6c33c

[jazzri]

Dečki hvala na uputama,još to nije kraj treba i drugi monoblok napraviti,kućište, dotjerat shemu itd.
malo će sve pričekat jer djelov nema,a i uskoro počinje moja šihta od 15 dana na poslu.
djmilicic zahvaljujem se na odgovoru

[pamook]

ooodlicno!

[Master of disaster]

Nadam se da se jazzri neće ljutiti što mu uzurpiram temu, ali fino ju je nazvao po lampi pa da bude sve na jednom mjestu. Ako mu smeta zamoliti ćemo admina da ovo preseli u novu temu.

Dakle, čitam malo o radnim točkama triode i paralelno se igram u simulatoru na http://www.troda.com" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank. Neke mi stvari nisu jasne, pa ako se nekome da pojasniti...

Dakle, kada se odabere napon i struja radne točke, strmina pravca koji koji prolazi točkom određuje otpor transformatora. Kako se on izračuna? Isto kao i fiksni otpor na driverskom stupnju ( Razlika napona na Ua pravcu podjeljena sa razlikom struja na mA pravcu.) Za odrediti te točke potreban je naponski sving koji će dolaziti od driverskog stupnja. To me vodi do drugog pitanja;

Dozvoljena disapacija lampe se računa iz napona i struje na kojoj radi lampa, a s obzirom na teret (radni pravac) koji mora biti ispod parabole najveće disapacije, kako na to utječe drive lampe? Ako pogledamo krivulje vidi se da on teoretski može varirati između 0V i -120V. Poznato je da kada se driver počne približavati 0V počne teć struja mrežice i to predstavlja dodatni teret za driver.
Koliko sam shvatio, to je i trenutak kada se prelazi u A2 klasu. Ta situacija pak u datasheetu nije predviđena (ili ju ja neznam prepoznati ) dok se u simulatoru Ug min može namjestiti po volji, npr. i na + 120V, ali simulator to ne prikaže dobro to jest sve linije zgura uz pravac sa mA pa je nečitko. Dakle gdje je kraj toga. Kako vidjeti koliko se može ići u A2 klasu i kako to utječe na radni pravac?

Npr ovdje je slika simulatora sa radnom točkom 200V i 200mA radni pravac je namješten odokativno, izobličenja su velika, jer isječci pravca od točke 200V nisu podjednake dužine, ali to je vjerojatno i do transformatora sa kojim simulator računa, recimo induktivitet primara je u simulatoru 1.48 H a izlazni transformator TTG-6C33CSE firme Toroidy ima 31H...

1.png

https://sklep.toroidy.pl/en_US/p/TTG-6C33CSE-Tube-output-transformer-600-Ohm-6C33C/610

Vjerojatno pitam glupa pitanja, ali to je najbolje što mogu u ovom trenutku...

[Bepone]

evo puno toga si dobro rekao!
u A2 klasu obicno idu odasiljacke lampe, sto 6C33C nije..prepoznati kandidata za A2 klasu se moze iz datasheeta, gdje pise dozvoljena struja Ig1, ili Pg1 (dozvoljena snaga na mrezici G1!) a to postoji samo u datasheetovima za odasiljacke lampe , recimo 2E22
http://www.nj7p.org/Tubes/PDFs/Frank/127/2E22.pdf
pasus "control grid current" 9mA.. znaci max struja kroz g1, kad se prekoraci u udje u A2 klasu , ova lampa normalno podnosi dok se ne predje ova struja 9mA koju ona povuce iz drivera (koji mora biti niskoimpedantan, bez veznog kondenzatora, direktno spojen, tu idealno ulazi neki mosfet follower)

ili postoji mod rada u klasi AB2 , evo 6L6GC ima taj dio u datasheetu, pa moze malo "preko"

http://www.radiostation.ru/tubes/6L6GC-GE.pdf


Ab2 je push pull AB klase , gdje jedna lampa ulazi u A2, ali kako to vise nije A klasa jer druga lampa ne radi u tom trenutnku, iskljucena, a ova prva radi samo neki manji dio periode i preuzima dupli teret u tom peaku i ta klasa u tom momentu nije A nego B, a tocnije sa strujom resetke onaj broj 1 prelazi u br 2 prefiksa, pa se naziva B2, ili ukupno AB2 amp)

6C33C u single ended topologiji radi samo u A1 klasi.. kako ca se vidi ona ima izoblicenja poprilicno i nije linearna i treba neku vrstu feedbacka upotrijebit.. moj SE sa njom gdje sam isprobavao izlazne trafoe.. na kraju sa nekim kolarekovim vulgaris.. nije bio nis posebno.. nije imao ni feedback.. poslije 4,5W su se vec pojavile razlike u amplitudi "gornje" i "donje" polovice sinusoide.. sstrsat je to kompenzirao u OTLu drugom lampom.. a ovdje se moze feedback, ili lokalni ili globalni

[Bepone]

Npr ovdje je slika simulatora sa radnom točkom 200V i 200mA radni pravac je namješten odokativno, izobličenja su velika, jer isječci pravca od točke 200V nisu podjednake dužine, ali to je vjerojatno i do transformatora sa kojim simulator računa, recimo induktivitet primara je u simulatoru 1.48 H a izlazni transformator TTG-6C33CSE firme Toroidy ima 31H...
.

ovo je radni pravac u idealnim uvjetima, kao da je otpornik u anodi (otpornik, linearni graf U-I, kao da nema nikakvog induktiviteta ni reaktancije).. u stvarnosti taj graf je elipsa, sve veca sto se spustas prema nizim frekv..makar ga mi interpoliramo pogresno sa pravcem
znaci ca je veci induktivitet primara , bolje je! toroidy nisu skupi , i dobri su...

[Bepone]

onda driverica mora biti strujmo mocna, ja tu po defaultu uzimam nesto sa 20tak, 30tak mA..(EL84 u triodi, zasto ne) jer ulazni kapacitet velike 6C33C je velik, a ako se uzme izoblicenje driverice po grafu da je jednako kao i izoblicenja 6C33C, dolazi do kompenzacije pa se izoblicenja sama poniste unutar ampa (2H)

[Master of disaster]

Kužim, recimo. Moram još to progruntati...

U glavnom, navodno (moram to provjeriti) Torodoidy radi ove transformatore i sa izvodom za korekciju (ne znam detalje), a driver bi mi bila jača trioda iz 13DR7 preko interstage transformatora.

[davorin]

Strogo gledajući elektronka 6S33S nije uopće napravljena za namjenu u audio pojačalima, bila ona SE ili protufazna, pa bez, ili sa strujom rešetke u pobudi. Ipak, radi se o vrlo jakoj i robustno napravljenoj elektronki koja se neće raspasti uz pokoji mA na rešetci. Pokusi su pokazali da je moguć rad u A2 klasi u SE topologiji, kao i u AB2 kad radi u protufazi.
Kako se radi o jakoj i velikoj elektronki sa vrlo malim faktorom pojačanja, kapaciteti su također vrlo veliki kao i potrebni visoki pobudni naponi, pa ako je dobra pobuda bez stuje rešetke zahtjevna, onda sa strujom rešetke postaje još zahtjevnija.

[Master of disaster]

Kako onda znati (da li se zna) koliki sving naponski smije biti i koliko mA rešetka može podnjeti?

[davorin]

Radio sam probe i mjerenja do struje rešetke od 15mA koje je 6S33S pretrpila bez posljedica. Mjerenja sam radio dosta davno, a rezultate mjerenja je primijenio pokojni Dražen Markešić-Harkonen u jednom svojem protufaznom pojačalu namijenjenom za izvoz u USA (također uz pobudu sa "interstage" transformatorom). Zanimljivost je da bila jako mala razlika struje rešetke uz jednaki pozitivni prednapon bez obzira radi li elektronka sa jednom ili obje katode!?