Šta se radi...a ima veze sa....

[SaWa]

Početna kalkulacija nije dobra!
Debljina paketa je 65mm, ali bruto, a neto dimenzija se dobije sa faktorom ~0,8-0,85!

pa napisao sam da meni služi "samo" za igranje....za sada...

[ilimzn]

Silvio Klaic bi trebao malo pogledati u rijecnik da se bas ne sramoti pored anglofonima
Coil = zavojnica
Winding = navoj (kao npr. primarni navoj, sekundarni navoj)
Turn = zavoj (npr 1 zavoj po voltu, 220 zavoja u primaru)

[davorin]

Osim Engleskog jezika cijela matematika mu je malo "klimava"! Kao da živi u idealnom svijetu, zamislio je trafo bez gubitaka!
Primjer je prezentirani proračun snage u vatima, koji je dobio jednostavnim kvadriranjem presjeka jezgre u cm2. Stvarna iskoristiva snaga je zapravo puno manja, naročito ako se uzmu u obzir faktor ispune jezgre, gubitci i kosinusFI trafa.
Tako dobijemo da je debljina paketa 65x0,85=55mm, a uz stupac od 36mm to čini čisti presjek jezgre od S=3,6x5,5=~20cm2.
Kvadriranjem čistog presjeka dobijemo nazivnu maksimalnu potrošnju na primarnoj strani Ppr=20x20=~400VA.
KosinusFI za male transformatore je u najboljem slučaju ~0,8 , pa kad to uvrstimo dobijemo sekundaru maksimalnu potrošnju od P=~320VA. Gubitci zbog grijanja bakra (Ohmski otpor) i željezne jezgre (magnetni otpor, vrtložne struje) su u najboljem slučaju ~5%, pa daljnjim izračunavanjem dođemo do maksimalne realne sekundarne snage od Psek=320x0,95=~304W, odnosno zaokruženo ~300W.

[Khadgar2007]

Jedno pitanjce za znalce. Nešto si kombiniram da iskemijam neku malu testnu platforumu za lampe/tranzistore i sl. Recimo da idem na glavno napajanje sa strujnim limiterom(Ilimzn je to već spominjao kada sam "uparivao" one IRFPove ljetos, kako nisam imao nikakav strujni izvor išao sam na otpornike) jer u tu svrhu otpornici bi bili bome poveće snage i trebala bi se malo veća količina njih staviti za razne struje i sl. Pa mi je palo na pamet zašto ne staviti neki aktivni element u svrhu strujnog limitera. Naletio sam na ovo čudo

Watch on youtube.com

EEVblog load dummy.png

Znači jedan mosfet u izlazu i otvorenost mosfeta se regulira naponom na gateu iz nekog drugog izvora. Da, ovo je dizajnirano u svrhu testiranja napajanja da služi kao dummy load ali ako se sa time regulira struja koja se vuče iz napajanja ne vidim razloga zašto ne bi poslužilo kao regulacija struje umjesto spomenutih otpornika. Naravno izlazni dio bi se trebao malo prilagoditi ali me zanima kao koncept da li bi ovo moglo raditi.

[ilimzn]

Zasto je potreban IC1A? Koliko je potrebno napajanje sklopa (IC1B) da moze ispravno tjerati MOSFET na bilo kojoj odabranoj struji? Hladjenje MOSFETa? Smjer struje je jedino i iskljucivo kamo?

[Khadgar2007]

Ča se tiče IC1A nije potreban,autor je sam rekao da je to stavio jer je imao gotovu pločicu od nekog projekta pa da ne mesari po njoj upotrijebio je IC1A i B.
Ajde da probamo malo odgovoriti na malo "teža" pitanja vezana uz šemu koju sam okačio gore. Znači irf540 može dati maksimalno 23A struje kontinuirano. Napon praga mu je tipično 3V. Dalje ide "nagađanje" jer znaš da nisam kod kuće sa da nazovemo to tako kuženjem kako ča funkcionira. Na Fig. 7 u datasheetu irf540 vidim da Ugs za 23A treba biti recimo oko 6V. Znači izlaz iz OPa treba biti 6V da bi mosfet bio u potpunosti otvoren za struju od 23A.
Dalje, u datasheetu od LM324 ima u tablici da uz napajanje od 30V tipična vrijednost izlaznog napona može da bude 26 ili 28V ovisno o impedanciji tereta(?), također ima graf na stranici 7(input voltage range) di se uspoređuje koliki može biti ulazni napon u odnosu na napajanje samo raster grafa je 5V pa odokativno mogu reći da napon napajanja treba da bude 8-9V ako je ulaz 6V.

Smjer struje,valjda misliš na struju koja se hoće regulirati sa mosfetom. Pa...od + napajanja prema gnd.E sada kada si to spomenuo možda vidim potencijalni problem jer bi ovako mogao testirati samo N tip poluvodiča za P tip bi bilo malo žešće zahebancije za razliku od par sklopki kada bi sve ovo riješio sa otpornicima koji reguliraju struju.

Hlađenje mosfeta,idemo opet malo teoretizirati. Ima graf Fig. 6(Rds-on i Ids), i recimo da dovedem Ugs od 6V na struji od 23A je Rds 0,1ohm pa ako i ovdje važi ohmov zakon to kaže da je disipacija na njemu 0,1*23^2=58W to je po meni neka maksimalna vrijednost ako kroz mosfet teče maksimalna kontinuirana dopuštena struja. E sada da li se ta računica mijenja kada bi okačio neki element koji bi testirao i na kojemu bi također bio neki pad napona ne bih znao reći.

P.S.
Baš me zanima da je išta od ovoga ča sam napisao barem malo točno.

[pinco]

1R mi se ćini puno, bolje bi bilo 0R1, tako da je za nekih 5A dosta 500mV, a disipacija na njemu će ostat u normalnin granicama. Stavija bi radi disipacije neki TO247 mosfet, i neku stabilnu naponsku referencu, za pot. 1-2,5V radi stabilnosti struje i stavit djelitelj prije pota radi ogranićenja max struje. Dosta korisna naprava za radionicu. Na otpornik u source se može stavit neki digitalni panel metar i može se precizno podešavat teret.

[Khadgar2007]

Kako mislim napraviti spravicu koja je relativno precizna da vadim mast iz lampi i tranzistora mislim staviti neki jači mosfet na izlaz te stabilnu naponsku referencu,to nije neki problem. Ono u čemu vidim problem je da treba naći OP koji će drajvati taj mosfet koji će sigurno imati malo veći kapacitet te da li je to izvedivo samo sa jednim mosfetom koji bi pokrio napone od kojih 15V do recimo 1kV ili treba dva mosfeta od kojih bi jedan pokrio niže napone a drugi više.
Ulazni napon bi regulirao uz pomoć autotrafoa na koji je spojen obični sa nekoliko izvoda sekundara na recimo 20,100,400,1000V i poslije toga na neki grec pa na kraju priče bi išao onda ovaj strujni izvor. Tako da kada bi stavio neki element koji testiram podesim napon da je nešto viši od onog koji hoću da bude na testiranom elementu jer treba uračunati pad napona na mosfetu i otporniku u strujnom izvoru i to je to.
Drajvanje baze/gatea/grida će se riješavati nakon ča riješim ovaj problemčić. Idemo korak po korak jer sa znanjem(neznanjem) kojim imam drugačije ne ide.

[ilimzn]

Koliko ce tu bit skurenih 'testiranih' elemenata. to je strava.
Evo jos jednog 'sto se babi snilo' projekta jer se zamislilo umjesto da se razmislilo
Kakve veze ima Rdson sa STRUJNIM IZVOROM (kolika je impedancija strujnog izvora???)
A kakve su to price o 'treba Vgs 6V a dalje je nagadjanje'? Kakvo vrazje nagadjanje, pa ima u datasheetu lijepo krivulje Vds/Id/Ugs MOSFETa. Kojih vrazjih 23A, a i testirali bi sa limiterom koji ima MOSFET probojnog napona 200V elemente s naponom u kilovoltima. Slobocno si pozeli i jos kakvu muzicku zelju uz to, iako mislim da ce uglavnom se svest na ritam i to od jednog takta zvanog BUM.

Zasto je potrebno uvijek trcat pred rudo 3 koraka i smisljat nekakav strujni limiter (citaj 'prakticni strujni izvor') a sa se prije nije razmislilo ni na razini idealiziranih elemenata kamo se sto treba spojiti za koju vrstu poluvodica da bi se ista izmjerilo? Da ne kazem trivijalne greske tipa 'moze se mjeriti samo N tip' a ako strujni izvor ide u kolektor/drain onda se moze mjeriti samo P tip.
Ajde pusti se interneta i tudjih recikliranih projekata i primi se olovke i papira, nacrtaj neku osnovnu shemu kako bi ti sto tocno testirao. I onda ces valjda vidjeti da i inace s tim pristupom postoje problemi tipa da sve i svasta od napajanja raznih dijelova sklopa mora biti floating. I da se mora moc upalit odjednom 'na daljinu' dakle bez zajednickih masa i sl, pa ce tu bit neki releji i optocoupleri. Pa onda da elementi NE MOGU izdrzati bilo koju kombinaciju napona i struje bilo koliko dugo, pa kako se osigurati da ne bude predugo, a kako ako je element u kvaru da ne dolazi do kratkih spojeva i potencijalnog unistenja testera. Pa onda ce na kraju valjda se izrodit ideja da je to vjerojatno razlog zasto su prakticni testeri prilicno kompleksni i skupi.

E da, da se to sloziti jednostavno i relativno jeftino. Ali ne nabacivanjem necijih tudjih recikliranih shema na kup. Neznanje i izbjegavanje razmisljanja je na kraju uvijek najskuplje.

PRVI korak ako vec ides korak po korak:
Nacrtat osnovnu shemu testera s DUT (Device Under Test) u njemu.
Drugi korak:
Sto zelios mjeriti od napona i struja
Tereci korak:
Sad tek ide sve ovo s kojekakvim izvorima naponskim i strujnim

Nagradno pitanje kad vec ides 'racunati pad napona na MOSFETu i otporu u strujnom izvoru', koliki ce bit tah pad napona kad ga odredjuje element koji testiras, time kako ce se ponasati na toj struji???
Drugi put procitaj sto pises, i onda OPET procitaj sto pises, i jos bar dva put razmisli jel treba stogod prepraviti i treba li uopce stisnut onaj SUBMIT.

[Khadgar2007]

Zato sam i rekao ono da dalje samo nagađam. Od srednje škole u kojoj je upitno ča smo radili i koliko smo naučili nisam,te niti prismrdio baš dubljem razmišljanju o elektronici sigurno 8-9 godina, tako do sada hvatam konce u nekim osnovama ča se tiče ovakvih stvari a nije da u Sisku ima nekog tko se kuži u elektroniku kao i ti sve je to više manje na rtv servis razini i nije baš da se razmišlja u detalje kao što ti uvijek radiš. A ča se tiče DIY snaga oko čiste elektronike iskreno rečeno nema nikoga.

Šema sa tim mosfetom je dana kao primjer da li dummy load kao ča je ovo može posslužiti kao izvor konstantne struje kao ča sam već rekao.Naravno da sa njime neću testirati nešto iznad njegovog probojnog napona. Znam itekako da će hrpa napajanja biti floating te da na DUT ne možeš dovesti bilo koju kombinacija napona i struje i da se sve to terba upaliti odjednom. Činjenicu da treba neka zaštita ako je DUT skuren toga se stvarno nisam sjetio.

Na osnovnu šemu testera misliš nešto kao blok šema sa samo označenim DUT,strujnim izvorom,naponom napajanja te neki drajver koji gura gate DUTa?