Emiterski i njima slični otpornici

[audio kutak]

kutak,
da nisi malo omašio svrhu emiterskog otpornika ?

nisam saki, nisam... majke mi

[s@ki]

Mislim da ipak jesi

znao sam da ima razlike ali ne i da je tolika....

više sam ovako razmišljao: imamo recimo neki izlaz i tamo otpore 0,22 i treba podesiti struju mirovanja...
no, kako njih nemamo već imamo 0,47 stavimo njih i podesimo struju sa ovima

jel se smije tako? ako da, ok.... ako ne, onda zaboravljam ovo i idemo dalje

probat ću nabrzinu, ako negdje odem prenedevinirano i općenitu nemojte zamjeriti:



Ja nekako ovo tvoje tumačim ovo kao "emiterskim otpornikom mijenjat ću struju mirovanja" ili "emiterski otpornik mi treba da bi podesio struju mirovanja a onda ga mogu i baciti".


Zapravo ćeš to napraviti djelilom napona čija je zajednička točka spojena na bazu tranzistora i drži Vb na nekoj određenoj vrijednosti.
kod klase A će se odrediti na način na je struja baze bude kakvih 10% vrijednosti struje koja teče"donjim otpornikom" (između baze i mase).

kako je sama vrijednost Vb u takvom spoju podložna promjeni uslijed oscilacije napona napajanja pojačala, odnosno tranzistora ( Vc) stavlja se otpornik u krug emitera.
Sada će rastom napona napajanja rasti i Ic, odnosno i Ie što će raditi veći pad napona na Re. Rezultat je smanjenje DC napona baza-emiter, smanjenje Ib i konačno smanjenje struje kolektora što vodi do stabilizacije na određenoj vrijednosti.


Daklem. emiterskim otpornikom nećeš "podešavati" već stabilizirati podešeno, pogotovo u slučaju korištenja više paralelnih tranzistora gdje će isti pridonjeti jednakoj raspodjeli struja na svaki od tranzistora.

U konačnici, pitao si zašto ne 1Ohm umjesto 0,22 Ohma.
Uvođenjem Re zapravo radiš NPV koja smanjuje gain pojačala, diže ulaznu impedancu, no pridonosi stabilnosti, smanjuje distorziju ..
Zapravo ga želiš zadržati čim manjim, no NIKAKO ne smiješ brljati u smislu korištenja različitih vrijednosti na pojedinim paralelno spojenim tranzistorima. osim ako nećeš da se dimi.


bježim, ne stignem više tipkat

[ilimzn]

imam jedno pitanje za znalce: ako je na shemi nekog pojačala emiterski otpor od 0,47 ohm da li se može
bez problema staviti otpor od 1 ohm? Mislim si, male su to vrijednosti.... neki stavljaju 0,22 , neki 0,33, neki 0,47...

Mislis da stavljaju bas te vrijednosti jer ih imaju puno na lageru?

[audio kutak]

saki, hvala na jednostavnom objašnjenju i sada mi je jasnije čemu služe, magla se digla..... idemo dalje...
(ja nažalost nisam potkovan "elektroničkim znanjem" kao vi)

takva je moja životna škola, pitam pa naučim.... ak zaboravim, opet pitam

[joe dalton]

Vidim da me nitko ne doživljava pa ću probat ponovit pitanje.
Znači usporedba neinduktivni žičani vs. MOX vs metalband?
Prednosti i mane pojedinih?

[s@ki]

Nakon kraceg istrazivanja, citanja po forumima, datasheetova, razgovora s ilimznom itd :
Istrazivanje je zapravo bilo u neku ruku nepotrebno I mogao sam uredno po onom" uzmi sto ti lijepo izgleda". Induktivitet bilo kojeg otpornika (osim ibej kineza bez datasheeta) je toliko malen da bi probleme stvarao tek u MHz podrucju, a budimo realni takva pojacala ne radimo... Bar ja ne.
Ostatak kriterija ostaju dimenzije-nama opet manje bitno, te primjerice disipacija topline. Eh, tu je kutak spominjao hot spot na sredini zicsnih otpornika I tome kako kod metalband tog "nema". To im je ujedno I prednost no kod metalfilm/mox otpornika imamo jednu drugu "caku". Obzirom da su napravljeni od tankog sloja otpornog materijala u slucaju probijanja radnih uvijeta, primjerice velika struja kroz emiter, skloni su prije krepat nego zicani otpornici. Ovo ima za posljedicu da ostaje sansa da se sam tranzistor spasi, a otpornik je ionako jeftiniji( u slucaju leacha br1 tranzistori su 120kn/kom).
Osobno sam se odlucio na panasonic mox pa cemo vidjet kad dodju/prosviraju:)

[davorin]

U mojem početku gradnje poluvodičkih pojačala, nisu se mogle lako nabaviti vrijednosti otpornika manjih od 1 Ohm. Zbog toga sam najčešće kupovao otpornu žicu i sam izrađivao potrebne otpornike. Otporne žice od CEKAS-a i KANTHAL-a su bile svuda dostupne i jeftine, ali ih se normalnim metodama nije dalo zalemiti. Zato sam koristio nešto skuplji KONSTANTAN, koji se mogao zalemiti s običnom lemilicom.
Žica od KONSTANTANa debljine 0,5mm ima otpor od ~2,5 Ohma po metru, pa bi se za otpornik od ~0,22 Ohma odrezao komad od ~10cm. Jedan kraj odrezane žice bih zalemio za neki izvod od običnog otpornika (vrijednosti veće od 1kOhma) odgovarajuće veličine (uglavnom klasični otpornici od 1-2W, u ovisnosti o fizičkoj duljini), žicu namotao na otpornik i drugi kraj žice zalemio za drugi izvod otpornika. Da bi se osigurao da se žice prilikom motanja ne dodiruju susjednim namotajima, namotao bih zajedno s otpornom žicom (bifilarno) i običnu lak žicu za transformatore dvostrukog promjera. Nakon toga bih cijeli novo-napravljeni otpornik uronio u trafo-lak (koji se ne peče zbog sušenja) i ostavio (objesio za jedan izvod) na zraku da se osuši. Nakon par sati, dok lak još nije potpuno suh, bih odmotao paralelno namotanu bakrenu žicu, i ostavio lakirani otpornik da se potpuno osuši.
Konstantan je i danas dobavljiv po puno nižoj cijeni od svojevremene, pa se vrlo lako naprave bilo kakvi otpornici od njega.
http://www.conrad.hr/Otporna-%beica-%28 ... &pi=429015" target="_blank