12E1 Push Pull

[SasaKC83]

Opcija su i kotačići !

[SasaKC83]

Zez, ali treba škatulju dimenzionirati ako vaga ide prema 30ak kila, tanki plehovi na drvenom okviru neće ovo sve samo tako držati bez uvijanja...

[tom_hifi]

A gle, vagnut ćemo, ali samo prigušnica je oko 6kg. Blizu 30kg bude svakako, možda i više.

Koliko kila odokativno ima ovo sve na slici?

To je također stalno i meni jako zagonetno pitanje!?
Imam dojam da će teška pojačala predstavljati problem jer vlasnik s njima u ruci neće moći dovoljno dobro skakati u vis i trčati preko prepona pa treba s tim ciljem raditi što lakša pojačala!
Kad se jednom završeno pojačalo "useli" u dnevni boravak, ne vjerujem da će ga netko prenositi amo-tamo češće od jednom godišnje, a možda niti toliko!
S druge strane da na poklon bilo tko dobije nekakva monstrum-pojačala od firmi "Krell" i "Wavac" teška ~500-600kg u kompletu, a za čija unošenja treba imati jaku ekipu od ~4-5 mladih i zdravih snagatora, nitko ne bi spomenuo težinu pojačala kao problem, niti bi uopće pitao za nju!

Hehe, tako nekako. Uglavnom, meni težina nije bitna. Još

[Bepone]

Elektronka 12E1 nije nikakva kineska igračkica novije proizvodnje ( iako i Kinezi danas rade sve bolje elektronke! ) već se radi o NOS elektronkama visokog vakuma koje rade stabilno na jako visokim naponima punom snagom svoj puni predviđeni radni vijek koji je u ovakvim uvijetima očekivanih ~8000 radnih sati.
Sve GEC-ove KT88 i KT66 s kojima sam radio su odradile minimalno ~10-12 tisuća radnih sati, a one od MARCONI-ja i OSRAM-a i više, upravo kao i većina starih njemačkih komercijalnih i vojnih elektronki.
Točno je da se na uho neće osjetiti bitna razlika između 75W i 100W, ali tko kaže da će pojačalo i raditi s punom snagom cijelo vrijeme!?
Koje pojačalo za audio tehniku uopće i radi prosječno jače od ~10-15% od maksimalne snage u kućnim uvjetima?

da ma to je sve proizvedeno pred 50 godina, mozda je to onda tako i bilo, ali sad je tu zamor materijala, oksidacije pinova, zice koje prolaze kroz staklo svega. kad krene vatromet u lampi, ode i lampa i sve oko nje, a samo zato jer se "htjelo" iscijediti nebitnu snagu van. uredjaje treba raditi da traju 30tak godina, a to znaci redukcija snage, napona, disipacije, pogotovo kad se zna da uho ne raspoznaje raliku izmedju 5 i 7w, 20 i 30w, 50 i 70, 100 ili 150w nema tu nikakve razlike ali za lampe ima i te kako. ja po defaultu snagu i napone samo spustam, nikad se maksimumima ni ne priblizavam. a i lampe su skupe tako da ih jos manje ima smisla gazit.

@ tom i khad koji je crtao?
ako se ovdje mislilo vodit 800V po plocici , plus iznad, minus ispod, mislin da treba odmah napustiti tu idekju jer tih 1.6mm poroznog FR4 materijala nije ni u teoriji pogodno da voditi takve napone jedne iznad drugih! imamo vlagu, imamo velik inapon, imamo 20 god eksploatacije! FR4 upija vlagu, pitanje je sekunda kada ce poceti vodovi karbonizirati pcb i pomalo probijati i delati sve vecu vodljivost. bezbroj je losih promjera iz prakse.

sl.png

u industriji vidjam kilovolte i pcbe, ali razmak vodova je doslovno pola metra sa debelo lakiranim plocicama.

ako se vec mora voditi takve napone po pcbu , onda je bolje kratkospojnik napraviti od izolirane zice a ne voditi po plocici, gdje onda plocica sluzi samo kao drzac komponenti a ne za povezivanje pinova za visoki napon. bolje biti malo vise siguran nego malo manje!! povecaj malo sigurnost!! cisto par mojih

[tom_hifi]

Khadgar je crtao pločicu. OK, budemo uzeli u obzir.

Hvala na savjetu!

[davorin]

...
da ma to je sve proizvedeno pred 50 godina, mozda je to onda tako i bilo, ali sad je tu zamor materijala, oksidacije pinova, zice koje prolaze kroz staklo svega. kad krene vatromet u lampi, ode i lampa i sve oko nje, a samo zato jer se "htjelo" iscijediti nebitnu snagu van. uredjaje treba raditi da traju 30tak godina, a to znaci redukcija snage, napona, disipacije, pogotovo kad se zna da uho ne raspoznaje raliku izmedju 5 i 7w, 20 i 30w, 50 i 70, 100 ili 150w nema tu nikakve razlike ali za lampe ima i te kako. ja po defaultu snagu i napone samo spustam, nikad se maksimumima ni ne priblizavam. a i lampe su skupe tako da ih jos manje ima smisla gazit.
...

Za slučaj da se u budućnosti ne budu mogle nabaviti 12E1 ( CV345 ), uz vrlo male modifikacije bez bitnih izmjena se mogu u izlazu koristiti TT21, a iz današnje proizvodnje KT120 i KT150.
Kad si već spomenuo da se radi sa elektronkama starim ~50 i više godina, nisi li i ti u skorije vrijeme radio sa SRS551 ( RS1003 ) čija je proizvodnja prestala prije sigurno više od ~50 godina, a za koju nema danas nikakve slične zamjene bez bitnih prepravki ( na primjer zamjena podnožja uz ostalo! ) gdje je u tvom uređaju napajanje druge rešetke jako blizu maksimuma što sigurno ne doprinosi velikoj trajnosti same elektronke?

[tom_hifi]

...
da ma to je sve proizvedeno pred 50 godina, mozda je to onda tako i bilo, ali sad je tu zamor materijala, oksidacije pinova, zice koje prolaze kroz staklo svega. kad krene vatromet u lampi, ode i lampa i sve oko nje, a samo zato jer se "htjelo" iscijediti nebitnu snagu van. uredjaje treba raditi da traju 30tak godina, a to znaci redukcija snage, napona, disipacije, pogotovo kad se zna da uho ne raspoznaje raliku izmedju 5 i 7w, 20 i 30w, 50 i 70, 100 ili 150w nema tu nikakve razlike ali za lampe ima i te kako. ja po defaultu snagu i napone samo spustam, nikad se maksimumima ni ne priblizavam. a i lampe su skupe tako da ih jos manje ima smisla gazit.
...

Za slučaj da se u budućnosti ne budu mogle nabaviti 12E1 ( CV345 ), uz vrlo male modifikacije bez bitnih izmjena se mogu u izlazu koristiti TT21, a iz današnje proizvodnje KT120 i KT150.
Kad si već spomenuo da se radi sa elektronkama starim ~50 i više godina, nisi li i ti u skorije vrijeme radio sa SRS551 ( RS1003 ) čija je proizvodnja prestala prije sigurno više od ~50 godina, a za koju nema danas nikakve slične zamjene bez bitnih prepravki ( na primjer zamjena podnožja uz ostalo! ) gdje je u tvom uređaju napajanje druge rešetke jako blizu maksimuma što sigurno ne doprinosi velikoj trajnosti same elektronke?

Elektronki 12E1 imam dovoljnu zalihu za sebe. Oko 17kom, plus još ću nabaviti jedan kvartet starijih CV345 sa cup getterom.

[Bepone]

davorin,
ja koristin Rs1003 gdje je g2 debelo uspod maksimuma, vg2 je 600v , kod mene oko 440-450..
inace ljubav prema toj lampi traje dugo, jos od 2007. kad sam danima pretrazivao kataloge odasiljackih koja je jos nabavljiva a da ima cim veci napon resetke g2.. nasao rs1003, srs551 i nabavljao onda za siću. kasnije je subing saznao za to i kupio cijeli stock

[Bepone]

kad vec spominjemo nabrijane lampe je skuzio tko 7403 bendix? nju se da talit ona je bas za to

[davorin]

davorin,
ja koristin Rs1003 gdje je g2 debelo uspod maksimuma, vg2 je 600v , kod mene oko 440-450..
inace ljubav prema toj lampi traje dugo, jos od 2007. kad sam danima pretrazivao kataloge odasiljackih koja je jos nabavljiva a da ima cim veci napon resetke g2.. nasao rs1003, srs551 i nabavljao onda za siću. kasnije je subing saznao za to i kupio cijeli stock

RS1003 će raditi sa Ug2~600V, ali vrlo kratko i većina primjeraka će pokazivati znakove da je G2 užarena i preopterećena. Čak je i napon od 500V za G2 pomalo previsok, a dobro se ponaša jedino ukoliko je pri tome anodni napon Ua znatno viši, recimo ~800-900 ili čak i 1000V.
Iako je SRS551 navedena kao identična elektronki RS1003, u praksi ne radi jednako stabilno, a pogotovo ne toliko dugotrajno. Sve navedene elektronke su sklone samouništenju i zagađenju vakuma nakon dugog stajanja i treba ih svakako reaktivirati i polako pustiti u rad (ponovo aktivirati geter!), a poželjno je na početku rada pripaziti da se radi sa niskim vrijednostima odvodnih otpornika G1, bez obzira rade li elektronke sa fiksnim, ili sa automatskim prednaponom. To je uostalom osobina svih staklenih elektronki sa velikim unutrašnjim volumenom.
Teško mi je reći da je period od ~2007-me dug jer sam sa elektronkama RS1003 radio prve eksperimente tamo negdje ~1977-78-me godine prvi puta u vrijeme kad je polako prestajala njihova komercijalna upotreba po TV i radijskim odašiljačima.