Khadgar2007 napisao:Pinco, osim ča me treba natjerati da mućnem glavom, treba me poslati i u bome pravom smjeru, inače ništa od toga...
A) Mjerenje struje, kako bi CCS imao neki otpornik preko kojeg bi OP(na šemi prije nekoliko stranica) dobivao povratnu informaciju mislio sam preko njega mjeriti napon, njega bi stavio nešto tipa 1 ili 0,1ohm i onda bi kalibracija bila minimalna(moje razmišljanje). Ali dobro stavimo to na stranu. Ovo drugo sa referentnom točkom sam skužio opet uz malu pomoć blok šeme Teka te šemu onog komponent testera koji sam napravio.
Ovako.
U principu je moguce staviti strujni limiter ali problem kod testiranja generalno nije limit struje vec limit disipacije, tj. istovremeno limit napona i struje, gdje je IxU=const. No, tu je verziju limita prilicno nezgodno napraviti. Uz to postoji i nekoliko razloga zasto to moze biti problematicno u koje necu sad zalaziti ali vidjet cemo kako ce 'projekt' napredovati.
Strujni limiter isto tako ima problem sto mora postojati minimalni napon na njemu da bi uopce mogao raditi i prelaz iz rezima ispod na iznad i nazad tog napona moze biti problematican. No glavna prica i je u tome da se staticka mjerenja izuzetno rijetko koriste. Cak i na teku staticko mjerenje zapravo nije u potpunosti staticko.
Zato treba projekt poceti s najjednostavijim 'limiterom' a to je obicni otpor. On ne daje limit UxI=const nego je limit zapravo trenutak kad napon na DUT i napon na otporu zajedno daju napon napajanja DUT-a. Ako se radi o traceru, taj limit je linija pod nagibom -R na U-I dijagramu, ista ona koja daje radni pravac tog DUT-a s tim otporom. Istovremeno otpor je i zastitni element u slucaju da je DUT kratko spojen ili otvoren.
Mjerenje struje je problem jer se zapravo uvijek mjeri kroz pad napona na nekom malom otporu. Kolika je vrijednost tog otpora. ovisi o kojoj se struji radi, imace pri malim strujama napon koji mjerimo moze postati neprakticno malen, ili pri velikim strujama disipacija moze postati neprakticno velika. Istovremeno, taj
pad napona zapravo ne bi smio uticati na rad DUT-a. I ovdje dolazimo do problematike 'referentne tocke'. Kako god se okrene ili izvori moraju biti floating ili mjerni instrumenti moraju biti floating da bi se taj zahtjev mogao ostvariti, sto u slucaju mjerenja DUT-a koji rade s velikim naponima moe biti jako veliki problem - npr. sasija osciloskopa kojeg mozemo koristiti za prikaz U-I dijagrama je spojena na mase sondi i na uzemljenje. Ovisno o konfiguraciji testera, DUT moze u nekim slucajevima biti stotine volti pozitivniji ili negativniji od mase, sto ukljucuje sve izvore testera
i njihove kontrole tipa potenciometri i sklopke dakle na to treba jako paziti jer o tome moze doslovno ovisiti zivot korisnika.
Nadalje, koristenje otpora za mjerenje tako da i kontrolna velicina i izlazna velicina tece kroz isti otpor (npr. stavi se otpor u katodu/drain/emiter) ne samo da daje gresku vec moze dovesti do oscilazija DUT-a.
B) Evo gledam SOA od 2SC5200,ne piše nigdje second breakdown limit ali ima Icmax(continous) i Icmax(pulse). Kod BC556 ima SOA sa second breakdown limit i pretpostavljam da vrijednost u milisekundama je onoliko koliko ga mogu držati upaljenog na tim vrijednostima napona i struje a da ne ode u vječna lovišta.Dok ga(pretpostavljam) kontinuirano mogu pržiti(uz naravno odgovarajući hladnjak radi disipacije) vrijednostima struje i napona koji su unutar Icmax(continous) i ako se slažu sa maksimalnom disipacijom tog DUTa.
Treba znati protumaciti dijagram.
Na logaritamskom U-I dijagramu je U x I=const (konkretno U x I=Pmax) pravac. On je maksimalna vrijednost disipacije DUT. U ovom slucaju bipolarac. No, dijagram pokazuje prvo vodoravnu sekciju od U=0 do neke vrijednosti kada pocinje padati pod nekim kutem. Tamo cesto pise i 'bonding wire limit', dakle limit maksimuma struje tog tranzistora, iznad toga zica s kojom je emiter spojen na vanjski vod pregara kao osigurac. Segment u nastavku koji pada pod nekim kutem je cesto oznacen s Pdiss limit, tj. maksimalna snaga disipacije, tj. U x I = const. Da nema sekundarnog proboja ta bi linija nastavila do tocke Ucemax nakon koje bi isla okomito dolje. No, umjesto toga na jednom mjestu, obicno znatno prije postizanja Ucemax, linija se lomi i ide strmije prema manjim strujama. Obicno na njoj i pise 'second breakdown limit'. Ponekad je nacrtana crtkano.
Na dijagramu je najcesce data familija linija, za razlicita vremena. Za pocetak je dat tzv. DC limit, dakle ono sto vrijedi u statickim uvjetima. Tu se jasno vide cetri segmenta gore opisana. Nakon toga su date i linije za progresivno kraca vremena, pri cemu za najkrace vrijeme podrucje rada granici s pravokutnikom Ucemax / Icmax. Drugim rijecima, element je toliko kratko izlozen toj kombinaciji napona i struje da ne dolazi do pojave sekundarnog proboja a razvijena snaga je radi kratkoce pojave toliko mala da je apsorbira termicka inercija kucista (masa bakra kolektora).
Vazno je napomenuti da je dijagram na LOGARITAMSKOJ skali, dakle naoko male razlike u nagibima linija zapravo znace vrlo velike razlike u odnosu na teoriju 'U x I = Pmax'. Primjerice, 2SC2500 je gharantiran da izdrzi kombinaciju 1A 100V 1sekunda. Sve dalje od toga rizikuje sekundarni proboj i unistenje elementa.
Osim toga, vremena koja su data daju samo trajanje pojave, tj. mjerenja, ali ne i koliki je razmak izmedju njih. To je najcesce dato u fusnotama i nije bas ohrabrujuce. Recimo gornji uvjeti 1A 100V 1sekunda se smiju ponoviti maksimalno jednom u 10 sekundi.
Dakle, mjerenje nije bas jednostavna stvar.
No, ako se mjeri dinamicki, naponi i struje prolaze kroz cikluse od nule do nekog maksimuma i nazad sto znaci da je neki maksimum na DUT samo kratko vrijeme a ukupno je aplicirana snaga znatno manja. TO se moze jos i smanjiti raznim metodama no o tom potom, to je 'advanced'.
1)Opet me hvataš za jezik i moje loše crtanje(trebao sam nacrtati samo tri točke i DUT umjesto bipolarca). Bipolarac se kontrolira strujom. mosfet/jfet napon(N tip -, P tip + kontrolni napon ako se ne varam gledajući izlazne karakteristike). Za cijevi je isto napon, više se koristi - ali može biti i + predznak(ne pitaj zašto i u kojim slučajevima se koristi.
)
I situacija je jos gora. Kod kontrole naponom, potrebno je ugraditi strujni limit, dapace i zastitu od povratnog napona (jer se moze dogoditi da DUT krepa prilikom mjerenja, npr. probojem D-G). Ista stvar s strujnim ganjanjem, treba imati naponski limit (moze doci do proboja C-E). Dakle i za relativno jednostavna mjerenja jedan od kompleksnijih elemenata u testeru ce biti generator kontrolne velicine. No za pocetak ajmo rijesiti izlazni krug.
2) Iskreno rečeno ne znam,niti nemam pojma kako bi to potražio na googlu. EDIT: Ispravak ne padaju mi ideje zašto to ne bi radilo u traceru jer ono malo njesra od komponent testera radi na AC.
Sve pise u TEK manualu. Tamo je vrlo dobro objasnjeno sto i kako radi tracer.
Inace cisto AC testiranje nije uvijek dobra ideja premda ima relativno malo elemenata koji s tim imaju problema (npr. LED, shunt regulatori tipa TL431, stvari tipa DN2540 itd.). Umjesto toga se koristi ispravljeni AC ali generalno NE filtrirani. Na taj nacin za svaku poluperiodu mreze element prolazi kroz napon od 0 do maksimuma datog trafom. Na teku je kombinacija regulacijski trafo i step-up/down.
3) Ako se stavi otpor na primarnu stranu trafoa pasti će napon na primaru a sa time i na sekundaru(baš ovog trena sam skockao octopus tester i stavio otpore u primar trafoa te isprobao). Ako se stavi strujni limiter on bi "pojeo" višak napona(pretpostavka)?
A sto ako nije spojen DUT? Hoce li i onda pasti napon na primaru?
Opet se zaboravlja sto je trafo. Trafo ce u ovom slucaju kao i uvijek impedanciju DUT-a transformirati s sekundara na primar s 1/(n^2). Ako je u seriju s trafom spojen otpor, a n=1 tada ce se sve skupa ponasati kao da je otpor spojen direktno u seriju s DUT-om. Zapamtiti: trafo UVIJEK radi u oba smjera, primar -> sekundar, sekundar -> primar. Drugim rijecima, namoti u trafou ne znaju kako ih vi nazivati i nije ih briga - samo fizika.
Dakle, sto ako zelimo limitirati snagu DUT-a na neku velicinu, bez obzira koji smo napon odabrali u kombinaciji regulacijski trafo - step-u/down? Na TEKu se to radi kompliciranom sklopkom koja pomice serijske otpore ovisno o tome koji je naponski opseg odabran. Jednostavnija je verzija staviti otpore na primar - tada je limit snage uvijek isti (inace nastupa na centru 'radnog pravca', kod pravog U x I = const limitiranja 'pravac' je savinut u parabolu pa linije iznad i ispod centra dalje dosezu).
Razlog zasto su na TEKu otpori iza, je sto postoji impulsni i pseudo-DC mod gdje bi otpori izpred smetali za rad impulsnog sklopa i filtera.
Tu se treba vratiti i na mjerenje struje. Svaki izvor ima dva kraja - a za ovaj slucaj napajanje izlaznog kruga DUT-a je jednom stranom spojeno na masu. A sto ako se umjesto direktnog spoja tamo stavi neki mali otpor....
Postao/la zika » Uto sij 13, 2015 6:25 pm 
?
