cijevno predpojačalo 6n1p

[jazzri]

Iz grafa:
Ra=240V/24mA=10k
Rk=3V/7,5mA=400
Av=A/(1+(Rk/Ra)×A)=14
Izlazni kondenzator
C=1/(2×3,14×f×R)
C=1/(2×3,14×5×15000)
C=2,2uF

[Bepone]

ok delat ce ti to, samo stavi Rk - 400 ohma kao sto si izracunao, to znaci bas njega R u Katodi, Rk=400 ohma, ne 1 kohm,
I stavi Ra , otpor R u Anodi , RA - 10 kohm

[jazzri]

ubačeni iznosi koji su izračunati a nisu ispravljeni.

[tubeman]

Mala analiza sklopa:

Grid stopper bi trebao biti (i po preporukama proizvođača) 1 MOhm.
Taj podatak se inače u pravilu navodi u datasheetovima pa nema razloga da ga se ne držimo.
On nije tu da "pojačalo ne puca" , ali to je jedna od manifestacija koja je nama u audiotehnici zanimljiva

Napravio sam dvije kratke analize gornjeg sklopa kod kojih sam varirao "anodni" otpornik.
Podaci se uglavnom slažu s onima koje je jazzri ručno izračunao.

U prvoj varijanti je onakav kakav je naveden, a u drugoj je nešto manji.
Mislim da bi oaj "manji" možda bio korisniji jer se može dobiti pravilniji swing.
Tu je pojačanje nešto malo manje ali ne puno.
Analiza je rađena BEZ bypas elektrolita u katodi.
S njim bi pojačanje bilo nešto veće.
Inače, ne treba pretjerivati s kondenzatorom na izlazu.
Razlika između 1uF i 2.2uF je beznačajno mala po pitanju najniže frekvencije.

Postoji više datasheetova za 6n1p koji se dosta razlikuju, prvenstveno po dozvoljenoj anodnoj struji.
Varijanta s 25mA je vjerojatno neispravna jer se radi o maksimalnoj katodnoj struji.
Anodna struja je cca 7,5 mA i takve vrijedosti sam pronašao na više mjesta.




Moguće je da će se direktnim računanjem doći do mrvicu drugačijih podataka zbog uvršavanja podataka o cijevi koje se možda razlikuje s drugim datasheetovima.

[tubeman]

Eh, Tu je i grafikon za 6n1p cijev.
Trebalo bi to malo jače razvuči jer se na prvi pogled razlike ne vide kako treba, pogotovo kod ovog primjerka cijevi koji je prilično dobar.
Sve je prilično "linearno", što potvrđuje da se radi o vrlo upotrebljivoj cijevi.
Od primjerka do primjerka se mogu uočiti dosta valike razlike što opet potvrđuje ono što mislim o većini ruskih cijevi - da su vrlo "šarene" u karakteristikama.
Možemo mi crtati pravce kakve hoćemo po datasheetovima kada neki puta stvarnost zna odstupati



Kod Curve tracer funkcije ima stvari koje bi se još mogle unaprijediti po pitanju prikaza (mogućnosti zumiranja područja, razvlačenja osi i sl.) ali je sve vrlo upotrebljivo unatoč tome što se radi o v 1.0 verziji

* gornja slika nema puno veze s prije navedenim analizama jer sam ovaj trace radio puno prije i odnosi se na sasvim drugačije parametre pa služi samo kao primjer.

[fixxxer]

Mala analiza sklopa:

Grid stopper bi trebao biti (i po preporukama proizvođača) 1 MOhm.
Taj podatak se inače u pravilu navodi u datasheetovima pa nema razloga da ga se ne držimo...

Gread leak ipak, grid stoper je druga stvar, ako ćemo da poštujemo terminologiju

[Edison]

Mala analiza sklopa:

Grid stopper bi trebao biti (i po preporukama proizvođača) 1 MOhm.

Tubemane, vjerojatno mislis na odvodni otpornik mrezice (koji je trenutno na shemi 100k). On je prema datasheetu 1M, no moze se koristiti i nesto nizi, od 220k do 470k je takodjer u redu. Grid stopper je kod pretpojacavackih cijevi uvijek mali. Od 100R do 1k5. Kod izlaznih cijevi od 1k do 10k. Grid stopper sprijecava oscilacije i mehanicki se montira se sto blize nozici cijevi.

Napravio sam dvije kratke analize gornjeg sklopa kod kojih sam varirao "anodni" otpornik.
Podaci se uglavnom slažu s onima koje je jazzri ručno izračunao.
...

Inače, ne treba pretjerivati s kondenzatorom na izlazu.
Razlika između 1uF i 2.2uF je beznačajno mala po pitanju najniže frekvencije.

Ako ce pretpojacalo tjerati tranzistorsko pojacalo s ulaznom impedancijom od 10k, onda razlika kondenzatora od 1uF i 2,2uF nije bas beznacajna. Kod ovakvog simulacijskog softvera, kao sto je Tubecad, treba biti oprezan s unosenjem podataka za ulaznu i izlaznu impedanciju sklopa. To nisu vrijednosti otpora Rin i Rl kako je nacrtano na shemi, nego treba uracunati i impedancije prethodnog i sljedeceg stupnja. Ovakav sklop pojacala ne visi sam za sebe u "svemiru", vec se npr. spaja na ulaz nekog pojacala, u ovom slucaju gainclonea. A taj najcesce ima ulaznu impedanciju od 22k. Ta je paralelna s nasim izlaznim otporom od 470k, pa je relano unijeti za Rl nesto oko 20k. Tad se dosta vrijednosti u toj simulaciji promijeni.

Ni ulaza impedancija, oznacena s Rin nije 1k, vec je paralela ulazne otpornosti cijevi (velika) i odvodnog otpornika od 100k, mozemo uzeti da je oko 100k priblizno. Na shemi je prije odvodnog otpornika od 100k, kondenzator od 1uF i pot od 50k. Da nema tog kondenzatora, koji nije obavezan, dodao bi se u prijasnju paralelu i pot pa bi ulazna impedancija bila oko 40k, priblizno, nisam racunao, i to bi trebalo unijeti za Rin. S tako unesenim podacima dobijemo rezultate koji su blizi stvarnom radu sklopa.

[tubeman]

Ne znam čemu toliki ispravci "krivih navoda"
Ako se malo pogleda, ja sam napravio analizu UPRAVO onog zadnjeg sklopa koji se nalazi na vrhu stranice koji je rezultat svih vaših prijedloga, a radi se ionako o POTPUNOJ klasici i školskom primjeru iz datasheeta.
Razlika je samo u otporniku od 1M koji u krajnjoj liniji i ne utječe praktički ništa na samu funkciju sklopa.
Ako je proizvođač rekao da je to preporučena vrijednost, onda nemam baš nikakvih potreba sumnjati u to.
Na kraju, ono na što sam se potrudio skrenuti pažnju nitko nije komentirao, a to me najviše i zanima.
Probaj sam preračunati pa će se dobiti praktički iste vrijednosti.
Čak sam i GRID STOPPER ( ) ostavio posve isti.
Krivo sam se usred noći izrazio pa ne treba odmah isukavati sablju i sjekiru
Naravno, nije loše upozoriti ali siguran sam da ovdje nitko ne dvoji o čemu se radi.
Hvala na pojašnjenjima o ulaznoj i izlaznoj impedanciji. To mi je zbilja potpuna novost. Moram si to nekamo zapisati da nosim stalno sa sobom
Inače, razlike i nisu nešto značajne jer uvođenjem 20 K opterećenja dobije se donja frekvencija od 2,8 Hz s 2,2uF i 6,3 Hz s 1 uF. (-3dB)
I to je daleko ispod onog što nam treba. Mislim da su i kompetentniji nešto pisali o potrebi velikih kondenzatora na izlazu sklopa (što je ovo nego vezni kondenzator?)
Vjerujem da je ovdje ipak puno važnija kvaliteta i vrsta kondenzatora nego njegov kapacitet. Idemo onda odmah staviti 100uF pa će svi biti sretni.
Doduše, Gerhard Haas je to i radio sa svojim bufferima i gramofonskim predpojačalima, doduše u malo drugačijoj konfiguraciji.
Istina je ipak u našim ušima (svakom za sebe )
O pro i kontra odabira "velikih" ili "malih" kondenzatora, može se raspravljati.
I simulacija i izračun (nije li to na kraju jedno te isto?) služe tomu da se dobiju nekakve očekivane vrijednosti od kojih treba krenuti a koje u konačnici ipak ovise o tomu želi li konkretna cijev "priznati" podatke iz datasheeta
U suprotnom ne bi trebalo osciloskopa, mjerača izobličenja, voltmetara, ampermetara itd....

E, sada da još napišem da je ulazni kondenzator nepotreban.....
Neću
Dalje samo gledam. Kada stignem.

[Edison]

Ne znam čemu toliki ispravci "krivih navoda"
...
Krivo sam se usred noći izrazio pa ne treba odmah isukavati sablju i sjekiru
Naravno, nije loše upozoriti ali siguran sam da ovdje nitko ne dvoji o čemu se radi.
Hvala na pojašnjenjima o ulaznoj i izlaznoj impedanciji. To mi je zbilja potpuna novost. Moram si to nekamo zapisati da nosim stalno sa sobom

Ma nije nitko isukao sablju i sjekiru, samo mali "ispravak krivog navoda", i napisao sam da si vjerojatno mislio na odvodni otpornik, a ne na grid stopper. Temu je otvorio pocetnik pa da ga ne zbunjujemo pogresnim nazivima, i bez toga mu je dosta toga nejasno, i tek hvata konce. A objasnjenja oko ulazne i izlazne impedancije nisu isla tebi, jer znam da to znas, nego ovdje vecini kojima to ipak nije najjasnije. Moze samo pomoci, a pogotovo pokretacu teme.

[fixxxer]

Kao što i Edison reče, nije bilo nikakve zle namere i klizećih startova, čisto da se početniku od starta i faze učenja predoči terminologija kakva jeste. Svakom se desi lapsus ali početnici se hvataju za svaku reč, iskusniji će prepoznati lapsus i znati na šta se mislilo...