SE KORIAN

[vilim]

Siguran sam da je cappucino blago rečeno već izluđen silnim objašnjenjima ali to je tako na forumu. Kada jedan krene krivom brazdom a drugi je samo produbljuju nije jednostavno dati neko suvislo objašnjenje. Vrtimo se oko cenerica jesu li točno 56 volta nazivnog napona, mogu li podnijeti ovoliku ili onoliku disipaciju i slično što uopće za neko razumijevanje nije važno. Evo umjesto zener dioda imate idealan punivi akumulator od 2x56=112V i probajte razmišljati na školski način, što jednostavnije. Iza zener diode imate dvije paralelne grane koje se sastoje od serijskog spoja linearnog elementa otpornika i nelinearnog elektroničke cijevi. Idemo sada radi lakšeg praćenja zanemariti lijevu stranu ako je tamo struja nekoliko puta manja od struje Ig2. Što sada imamo ??, ostaje serijski spoj otpornika 5,6k, spomenutog"akumulatora" 112V , pa opet otpornik od 220 ohma i ono najvažnije što niko ne vidi "triodu" gdje G2 glumi anodu, G1 ostaje upravljačka G1, a katoda ostaje katoda. Sada vam trebaju statičke krivulje (Ig2-Ug2k), Ug1=konst. koje neodoljivo podsjećaju na svima nama dobro poznate (Ia-Uak) uz Ug1=konst. u koje ucrtavate radni pravac na isti način kao što radimo u polju anodnih karakteristika triode. Ukupni radni otpor biti će 5600+220=5,82k, napon napajanja (napon izvora ) je 410-112=298V. Struja Ig2 biti će u presjecištu radnog pravca i krivulje za Ugk1 (bias prednapon). Familiju krivulja (Ig2-Ug2k) jako je teško pronaći a kako izgledaju vrijedi pogledati za EF 85 Philipsovu pentodu koju sam koristio za izradu VF predpojačala audionskog prijemnika. Ako bi željeli jako točno računati tada treba uzeti u obzir i lijevu granu u kojoj se nalazi ulazna cijev a to je sada već složen zadatak koji zahtjeva dobro znanje i poznavanje teorema koji se koriste prilikom rješavanja električnih mreža. Iskustveno ćemo lijevu stranu zanenmariti a sa desnom će ići kako kažemo "onako od oka" i nećemo napraviti značajniju pogrešku. Toliko o ovom spoju a može se koristitit i fiksni napon Ug2 prema zajedničkoj točki 0 volti. Kako će se se mijenjati struja Ig2 kada napon anode KT66 padne na najnižu vrijednost treba očitati iz presjecišta radnog pravca 5,82k i krivulje (Ig2 - Ug2k) za napona Ugk1 koji je sada gotovo 0 volti . Naša je sreća što iskustveno dolazimo do prilično točnih iznosa vrijednosti struje Ig2 a točan grafo analitički izračun je prilično složen.

[Edison]

Jučer sam napisao da ću izračunati i nacrtati novu verziju pojačala koja će svima biti jednostavnija za razumijevanje. I mislim unijeti neke manje izmjene na koje je ukazala dosadašnja diskusija. Izračunao jesam, ugrubo nacrtao jesam, ali nisam fino nacrtao shemu da je mogu objaviti. A želim sutra još jednom provjeriti proračun. Danas sam izgubio cijeli dan jer sam odlučio izvaditi novu osobnu iskaznicu, stara je istekla. Pola sata za šišanje, pola sata za fotografiranje, i 5 sati čekanja reda u MUP-u da dođem na red... Obavio sam, ali večeras više nisam ni za šta.

[Edison]

Pa jasno je ko dan svima koji se malo kuze u lampasku tematiku, a to je da g2 struja nije konstanta? I kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste, jer je u tom trenutku Ug2=300V, Ua cca 70V i onda kad elektroni prodju g2 koja sad vise privlaci, malo toga ostane za anodu, usmjerava se elektronski/strujni tok kroz g2

OK, Bepo pa nije nitko ni tvrdio da je struja kroz G2 konstantna. Jasno je da se mijenja u nekim granicama. Kažeš: "kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste". Daj definiraj to jako, koliko jako, koliko mA? Koliko uopće maksimalno može proći kroz G2 kod KT66, a da G2 ne pregori? Te bi mi brojke dobro došle pa bih mogao lakše računati.

Evo što sam ja našao:
- JJ KT66 - Limiting values: Wg2 = 3,5 W
- GEC KT66 - Max. ratings: Screen disipation: design max. 3,5W, absolute max. 4,5W

Po ovome kroz G2 na 300V ne bi trebalo iči nikad više od 12mA.
Zanima me tvoj odgovor.