Preliminarna razmišljanja o pojačalima

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la sonny » Uto lip 03, 2014 10:09 pm

davorin napisao:U UL-spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) snaga naraste na ~5,5W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi i treći harmonik) uz kompresijski efekt od ~1:40-50 i damping faktor približno jednak kao u triodnom spoju!
U E-linear spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) je izlazna snaga ~7W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi harmonik!), kompresijski efekt je 1:60-70 (povoljniji od UL-spoja!) i damping faktor identičan UL-spoju.

Ovdje je dva puta napisano 50%...
UL se odnosi na 40% ?

Također, može li pojašnjenje napisanog u nastavku...
Što znači direktna pobuda cathode followera ?
Može i shematski prikaz ako je lakše...

davorin napisao:Ukoliko bi se iskoristila mogućnost niskoimpedantne direktne pobude (kathode/source-follower ili inter-stage transformator) uz struju G1~5mA (max.) izlazna snaga bi bila oko 4.6W
Simple kind of man
Avatar korisnika
sonny
 
Postovi: 1910
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 4:59 pm
Lokacija: Rijeka/Gorsky kotar

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la pamook » Uto lip 03, 2014 10:52 pm

a vid sad mene, pazi sad: UL se za ovu elektronku radi na 50%, jer se tako u praksi pokazalo najbolje za doticnu :mrgreen:

A-HA!

Ajd da sam i ja nesto upamtio a pritom i povezao :mrgreen:

:D
---- Samoukices fumo iuvat ----
Avatar korisnika
pamook
 
Postovi: 6287
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:16 pm
Lokacija: Vinkovci, predgrađe periferije, Utopija

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la deleted user » Uto lip 03, 2014 11:07 pm

Vidi se tko je pratio na satu. Sjedi dva! :lol:
deleted user
 
Postovi: 1624
Pridružen: Uto ožu 19, 2013 4:11 pm

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Sri lip 04, 2014 5:42 am

sonny napisao:
davorin napisao:U UL-spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) snaga naraste na ~5,5W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi i treći harmonik) uz kompresijski efekt od ~1:40-50 i damping faktor približno jednak kao u triodnom spoju!
U E-linear spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) je izlazna snaga ~7W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi harmonik!), kompresijski efekt je 1:60-70 (povoljniji od UL-spoja!) i damping faktor identičan UL-spoju.

Ovdje je dva puta napisano 50%...
UL se odnosi na 40% ?...

Odgovor se da naći u tekstovima koji su već napisani:
viewtopic.php?f=6&t=1876&start=30" target="_blank" target="_blank
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7228
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Sri lip 04, 2014 6:18 am

sonny napisao:...Što znači direktna pobuda cathode followera ?
Može i shematski prikaz ako je lakše...

Šema u prilogu prikazuje principjelni spoj direktne katodne pobude sa mogućnosti preklapanja režima rada izlaznog stupnja: trioda-UL (ili E-Linear).
U triodnom spoju izlaza je isključen utjecaj negativne povratne veze, ali ona se lako ubaci s jednim otpornikom (koji može imati i različitu vrijednost od otpornika povratne veze za E-linear!).
Ovakav spoj omogućava da izlazni stupanj radi i u A2-klasi, odnosno sa strujom pobudne rešetke. Umjesto pobudne triode se može koristiti i FET, koji ima uglavnom i nižu impedanciju, ali i veći ulazni kapacitet od pobudne triode.
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7228
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la sonny » Sri lip 04, 2014 2:03 pm

davorin napisao:
sonny napisao:
davorin napisao:U UL-spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) snaga naraste na ~5,5W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi i treći harmonik) uz kompresijski efekt od ~1:40-50 i damping faktor približno jednak kao u triodnom spoju!
U E-linear spoju (jednaki uvjeti; UL=50%) je izlazna snaga ~7W uz izobličenja od ~3% (uglavnom drugi harmonik!), kompresijski efekt je 1:60-70 (povoljniji od UL-spoja!) i damping faktor identičan UL-spoju.

Ovdje je dva puta napisano 50%...
UL se odnosi na 40% ?...

Odgovor se da naći u tekstovima koji su već napisani:
http://www.diy-audio.com.hr/viewtopic.php?f=6&t=1876&start=30

To sam pročitao prije, ali sam nekako preskočio ovo :

davorin napisao:Spoj povratne veze između anode pobudne elektronke i UL-spoja(zapravo G2 izlazne elektronke) na izlaznom transformatoru je publiciran u "AudioXpress 04/05"(u novije vrijeme) pod imenom E-Linear i nije nikakva posebna inovativnost. Sam spoj se i ranije mogao naći u teorijskim člancima i knjigama koje su obrađivale UL-spojeve s dodatim negativnim povratnim vezama.
Spoj sam isprobavao s drugim (nisko-impedantnim izlaznim elektronkama kao što su EL86, 50FE5 i 7695) elektronkama u izlazu, a u ulazu odlično rade 6DK5 i 6AK5 (EF95, 6j1P/-E, 5454). Vjerujem da dobro rade i drugi tipovi elektronki (sa prilagođenim vrijednostima otpornika), ali njih nisam probao.
Nisam do sada probao u E-linear spoju niti jednu izlaznu elektronku višeg unutrašnjeg otpora, ali ne postoji nikakva zapreka (teorijska) i za njihov uspješan rad.
Simple kind of man
Avatar korisnika
sonny
 
Postovi: 1910
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 4:59 pm
Lokacija: Rijeka/Gorsky kotar

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la sonny » Sub lip 07, 2014 11:26 pm

Pitanje za Davorina a i ostale motače trafoa...
Prema Turnerovom kalkulatoru za SE izlazni trafo, dobio sam da bi primar trebao imati 17 sekcija ( EI, srednji stup 44x46 mm )...
Što kada se dobije takav broj sekcija, kako je najbolje složiti primar-sekundar pakete ?
Da li ići na recimo s-3p-s-5p-s-5p-s-4p-s (ili neki drugi raspored) ili mijenjati širinu paketa limova na više ?

Nisam još došao do kraja proračuna pa ne znam može li ovako nešto stati u prozor, nego me čisto zanima što je bolje...
Ne mislim motati trafo, nego proračun radim da nešto naučim... :mrgreen:
Simple kind of man
Avatar korisnika
sonny
 
Postovi: 1910
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 4:59 pm
Lokacija: Rijeka/Gorsky kotar

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la davorin » Ned lip 08, 2014 4:34 am

Ne radim proračun na taj način pa mi nije niti poznat takav način označavanja "sekcija"?!
Ukoliko sam dobro razumio, radi se zapravo o slaganju u 9 sekcija od kojih su 5 sekundarnih i 4 primarne. Oznake brojki kod primarnih sekcija označavaju broj redova namotaja koliko ta sekcija ima, predpostavljam? Sekundarne sekcije su spojene paralelno, primarne serijski, a svi namotaji su u istom smjeru?
Također se iz ponuđenih brojki ne može razaznati o kojem tipu jezgre je riječ, odnosno kolike su dimenzije limova, kvalitet limova i debljina paketa? Te dimenzije će odrediti čisti pesjek jezgre i dimenzije otvora ("prozora") u koji trebaju stati svi namotaji.
Za početak treba odrediti koliku snagu treba prenijeti na najnižoj ciljanoj frekvenciji, zatim primarnu i sekundarnu impedanciju, a onda iz tih podataka i podataka o jezgri izračunati minimalni induktivitet primara. Pri tome treba uzeti u obzir da se radi o transformatoru koji ima stalnu istosmjernu struju kroz primarni namotaj koja će svojom predmagnetizacijom dovesti do zasićenja magnetizacije jezgre, pa ona meće moći u isto vrijeme prenijeti i korisni varirajući signal. Da se to ne dogodi, ostavi se kod slaganja limova zračni raspor (prekid u liniji magnetnog toka kroz limove), koji će spriječiti istosmjernu predmagnetizaciju. Zračni raspor će znatno smanjiti ukupni primarni induktivitet, pa to treba uzeti u obzir pri kalkulaciji (uzme se veći presjek jezgre i namota više zavoja da se ta razlika namiri). Koliki je stvarno potrebni zračni raspor (u odnosu na potrebnu istosmjernu struju) se može pojedinačno izračunati za svaki tip jezgre, ali postoje i gotove tablice (ili grafikoni) iz kojih se može izvaditi taj podatak.
Kad se jednom odredi ukupan broj zavoja za tip jezgre (presjek, srednja dužina jednog namotaja i debljina zračnog raspora), onda se provjerom ukupnog induktiviteta provjeri može li taj trafo uopće raditi s ciljanom snagom na najniže potrebnoj frekvenciji i s kolikim slabljenjem.
Gornju graničnu frekvenciju ograničavaju parazitni kapaciteti koji postoje između pojedinih zavoja primara, između primara i sekundara i između svih namotaja i jezgre (kao i kapacitet prema limu-zvonu za oklapanje i prema šasiji).
Najveći kapacitet je onaj koji je između samih zavoja primara, a on raste eksponencijalno s brojem zavoja jedne cjelovite homogene zavojnice i dužinom pojedinog zavoja. Zbog toga se ukupni broj zavoja potrebnih primaru, podijeli na nekoliko sekcija tako da time smanji ukupni interni kapacitet, a ne smanji potrebni ukupni induktivitet (broj zavoja). Sekcije mogu imati jednake brojeve zavoja i različite, a dobra početna postavka za određivanje maksimalnog broja zavoja pojedine sekcije je da se za njezin pojedinačno iskalkulirani induktivitet uzme ciljana maksimalna frekvencija pri punoj snazi.
Iz podataka za ukupnu struju koja mora proći kroz žicu primara (istosmjerna struja plus izmjenična struja signala) se odredi potrebna debljina žice, a iz odnosa transformacije primar-sekundar se odredi potreban broj zavoja sekundarnog namota i debljina žice sekundara (kod sekundarnog amotaja za zvučnik nema istosmjerne struje, samo izmjenična komponenta; kod paralelno spojenih namotaja sekundara se struja raspodjeli kroz svaki namotaj).
Tek kad se iz svih podataka dobiju potrebni brojevi zavoja, broj primarnih sekcija razdvojenih sa umetnutim sekundarnim sekcijama, broj zavoja po sekciji, broj zavoja po redu, broj sekundarnih namota, debljine žica sa izolacijom, debljine potrebnih izolacija između pojedinih redova primara, debljine potrebnih izolacija primar-sekundar, dimenzije i površina otvora jezgre ("prozora", umanjenog za prostor koji zauzima tijelo kalema za namotavanje), pristupi se provjeri može li to sve skupa stati u raspoloživi otvor.
Zadnja izmjena: davorin; Ned lip 08, 2014 12:16 pm; ukupno mijenjano 3 put/a.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7228
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la Zmajz » Ned lip 08, 2014 11:33 am

Samo par napomena Sonnyju, kad već koristiš Turnerovu metodu za izračun: morat ćeš pročitati kompletan njegov sajt koji se tiče cijevnih pojačala, jer se iz njegovih primjera za izradu pojedinih transformatora unutar pojedinog projekta može skužirati više nego je dao u početna dva članka o izračunu OT-a (SE i PP). Ja sam si izradio dosta opširnu xls tablicu za to, i ona funkcionira vrlo dobro. Ali moraš poznavati dobro njegove članke (praktički bez njih tablica i nije od velike koristi nekom tko se nije prije susretao s izračunom trafića). Prednost je što brzo možeš interaktivno ići naprijed-nazad i podešavati parametre dok ne dobiješ željeni rezultat s kojim si zadovoljan. To je na papiru, ali dovoljno precizno da možeš namotati trafo. Ja ih nisam motao, Kolarek je to radio prema mojim naputcima i dosad sam zadovoljan (pitaj Edisona što on ima reći o tome, Kolarek mu je nešto motao prema mojimizračunima).
Jedino mi nedostaje Davorinovo iskustvo, jer on tu ima podosta za reći, htio bih na neki načain inkorporirati njegovo znanje u te izračune, i to sam imao u planu s njime razgovarati na TFu, ali nažalost nisam bijo... Tablice su zgodne jer su brze, pa izračun trafa svedem na 30tak minuta, pa onda ugađanje parametara sim-tamitd.
Ali da se vratim na tvoje pitanje: 17 slojeva primara prvo reduciraš na na parni broj prema dolje, u tvom slučaju je to 16, ali ćeš se kasnije vjerojatno vraćati unatrag i to još reducirati na praktičnu cifru. Sam odlučuješ hoće li biti sekundari vanjski ili će primari biti vanjski. Recimo za 16 slojeva primara u 4 sekcije i 5 sekcija/slojeva sekundara možeš složiti: 4P + 5S (S-P-S-P-S-P-S-P-S ili po slojevima 1s-4p-1s-4p-1s-4p-1s-4p-1s što znači vanjski su sekundari) ili odabrati varijantu vanjskog primara: 4P+3S (3p-1s-5p-1s-5p-1s-3p znači primari su vanjski). Koji je bolji, neznam, ali Davorin bi mogao reći što bi u konkretnom slučaju bilo preporučljivije (prednosti-mane). Može još i: 5P+4S (2p-1s-4p-1s-4p-1s-4p-1s-2p znači opet primari vanjski) dakle postoji puno mogućnosti, na tebi je da odabereš što ti paše (mislim da je tu iskustvo najvažnije, ali i praktičnost).
Nisam radio izračun za konkretan slučaj, ali nije problem ako treba, pa da stavimo rezultate izračuna prema Turneru (školski primjerak) i da onda to drugi komentiraju.
Uvijek ostaje pitanje efektivnog presjeka jezgre (u pravilu mi nemamo precizne podatke o debljini izolacije na limovima koje imamo pa se uzima neka odokativna vrijednost, kao i pitanje permeabilnosti i uopće o vrsti limova. JBG.
Zmajz - Z na kraju se ne čita i ne izgovara bez potrebe, to je nepostojano Z!
Avatar korisnika
Zmajz
 
Postovi: 2590
Pridružen: Pet svi 31, 2013 10:10 pm
Lokacija: Zagreb i Koprivnica

Re: Preliminarna razmišljanja o pojačalima

PostPostao/la joe dalton » Ned lip 08, 2014 12:07 pm

Davorin je lijepo ukratko objasnio postupak izračuna trafoa. Mislim da bi bilo dobro Sonnijevo pitanje i odgovore Davorina i Zmaja prebaciti u novu temu o izračunu izlaznih trafoa. Bit će preglednije i lakše naći kasnije nego ovako kad se sve trpa u jednu temu o svemu i svačemu....
Avatar korisnika
joe dalton
 
Postovi: 2562
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 11:40 pm
Lokacija: Zagreb

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 3 gostiju