DAH-1e

[Pao Pepeo]

malo cu si opet pregledat ova tvoja dva pojacala jer bas me interesiraju te EL34 lampadine,posto sam imao prilike cuti da sviraju vise nego dobro a i jos uvijek nisam odustao od one gradnje "mog" pojacala ako se sjecas..
Sad to pitanje manje snage u triodnom spoju razumijem,sjecam se da je tom bio preradio DAH-1 da radi sa KT88 izlaznim lampama.Sad ovako po glavi mi se vrti pitanje dali bi se mogla napravit verzija sa po dvije izlazne EL34 po kanalu spojene triodno-PSE .Vjerujem da bi neke izmjene u napajanju bile nuzne,dali bi se trebalo dirat driverice neznam niti dali bi izlazni transformatori mogli ostat isti..

[Edison]

malo cu si opet pregledat ova tvoja dva pojacala jer bas me interesiraju te EL34 lampadine,posto sam imao prilike cuti da sviraju vise nego dobro a i jos uvijek nisam odustao od one gradnje "mog" pojacala ako se sjecas..

Sjecam se tvog projekta. Kad malo popuste vrucine, objavit cu sto je s izmjenama na DAHu-1 i kakvi su rezultati... Malo sacekaj pa ce biti vise podataka za planiranje.

Sad to pitanje manje snage u triodnom spoju razumijem,sjecam se da je tom bio preradio DAH-1 da radi sa KT88 izlaznim lampama.Sad ovako po glavi mi se vrti pitanje dali bi se mogla napravit verzija sa po dvije izlazne EL34 po kanalu spojene triodno-PSE .Vjerujem da bi neke izmjene u napajanju bile nuzne,dali bi se trebalo dirat driverice neznam niti dali bi izlazni transformatori mogli ostat isti..

Ubacivanjem KT88 ne dobiva se puno, ako se ne naprave neke modifikacije. Narocito bi trebale promjene u napajanju, veci napon i vise struje. Znaci drugi, jaci, mrezni trafo, a i nesto pojacan sklop napajanja. PSE u triodnom spoju bi se dao napraviti bez problema, ali trazi novi mrezni trafo i nove izlazne trafoe, znaci potpuno novi projekt. Po meni je to neisplativo. Ako se bas trazi SE s jednom elektronkom u izlazu, mozda je najbolje ici na KT120 u UL spoju. Dobro rjesenje je i sloziti pojacalo prema shemi Clausa Byritha, ili izvuci malo vise iz DAHa-1...

[Edison]

Jedva malo pala okolna temperatura pa se moglo malo mjerit i modificirat po DAH-1 pojacalu. Jos jednom sam izmjerio originalno pojacalo da imam neku referencu kod izmjena. Dakle, originalano pojacalo je u triodnom spoju i na 8 ohmskom izlazu i opterecenju mogu dobiti 5,73V bez nekih vecih vidljivih izoblicenja, sto bi dalo snagu od 4,2W. Za to postici na ulazu moram imati 0,7V, a ulazna cijev to digne na 18,4V.

Izmjerio sam i frekventnu karakteristiku na oba kanala pri izlaznoj snazi od 2W. Pojacalo ima raspon od 40 Hz do 19 kHz s padom od -0,5 dB. Nije los rezultat. Na 26 kHz pad je -1 dB, a na 40 kHz pad je -2 dB. Slijede izmjene...

[Edison]

Izlazni trafoi imaju izvod za UL spoj pa je steta to ne probati iskoristiti. Izmjene su minimalne, otpornik koji spaja G2 na anodu EL34 treba premjestiti s anode na UL prikljucak. Ja sam taj otpornik od 100R/2W skinuo i zamijenio ga otpornikom od 1k/2W koji sam spojio izmedju G2 i UL izvoda na trafou. Zasto sam povecao otpornik na 1k? Nemam bas neko pravo objasnjenje, jednom sam radio s tim trafom i UL spojem, i otpornik je tada bio 1k, i to je dobro radilo. Vjerujem da ne bi bilo razlika ni sa originalnim otpornikom od 100R.

DAH-1-amp-2.jpg

Da vidimo sto smo dobili ovom izmjenom? Sad na izlazu dobivam 6V, sto daje snagu od 4,6W. Neznatno povecanje snage u odnosu na triodni spoj od 4,2W. Frekventna karakteristika je slicna, no ipak malo losija. Na -0,5 dB imam raspon od 60 Hz do 19 kHz. Pad od -1 dB je opet na 26 kHz, ali je pad od -2 db vec na 35 kHz. Neznatno losije nego u triodnom spoju. No dobili smo na osjetljivosti pojacala. Za 4,6W na izlazu, na ulazu moram imati napon od 0,45V, a ulazna cijev to pojaca na 12,3V. Izoblicenja su nesto niza. Sve u svemu, prebacivanje u UL spoj ima neke prednosti i neke nedostatke, i samo po sebi se ne ispalti u ovom nasem slucaju.

[davorin]

Probaj u UL-spoju dodati otpornik od ~220-470kOhma između UL-izvoda i anode "donje" triode, a tom prilikom odspojiti katodne kondenzatore iste te triode.

[Edison]

Idemo na sljedecu modifikaciju. Iskoristit cemo sekundar izlaznog trafoa za povratnu vezu preko katodne grupe izlazne cijevi. Tu cemo nesto izgubiti na pojacanju pa je dobro sto smo to dijelom nadoknadili s UL spojem iz prethodne modifikacije. Dakle, odspaja se s mase katodna grupa izlazne cijevi (otpornik i kondenzatori), i spaja na "vruci kraj" sekundara izlaznog transformatora. Preko sekundara ce se ta katodna grupa opet spojiti na masu (drugi kraj sekundara). Mana je sto sad kroz sekundar (zvucnik) tece nesto DC napona, ali to nije puno, 20mV ili manje, a toliko DC-offseta znaju imati i tranzistorska pojacala, cesto i vise...

Evo sheme:

DAH-1-amp-3.jpg

Sto smo dobili ovom izmjenom? Povecanje snage. Sad na izlazu imamo 6,7V sto daje 5,7W. To je prilicno povecanje u odnasu na 4,2W koje smo imali u triodnom spoju. Za to na ulazu moramo imati 0,78V, a ulazna cijev to pojaca na 21,1V. No jos vece poboljsanje imamo u prosirenju frekventne karakteristike. Sad na -0,3 dB imamo raspon od 40 Hz do 26 kHz. Pad od -1 db je na 40 Khz, a od -2 dB na 50 kHz. Povratna veza je lijepo rastegla frekvencijsku karakteristiku. Ulazna osjetljivost od 0,78V, u odnosu na 0,7V kod triodnog spoja, nije puno pogorsana i pojacalu i dalje ne treba pretpojacalo. Ova izmjena se svakako isplati, a nema izmjene dijelova, prakticno nista ne kosta i brzo se izvede. Cini mi se da je i zvukovno poboljsanje cujno. Zvuk je nesto cvrsci i puniji.

Postoji jos nesto, ali za to nisam siguran da li sam dobro mjerio i izracunao pa uzmite s rezervom. Mjerio sam izlazni otpor pojacala, ali nisam bas siguran kako se to radi, pri kojem naponu na izlazu, da li se smije mjeriti pojacalo sa signalom bez opterecenja izlaznih trafoa... U svakom slsucaju, mjerio sam pri malom izlaznom signalu bez opterecenja i s opterecenjem izlaza, i racunao izlazni otpor. U triodnom spoju mi je izaslo 4,7 Ohma, a s ovom modifikacijom 3,7 Ohma. Nije veliko smanjenje, ali povecanje damping faktora je 27%, a to dobro dodje. No ovo treba uzeti s rezervom, kako sam vec napomenuo.

Jos jedna napomena: kad se spaja ta veza na sekundar izlaznog trafoa, treba spojiti na pravi izvod, inace se dobije pozitivna povratna veza. Prepozna se po velikom pojacanju i tuljenju, izoblicenjima. U tom slucaju treba zamijeniti prikljucke na sekundaru.

Kako vrijeme dozvoli, idem dalje s modifikacijama...

[Edison]

Dok gledam gornju shemu, pade mi nesto na pamet u ovaj kasni sat...

Sto bi bilo kad bi katodni otpornik spojili direktno na masu, a katodne kondenzatore preko sekundara izlaznog trafoa? Kroz namotaj sekundara ne bi tekla istosmjerna struja, a za signal bi preko kondenzatora ipak bila negativna povratna veza. Win-win situacija? Da li bi to radilo? Cini mi se da bi trebalo...
Je li tko probao? Nije meni tesko probati, ali je malo kasno da sad idem lemit...

[ilimzn]

Dok gledam gornju shemu, pade mi nesto na pamet u ovaj kasni sat...

Sto bi bilo kad bi katodni otpornik spojili direktno na masu, a katodne kondenzatore preko sekundara izlaznog trafoa? Kroz namotaj sekundara ne bi tekla istosmjerna struja, a za signal bi preko kondenzatora ipak bila negativna povratna veza. Win-win situacija? Da li bi to radilo? Cini mi se da bi trebalo...
Je li tko probao? Nije meni tesko probati, ali je malo kasno da sad idem lemit...

Tako si odmah trebao spojiti

[Edison]

Tako si odmah trebao spojiti

Znaci, nisu sve ideje koje padnu covjeku na pamet u kasni nocni sat za odbaciti...

Ilimzn, nisam se do sad sretao s takvim spajanjem. No sinoc dok sam gledao sto sam nacrtao, palo mi na pamet...
OK. Prespojit cu i izmjeriti...

[Edison]

Moze li netko od znalaca malo poblize objasniti kako se mjeri izlazni otpor pojacala? Konkretno, cjevnog pojacala.
Jedino sto sam nasao i prema cemu sam mjerio je: http://www.lundahl.se/wp-content/uploads/datasheets/cb-amplifier_8wse.pdf, stranica 12. dokumenta.

Medjutim, ne znam smije li se cjevno pojacalo pustati da radi sa signalom bez opterecenja (zvucnika, otpora)? Kako to utjece na izlazni trafo? Moze li biti problema?
S kolikim signalom mogu mjeriti kad nema opterecenja? I slicna pitanja se vrzmaju...

Imam samo "zastitni" otpornik od 220 Ohma spojen na sekundar, prema Drazenovoj shemi.