MEDIA PLAYER MK1 :)

[audio kutak]

danko, iz tvojeg iskustva, zašto je ta Toshiba mehanički disk pouzdaniji od SSD-a? Nisam nikada radio sa SSD diskovima,
planirao sam si jednog staviti u laptop da mi ne brunda, ne grije i da mi baterija duže traje.

[pamook]

- ako treba pls. crveni nek prebaci negdje pametnije -

evo sto je Ilimzn napisao o tome, tamo nekoc, jednom:

Tu treba dodati da je vecini korisnika slika racunala zapravo PC s nekim od Windows OS-ova, sto nije nuzno bas realisticni nacin gledanja na stvari. Propisno konfigurirani Windows (sto nije bas lako napraviti i k tome zahtijeva odredjenu disciplinu od strane korisnika po pitanju gdje sto stavljati) mogu raditi prilicno dugotrajno bez da se sve 'zacepi' i uspori, a i dosta brzo, no cinjenica ostaje da je svaki Windows OS ovisan o swap fileu, na kojem se cuvaju kopije sadrzaja RAM memorije koje trenutno programi ne koriste, kako bi se oslobodio isti za ono sto se koristi (pojednostavljeno receno - u stvarnosti je proces jako kompliciran i zapravo o efikasnosti izvedbe jako ovisi percipirana brzina racunala). Sam Windows je notoran po tome da po RAM-u cuva sve i sva i sto mu treba i ne treba. Uglavnom, konfiguracija se svodi na propisno particioniranje diskova, seljenje relevantnih fileova kamo treba i jos hrpice opcija po raznim stranama ukljucujuci i registry. 'Svjezi' windowsi su NAMJERNO napravljeni da sami sebe uspore i zakrce, u tipicnoj kucnoj upotrebi za 1-2 godine, taman kad izadje nova verzija ili nova generacija PC-a, naravno da bi korisnici kupili novi PC.
Najveci dobitak brzine s SSD-om se upravo temelji na 'trenutnom' pristupu datotekama na disku bez obzira na stanje fragmentacije datoteka, radi cega je percipirani dobitak najveci kod sustava koji su u najvecem neredu.
Sto se tice tehnologije na kojoj se bazira SSD, u 99.999% slucajeva to je jedna od Flash tehnologija, koje trenutno, ovisno o izvedbi i namjeni chipova, garantiraju pouzdano upisivanje od stotine tisuca do nekoliko miliona puta. Koliko god te brojke izgledale relativno visoke u odnosu na nekadasnje EEPROM tehnologije (100 - 1000 zapisa), OS-ovi koji puno 'drve' po diskovima itekako mogu 'potrositi' taj broj, no srecom stvari nisu tako jednostavne. Svaki SSD (naslijedje jos od svih ostalih formi flash memorija od kartica do USB stickova) rotiraju fizicke sektore chipa po kojima se upisuje makar to logicni sa strane OS-a izgledalo kao uvijek isti sektor - upravo zato da se ne dogodi slucaj da OS zapisuje tisucama puta na isto mjesto, kao sto se dogadja kod pristupa tzv. mapping sektorima (struktora podataka koja sadrzi zapis gdje je koji dio filea na disku - jedna od takvih je tzv. FAT), kao i nekim datotekama tipa swap file, registry, i sl. Osim toga, svaka forma flash memorije sadrzi i redundantne (rezervne) sektore, koji sluze za krpanje 'potrosenih'. Ono sto vecini nije poznato je da danas svi diskovi, ukljucivo FLASH imaju neispravne bitove vec u fazi proizvodnje. Fizika je neumoljiva, na toj razini minijaturizacije praktiocki svaki Flash chip ima nesto neispravnih bitova. Radi toga su polja bitova koja cine sektore u startu napravljena tako da se u njih zapisuje tzv. samozastitni kod, koji ima tu sposobnost da tolerira odredjeni broj bitova greske, tj. po citanju se informacija korigira u potpunosti. Ova tehnologija se naziva 'forward error correction' (FEC) i danas j eu upotrebi gotovo u svakom mediju za zapis ili prenos podataka. SSD/flash redundantni sektori NISU ovo, vec dodatni sektori izvan deklariranog kapaciteta koji takodjer implementiraju FEC i mapiraju se umjesto sektora za koje kontroler na flash mediju/SSD-u ustanovi da nije moguce ispraviti pogreske ili se broj pogresnih bitova priblizio maksimumu koji se jos moze korigirati. U kucnoj je upotrebi gotovo nemoguce 'potrositi' SSD iako je takvo sto ipak moguce s recimo CF karticom spojenom na ATA/IDE. Razlog tome je sto danasnji flash chipovi imaju kapacitete do cca 4Gbyte-a, tako da u tipicnom CF-u ili USB flash memoriji ima do 8 istih. U tipicnom SSD-u barem duplo a kako kapacitet raste broj se povecava. Ovo kontroleru za SSD daje puno vise opcija u 'rasporedjivanju' sto ce kamo zapisati kako se ne bi previse pisalo po istom mjestu i potrosio maksimalni broju pouzdanih zapisa.
Uz sve to, SSD posjeduje i poveliki 'buffer' za pisanje. Naime, sve Flash tehnologije zahtijevaju cesto i do dva reda velicine vise vremena za zapis podataka, u odnosu na njihovo citanje. Radi toga, SSD (i vecina brzih flash medija) ima RAM buffer u koji se najprije spremaju podaci prilikom pisanja, a zapisuju se tek kada mu je kapacitet do kraja iskoristen, kako bi se napravilo mjesta za nove podatke. Ovaj sistem ima jednu neociglednu rednost kad se tice SSD-a - kod OS-ova koji cesto pisu po jednom mjestu, ti se podaci vise puta mijenjaju dok su jos u buffderu prije nego se uopce zapisu na flash chipove, tako da se efektivni broj pisanja po istom sektoru smanjuje. Vecina SSD-a implementira poprilicno pametne algoritme po pitanju sto ce drzati u RAM bufferu (cache-u) ne samo za pisanje nego i za citanje. Tako vecina kojekakvih FAT-ova i swap file-ova zivi tamo i tek se rijetko zapisuje fizicki na flash.
Na kraju, ipak postoji i prednostu u ispravnoj konfiguraciji OS-a da cim manje zapisuje na disk, bilo koje vrste. Za pocetak, svako sucelje prema disku je mnogo sporije nego pristup podacima u RAM memoriji (cesto se radi i o redovima velicine). No, za trajnost vaznje, citanje i pisanje s bilo kakvog diska zahtijeva poprilicno vise energije nego samo vrtiti ploce u hardu ili drzati napajanje na SSD-u. Energija = toplina, vjecni neprijatelj sve elektronike. U slucaju SSD-a, jedna od aplikacija koja drasticno mijenja sposobnosti racunala, je uporaba u laptopima. Ne samo da je racunalo znatno brze, nego je utrosak energija znacajno smanjen, a time i vrijeme trajanja baterije povecano - SSD u neaktivnom stanju trosi zaista minimum energije, jer nema nikakve mehanike koju treba (p)okretati. Zapisivanje i citanje takodjer trosi puno manje energije, no ipak, radi velikog dispariteta u vremenu pisanja i citanja, kada je utrosak energije toliko smanjen, cinjenica da je za zapisivanje potrebno gotovo 100x vise struje nego za citanje, nije vise zanemariva, unatoc tome sto je potrosnja i dalje manja od tipicnoh harda.

PS tehnologija koja se tek uhodava trenutno, a s namjerom da kapaciteti dosegnu potrebne za uporabu u SSD-ima, je tzv FRAM, dinamicki RAM koji koristi tzv feroelektricni efekt za cuvanje podataka. Prednost im je prakticki neograniceni broj zapisa, i pisanje koje je tek neznatno sporije od citanja. Sama ideja je vrlo zanimljiva i temelji se na posebnom dielektriku u kondenzatoru ciji naboj predstavlja stanje bita. Dielektrik ima feroelektorcni efekt, sto je analog feromagnetizmu, gdje se permeabilnost materijala povecava s stupnjem magnetizacije (do zasicenja). U elektricnom analogu, to je kao kondenzator ciji kapacitet raste cim je vise nabijen. Trenutno su kapaciteti jos uvijek mali, ali su ovi chipovi vec istisnuli u potpunosti stare EEPROM chipove malog kapaciteta, prvenstveno radi brzine i neogranicenog broja upisa.

[audio kutak]

je, i jedno i drugo ima prednosti i mana.... manje, više....

meni disk uglavnom služi za OS, upaliti laptop, nešto raditi na njemu i to je to, nikakvo roštanje, ni memorijski
ni procesorski zahtjevno.... jedno sasvim obična upotreba... za ostalo imam stolno računalo i višak rezervnih dijelova
pa neka se troši....

[tubeman]

Zašto je pouzdaniji, Toshiba ???

Toshiba je tu zato što ima smanjenu potrošnju (Ovaj u "punom" pogonu troši kao ostali u idle-u.
Po ostalim karakteristikama mogao bi to biti bilo koji 2,5HDD.
PRAKSA je pokazala da su (trenutno) klasični diskovi pouzdaniji od SSD-ova u nekom razumnom cjenovnom razredu.
Tako, npr, OCZ koji je napravio neke revolucionarnde stvari kod SSD-ova isporučuje "diskove" čiji je return rate sramotno visok.
Najbolje tu prolaze Intelovi SSD-ovi, ali pitanje je tko će si ih priuštiti jer koštaju 5-10 PUTA više od HDD-ova, i to za bitno manji kapacitet.
Praksa je pokazala da ti mali HDD-ovi po notebookovima podnose koješta i doista dugo traju. Praksa priznaje prosjek od kakvih 7 godina, pa i puno više.
Što napraviti kada fino naseliš OS na SSD i on ti za dva dana crkne??
Kod SSD-ova u pravilu nema "spašavanja" podataka. Kad krepa, krepao je načisto

S druge strane, prisjetimo se koliko puta su nam HDD-ovi kod normalnog korištenja prijenosnika krepali?
To što su SSDovi brži (odnosno, kako se to manifestira u stvarnosti), meni nije presudno.
Opet napominjem, govorim o standardno dostupnim i koliko-toliko pristupačnim komponentama.
Ono, za što bi SSD-ovi trebali biti savršeni (sistemski disk, swap disk) pokazalo se da nije baš idealno.
Sigurno da je to tehnologija koja napreduje i koja će relativno skoro ozbiljno ugroziti HDD, ali mi diskove trebamo SADA, po razumnoj cijeni i da imaju što veći kapacitet.
SSD i nije neka velika novotarija.
Razvijaju se već dvadesetak godina, zadnjih 10 intenzivno, a u proteklih 5 su dostupni i "nama smrtnicima".

Karakteristike i mogućnosti HDDova su trenutno poprilično stabilne i može im se (generalno) vjerovati, dok su SSD-ovi još uvijek relativno nepouzdani i podložniji kvarovima, koliko god to ne bi trebalo biti tako.

Uostalom, za tristotinjak kuna dobio sam HDD s 500 dosta brzih i pouzdanih GB.
Kada ću to isto dobiti za 600 kn u SSD tehnologiji, ništa me neće spriječiti da se prešaltam.
Do tada mi bootanje OSa za 5 sekundi ne znači previše
Na žalost, uvijek postoji rizik da obje tehnologije zakažu, a to će se dogoditi baš tamo gdje ne treba.

[audio kutak]

hvala, nisam znao da su SSD diskovi takvo "smeće".... radije ću si nabaviti neki novi disk pa neka stoji u rezervi...

jel tvoja toshiba 1,8" ili?

[SaWa]

Imam stari laptop HP nx9420 kojemu sam dodao još RAM-a i SSD prije jedno dvije do tri godine.
Jedino znatno povećanje brzine u odnosu na sve drugo što sam radio na njemu i drugima kantama.
U biti tim potezom sam udahnuo novi život kanti koja je stara 8 godina.
Za mene samo SSD za sistemski,a grebalice neka čuče pokraj..

[tom_hifi]

Kutak, sumnjam da je 1.8". 2.5" je današnji standard za notebook diskove.

No, Danko, da malo i tebe spustim na zemlju. Kako svakodnevno radim s laptopima, desktop računalima i kako osobno posjedujem SSD i jedno 5 dodatnih diskova u PC-u, mišljenja sam da malo previše hvališ 'standardne' diskove. Dosad sam se susreo s točno NIJEDNIM neispravnim SSD-om. Ti Toshiba, a ponajviše HGST 2.5" diskovi su totalno smeće naspram onog kaj se prije prodavalo. Skoro 50% novih već od početka lagano klikću ili bolje rečeno, škljocaju. Prosječno 3-5 diskova tjedno mijenjam u prijenosnicima. I dalje su im matične ploče na prvom mjestu, a na drugom zasigurno hard diskovi. Ništa bolji nisu niti 3.5".

Osobno posjedum OCZ Vertex 4 i skoro 3 godine radi fenomenalno! Isto tako i par Samsung Spinpoint F1 1TB koji rade preko 5 godina i još imam jedan 320GB SATA i 80GB SATA. Oni su još stariji.

Hoću reći, u ovim stvarima nema mjesta generaliziranju.

[tubeman]

Sve je relativno.
Normalno je da se iskustva ne moraju poklapati.
Sigurno je i to da nitko neće namjerno proizvoditi lošu robu, ali postoji pojam koji se zove "Bad Luck" i samo je pitanje kome i koliko puta će se dogoditi, ali to već spada u domenu statistike.

To s noteboocima je isto lutrija. Dobar dio kvarova otpada i na loše postupanje, padove i sl.
"Bad Luck" se gotovo u pravilu događa unutar dva tjedna od kupnje (jasno, ako se kupuje novo i nije bio "izložbeni primjerak" ).
Ovo što sam napisao, napisao sam iz vlastititog iskustva (po pitanju HDD-a) iskustava distributera , i posebno servisera (za SDD-ove).
Ovo što imamo različita vlastita iskustva ne mora se poklapati sa "statističkim" životom
Ne pada mi na pamet kritizirati tehnologiju.
Problemi se (kao i mnogo puta do sada) događaju u izvedbi.

E, sada, što je od toga "smeće" a što ne, moramo procijeniti sami
Inače ovdje puno prečesto volimo koristiti taj izraz što nije previše dobro.
Iz iskustava gore navedenih (a nema baš nikakvih razloga da ne vjerujem jer se dobro poznajemo) kroz čije veleprodaje i servise prođe tisuće i tisuće tih naprava, iskristaliziralo se da je jedini "pouzdani" proizvođač SSD diskova Intel, ali to prati i odgovarajuća cijena.
Nakon toga mi možemo misliti što god hoćemo.
Naručio sam jedan INTEL kojiu stiže iza NG, pa ako TOSHIBA crkne, možda joj zamijeni mjesto

Inače, nemam apsolutno nikakvih razloga štititi ili protežirati bilo koga ili bilo koju tehnologiju.
Meni je prvenstveno važno da uređaj bude pouzdan i da ima veliki kapacitet.
To, hoće li dostup do fajla biti za jednu ili pet nečega, uopće mi nije važno.
Fajl transfer je ionako tu negdje, jer unatoč nepobitnoj brzini, SSD memorija isadrži još sasvim dovoljno hardvera u lancu koji će ju usporiti na "razumnu ( ) brzinu.

Jako dobro osluškujem tržište i ono što kažu oni koji to znaju.
Do sada se nikada nisam zeznuo s diskovima, osim kada sam prije desetak godina povjerovao WD-u.
Od skoro 100 isporučenih, 60 ih je pocrkalo unutar garancije.
Badava što su mi ih zamijenili kada smo morali ponovo dizati OS-ove, postavljati parametre, instalirati softver.
Srećom, već dugo se ne bavimo sklapanjem računala.

Inače, jako puno ovisim o diskovima i imam što u serverima, što u arhivi sedamdesetak (možda i više) diskova od po 2-4 TB.
Tamo gdje treba, to su SAS-ovi s 15.000 okretaja, ostali su na 7500 ili čak 5400. U igri je još i desetak SCSI3 diskova.
Tu ne računam diskove po radnim stanicama kojih je još tridesetak.

Ne sjećam se da je ikoji zakašljao, a neki se vrte i po 10 godina.
Ne znam zašto mi za sistemski disk u novom serveru nisu predložili SSD memorije umjesto ovih SASova od 4.000,00 kuna za 500 GB ???????

To je (za sada) moja priča o diskovima.
Kada će sve to sa sigurnošću biti moguće sa SSDima, i kada to bude pratila iole normalna cijena, rado ću promijeniti tehnologiju bez puno razmišljanja.

[tubeman]

Mali korak za temu

Danas sam dovukao nekoliko kutija, kandidata za ukutijavanje elektronike.
Prvo sam mislio sve to utrpati u vrlo lijepu Zalmanovu micro ATX kutiju, ali ipak je malko prevelika
Razlog za korištenje Zalmana je bio što (osim izvrsne izrade i finiša) ima vrlo prigodno mjesto za ugradnju 7" touch panela.
Iako se širinom i dubinom posve uklapaju u standarde veličina audio uređaja, visina ju ipak čini ponešto nezgrapnom.

Nove kutije donose i novu dilemu: Koju

Da sam dovukao jednu, dileme ne bi bilo

Obje su vrlo zgodne i imaju sve što treba.

Prva (manja) kutija ima priključak za vanjsko napajanje i praktički je idealna za nabavljenu ploču.
Zanimljivo je što ima "reverse" napajanje koje od 20V DC generira sve potrebne napone (125, 3.3) ako se koristi ploča koja ih treba.
U ovom slučaju bi se taj sklop izvadio van i ostalo bi mjesta za dodatne diskove ili štogod.
Isto tako, ima već ugrađene slotove za nekoliko vrsta memorijskih kartica. Po meni gnjavaža, ali lako se izbaci
Obje su relativno male. Prva je nešto uža od A4, druga je 2 cm šira (od A4). Visina je 6 cm kod obje.
Već nadolaze ideje za korištenje u nekim sasvim drugim "projektima"





Druga kutija je jednako duboka ali nešto šira jer sadrži i 200W switcher sa standardnim naponima.
Isto tako, ima dovoljno mjesta za dodatne diskove.

Ona bi možda mogao poslužiti za mikroserver, iako u kući imam na raspolaganju nekoliko povelikih.
Ipak dolazi vrijeme minijaturizacije, a i štednja energije nije više beznačajna kategorija.





Obje kutije imaju predviđeno mjesto za CD/DVD čitač slim dimenzija.
Napravljene su vrlo kvalitetno, mehanički su čvrste, s odličnim finišom i vrlo lijepo izgledaju

Po onome što sam do sada isprobao (a vidim da je i Pamook na sličnom tragu) ploče rade odlično i vjerujem da će dobro poslužiti svrsi.

Mislim da sam već napisao, operativni sistem je WIN8 industrial, bez nepotrebnih kerefeka što ga čini puno stabilnijim i bržim i zbog toga se koristi u zahtjevnijim pai mission critical aplikacijama.
To ovdje, naravno, nije bitno ali veseli

Kada se oslobodi malo vremena slijedi nastavak.

[tubeman]

Ipak je subjektivna objektivnost pobijedila

Sve je taman sjelo u manju kutiju.
Sada treba negdje iskopadi još i odgovarajući DVD da bi sve bilo kompletno

Rupa za originalnu utičnicu napajanja će savršeno poslužiti za SPDIF priključak koji nije izveden na stražnju ploču (a gdje bi uopće i stao), pa postoji samo header na ploči.
Ostalo je još dosta priključaka na ploči (USB3, Serial port, PCIX slot itd... koji se nemaju kuda smjestiti, ali mislim da neće nedostajati kod namjenskog korištenja.