Forum audio samograditelja

Citanjem starih, jako motivirajucih tema sa jako puno kvalitetnog stiva na audiofilu i prvom diyaudio.hr forumu, jedna zanimljiva topologija lampaskog pojacala je upala u oko i zasluzuje ozivljavanje.. Najprije virtualno a poslije nadam se i konstruktivno.

SRPP koji pogoni zvucnik djeluje jako zanimljivo, a pruza prednosti pogona tezih zvucnika sa (jako) niskom izlaznom impedancom bez feedbacka (a mozda se doda i toga malo pa ce biti niza)..Nikad je jos nisam isprobao a ne kosta puno, tj nece kostati skoro pa nis

Omaz legendi SStrsatu (!) kombiniran uz zelju da se nesto dela sa TV lampadinama, krizanjem uzduz i popreko oko nabave, cijene, raspolozivog materijala i vremena, pao je zakljucak! Dela se )
Dijelova ima, kucista ima, magnoval podnozja ima, PLki i ECC88ki ima na lopate- samo se gomilaju a nigdje ne trose, mreznih trafoa mozda ima, izlaznih (1k izlaz) jos nema ali ce se nesto smislit po putu (mozda isprobam jako male C jezgre ca ce bit posebno motivirajuce izvest), 22uF polipropilena za spojit izlazni trafo mozda ima - upada onaj veliki iz group buya-40uf 900V, a glavnih elektrolita 1000uF 300V takodjer ima iz iste nabave! Skoro svega ima a zelja za nepoznatim prevladat ce i ostale faktore! A da se ubrza maksimalno postupak sastavljanja, napravit ce se jedan veli PCB za sve, gdje izlazne lampe idu radi razvijanja vece topline na sasiju, a sve ostalo na pcb.

Shema je jako jednostavna, kiselila se 10 god i nalazi se ovdje :
http://www.audiofil.net/forum/forum_pos ... saton-tr84"


Gradnja bi trebala proci bez vecih iznenadjenja, ima jako malo elementa pa ce omoguciti mozda i Zmajzu da se osokoli !
Dodat cu i jos jedan par lampi za vecu snagu, pcb je zamisljen da prihvaca sve ideje i modifikacije u buducnosti, jedan par-dva para lampi, manje kondica- vise, njihove ekvatore, paralele i sve rastere , jako velike i jako male (vezne kondenzatore) od Mundorfa 12x23mm do bacvi Ampohm (35x54mm) itd itd . Kod mene ce biti vjerojatno instalirani Cornell serija 940 1uf. Grijanje sa P lampama jer je tako jednostavnije i manja struja koja se poteze po plocici.
To je za uvod a i meni za motivaciju da nesto korisno delan osim rezanja maslina i tamanjenja svojeg kumpira

zadnjih para dana razradjujem plocicu i gledan ca i kako uz kompromise koji se namecu..oblik se iskristalizirao, dimenzije vise manje su ovakve.. cijeli amp stane na plocicu osim veznih kondica prema izl. trafu koji ce posebno (preveliki su i neprakticni) duzine su oko 60mm na vise, sirine 35-45, preveliko za naguravanje. podnozja PL504 idu na sasiju, a na pcbu ce biti na svakoj poziciji napravljena rupa fi22 , kroz koju ce se lemiti elementi "prema dole", i umetati grid stoperi.

grijanje takodjer nece na plocicu jer komplicira a i ne treba, klasicno ce se ozicit na podnozjima.. grid 1 stoperi i grid 2 stoperi PL504 se sastoje od dva dijela..jedan dio ide na plocicu a jedan dio na podnozje direktno..na shemi od trsa nisu oznaceni, recimo par x100 oma u svaku resetku.. G2 ce dobiti 300 oma , 100 oma 2w na plocicu i 200oma 2w na pin podnozja... grijanje prve PCC ECC ostavljeno na izbor i spajat ce se po zelji, van plocice.. ostalo se sve vidi i jasno je, pa jednog dana ova verzija ide u proces, ili neka doradjena

Nisam nikada slagao ovako rješenje izlaznog pojačala , a ne znam nekoga tko ga je sastavio i opisao svoja iskustva. Ovakve spojeve susretao sam u rezonantnim invertorskim DC-AC uređajima energetske elektronike gdje smo umjesto cijevi stavljali snažne mosfet sklopke. Ovo je jedna vrst nesimetričnog PP mosnog spoja koju bi trebalo ozbiljnije analizirati . Gornja cijev radi u spoju katodnog sljedila a donja u spoju zajedničke katode. Njihovi izlazni otpori su različiti a nema negativne povratne veze koja bi te razlike pojačanja i izlaznih otpora ujednačila. Kritičan izbor ti je i vrijednost serijskog kondenzatora 22 uF poradi srednje vrijednosti napona koji će na njemu biti u dinamičkim uvjetima. Ovdje ne možeš koristiti u potpunosti sve one izračune kao kod kaskodnih spojeva za mali signal jer tamo smo imali priključeni teret velike vrijednosti npr. upravljačka rešetka slijedećeg stupnja. Probati ću uz jutarnju kavicu napraviti kraću grafo analitičku provjeru za veliki signal. Spoj izgleda jednostavan ali koliko se sjećam slične analize invertorskog rada rezonantnog pretvarača izuzetno je složena i dugačka. No pasaran bez NPV !!!!

SRPP klasik, osjetilo struje koju diktira donja lampa je gornji katodni otpornik i on otvara gornju lampadinu.. velik inaponski swing, malo izoblicenje..22uF 400V MKP aksijalac sa svake katode gornjih PL504 .. za pocetak bipolarni sa dva elektrolita i u paralelu neki filmod 1 uF..FB je lagano izvest, moze i kao dodatni namotaj trafa pa ce se birat kamo ga spojit (recimo u katodu ispod donje ECC88) to ce se videt eksperimentima, ako treba

vezana tema (SRPP sa EL34) :
https://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=11&t=1328"

Moram priznati da mi ova shema djeluje jako mutno.
Nije mi jasno kako je spojena sredina napajanja na izlazni trafo. Što će mu onoliki snažni otpornici i potenciometar?
Na kraju krajeva, što će mu uopće simetrično napajanje? Niti je ulaz niti je izlaz na potencijalu sredine napajanja.

pa sigurno da nije glupost. jel si procitao originalnu temu? evo opet link
http://www.audiofil.net/forum/forum_pos ... saton-tr84"

vidis da se ispravljac sastoji samo od dva elektrolita ,jako slabo ispravljanje... a imas izlaz koji ne bruji.. ona dva otpornika i trimer sluze za ponistavanje bruma, ako ga je, u slucaju za AC to je tocka koja je na masi tako da se gleda da je taj kraj na masi. kasnije se trimer zamijeni sa fix optornicima.

moze se napraviti i jednostruko napajanje.. ali onda ces si morat sloziti filtraciju itd itd

Naravno da sam pročitao. Nisam baš sve jer materijala ja jako puno.
Ako sam dobro razumio (a nadam se da nisam), kompenzacija bruma (ripple) se izvodi pomoću različitog dodatnog opterećenja pojedinih ispravljača u spoju simetričnog napajanja. Mislim da postoji mnogo jednostavnije i efikasnije rješenje bez dodatnog opterećivanja ispravljača i priličnog gubitka energije u toplinu. Pokušat ću pripremiti alternativno rješenje. Možda se nekome svidi.

Ponekad proučim kakvu objavljenu shemu iako je ne namjeravam realizirati. Nađu se zanimljiva rješenja upotrebljiva za neke druge projekte. U ovom slučaju bih predložio neke izmjene.
Budući da u pojačalu niti jedna točka nije na potencijalu sredine napajanja (ima jedna, ali nije bitna), mislim da nema smisla praviti simetrično napajanje i njime kompenzirati brum koji se pojavljuje na nekom drugom potencijalu i nije jednak onome na sredini napajanja. Zato bih odmah na početku izbacio simetrično napajanje bez veće štete.
Umjesto kompenzacije otpornicima, radije bih koristio kapacitivni djelitelj napona. Na kondenzatorima se gubi puno manje topline, teoretski ništa. U tom slučaju nije potreban serijski kondenzator pa bih i njega izbacio.
Na spoju dvaju kondenzatora pojavljuje se istosmjerna komponenta napona kao na drugoj strani izlaznog transformatora. Kondenzatori moraju biti dovoljno veliki da se postigne željena donja granična frekvencija i dovoljno mali da se napune preko izlaznih elektronki u razumno kratkom vremenu.

Mislim da je radna točka donje elektronke dobro odabrana. Gornja elektronka je nešto više opterećena nago donja. Kod veće amplitude izlaznog signala i manje impedancije tereta, može radna karakteristika za trenutak skočiti iznad njenog dozvoljenog opterećenja (nije kritično). Zato sam je ovdje za primjer zamijenio jačom PL509 (PL519), koje mislim da također ima u izobilju. Inače se svuda mogu bez problema koristiti druge slične lampe.
U ovom slučaju se na simulatoru, s ulaznim signalom 1,7Vpp i opterećenjem od 240Ω, na izlazu dobije oko 4,5W uz izobličenje oko 3%. S porastom signala i smanjenjem opteretnog otpora, izobličenje brzo raste jer donja lampa ne može dovoljno tjerati teret (prevelika izlazna impedancija) u trenutku kad je gornja lampa skoro sasvim zakočena.