati, a vjerujem da bi izgorila i žica primarnog namotaja izčaznog trafa (mislim da je namotan sa žicom d~0,38mm). Pri tome bi anodna disipacija bila preko ~1kW, a ukoliko osigurači nisu na mjestu, izgorio bi mrežni trafo.
Dakle snaga otpornika od 1 Ohm i 5W nema smisla!
Puno više ima smisla staviti otpornik od 10 Ohm 1W jer će taj otpornik pri struji od I~0,4A (što elektronke na kratko i mogu povremeno izdržati, iako se ne preporučuje!) disipirati P~1,6W i vrlo brzo izgoriti, a u slučaju kratkog spoja kroz elektronku će izgoriti odmah.

Često sam vidio da rade takvu preinaku na mnogim ampovima koje sam rasklapao, ponekad 1 ohm, ponekad 10...
Hvala na ispravci

[Bepone]

da morat ces dodat 1ohm 1W od svake katode na masu ili 10 oma ca je davorin spomenuo za mjerenje struje..na sve lampe mjeri koliko je Ug2 napon prema masi.#

jos neznamo zasto je prevela struja.

ovo mjerenje biasa-- izvadi sve lampe i mjeri , sa vanjske strane - u rupu socketa, sa strane gdje se ubadaju lampe! moze bit limic koji hvata pin lampe los ili u prekidu.

sad treba i testirat izlazni trafo. sve ugasiti , isprazniti sve kondice, naponi moraju biti 0-- mjerenjej probijenosti trafa - od sredine trafa (Ub+) na svaku stranu (A1-A2) ommetrom mjeriti od Ub+ na A1 od jedne steane lampi -- omski=? i oisto tako Ub+ na drugu stranu A2- omski =? ako je vela razlika izlazni trafo je probijen, ca u tvom slucaju more biti vela vjerojatnost.

[DrFireBottle]

da morat ces dodat 1ohm 1W od svake katode na masu ili 10 oma ca je davorin spomenuo za mjerenje struje..na sve lampe mjeri koliko je Ug2 napon prema masi.#

jos neznamo zasto je prevela struja.

ovo mjerenje biasa-- izvadi sve lampe i mjeri , sa vanjske strane - u rupu socketa, sa strane gdje se ubadaju lampe! moze bit limic koji hvata pin lampe los ili u prekidu.

sad treba i testirat izlazni trafo. sve ugasiti , isprazniti sve kondice, naponi moraju biti 0-- mjerenjej probijenosti trafa - od sredine trafa (Ub+) na svaku stranu (A1-A2) ommetrom mjeriti od Ub+ na A1 od jedne steane lampi -- omski=? i oisto tako Ub+ na drugu stranu A2- omski =? ako je vela razlika izlazni trafo je probijen, ca u tvom slucaju more biti vela vjerojatnost.

Bepo! Baš tako sam i mjerio, izvađene izlazne lampe, masa unimera na masu ampa, drugi kabl unimera drito u socket upiknuo!

1.Kondice upravo ispraznio.
2.Idem mjerit sad!, javim uskoro.

[DrFireBottle]

narandžasta - sredina primara izlaznog trafa
ljubičasta - strana primara koja ide na anode gdje lampe nisu usijane
plava - strana primara koja ide na anode gdje lampe imaju red plate

mjerenja:
od sredine do ljubičaste - 38.1 ohm
od sredine do plave - 68.5 ohma (padalo je sa 74 i zadržalo se oko 68)

[Bepone]

za ovo mjerenje gore zaboravio sam rec, izl. lampe moraju biti vani -- ako nisu, ponovi..

ako su bile vani, spaljen trafo najskuplji popravak imas , ali nije to sve, i da stavis novi opet ce se spalit-. kad je vec sve spojeno, treba zakljucit zasto je prevela struja , napon Ug2 u svim slucajevima (1-4) =?

[DrFireBottle]

za ovo mjerenje gore zaboravio sam rec, izl. lampe moraju biti vani -- ako nisu, ponovi..

ako su bile vani, spaljen trafo najskuplji popravak imas , ali nije to sve, i da stavis novi opet ce se spalit-. kad je vec sve spojeno, treba zakljucit zasto je prevela struja , napon Ug2 u svim slucajevima (1-4) =?

lampe su bile vani...

[DrFireBottle]

Mjerenja:

napon Ug2;
509 volti na svim pinovima 4 - bez lampi.

[Bepone]

hm tvoja je malo drugacija shema.. imas preko 500V na g2 opasni naponi.. nemoj ni pokusavati neku "lijevu" lampu gurati u podnozje.

sve ugaseno, od g1 mjeri sve otpornike prema bias krugu, grid stoper 47k a prema biasu 100k..

tamo gdje je redplate - vjerojtno ce biti neka nabulozna vrijednost, lampa je "u zraku" i poteze ogromnu struju