Forum audio samograditelja

Ne znam kuda bih utrpao niti refreshe niti popravke.
Možda u Zanimljive stare uređaje, ali uređaj nije star

No, redom.

Danas je stigao na "dijagnostiku" još jedan SE 211, ovaj put iz radionice gosp. Mladena Krkleca.

Monoblokovi - vrlo lijepog izgleda s GE 211 cijevima u izlazima.
Za moj ukus je to previše cijevi (čak četiri), ali to je već stvar dizajna.

Par slika:
Šasija je od prokroma sa crnim transformatorima i "kutijom" u kojoj su "sakriveni" kondenzatori i prigušnica.



Unutrašnost pokazuje da je pojačalo unikatno što se vidi po štampanoj ploči. Na njoj je sve vrlo promišljeno razmješteno, i na prvi pogled se zapitaš "gdje su tu kakvi dijelovi?"





Sve je puno raznih ispravljača. Prednapon je i ovdje fiksni i vrlo se lako namiješta.
Za potpunu stabilizaciju, potrebno je nekih dvadesetak minuta i onda sve radi bez ikakvih varijacija.

Međutim, je li sve kako treba i može li bolje?
Još pod dojmom NAT-a od prije par dana, ovo pojačalo mi zvuči malko "suho" i "utegnuto", i kao da nešto nedostaje, mada je to teško procijeniti u mojim "podrumskim" uvjetima.

Dijagnostika je potvrdila moje sumnje.
Stanje je otprilike ovakvo:
Frekventni raspon je donekle sužen, i to posebno iznad 12 kHz.
Na 80 Hz i na oko 2 kHz ima nekakve trbuhe koji kvare linearnost za dodatnih skoro 2 dB.



Isto tako, četvrtke su pomalo neuvjerljive:

1 kHz:



10 kHz isto tako:



Izobličenja bi isto tako mogla biti niža. Na 5W snage i na 1 kHz su cca 1,5%



Snaga je OK i bez problema i klipinga doseže dvadesetak vata.

Sve to upućuje na to da ne bi bilo loše dograditi nešto povratne veze.
To ću vjerojatno i napraviti, samo moram omogućiti uključivanja i isključivanja što će zahtijevati neki prekidač.
Prekidač zahtijeva nekakvu rupu, a za to prvo trebam konzultirati vlasnika

Jesi li uspio otprilike dohvatiti uzrok toga? Izlazni trafo?

Cime si mjerkao odziv? Cini se kao nesto vise ok sublera?

Glavni uzrok je najvjerojatnije izlazni trafo. Svi Krklecovi transformatori koje sam do sada mjerio su padali i gore i dolje...

Još ne bih krivio transformatore.
Vizualno su prilično OK, limovi vrlo tanki a učešljavanje primjereno.
Samo uključivanje povratne veze nije donijelo ne-znam-što.
Malko se popeglao i proširio opseg od koji je sada od 17 - 20.000 Hz unutar 2,3 dB, ali to sam dobio tek kada sam uključio kapacitivnu povratnu vezu (stotinjak pF paralelno s 200K otpornikom) - dakle nula bodova od povratne veze. Samo s otporom (trimer) se nije dobilo baš ništa osim gubitka snage
Pri tome postoje velike razlike u tome na koji stupanj se povratna veza veže i na koji način.
Opet je ponešto jasnije

Ne znam zašto je u cijeloj priči trebala čak trostupanjska pobuda (dobro, znam ) i zec se skriva tu negdje.
Promjenom veličine veznog kapaciteta prema 211 (isti tip) s 0.22 na 0.33 uF, popravila se i četvrtka, ali ne do kraja.
Zvuk se promijenio na bolje i sada više nije "bezličan" tako da bih tu možda završiopriču da nisam mjerio ...
U nedostatku vremena, to je za sada zadovoljilo znatiželju, pa nastavak tek slijedi.

Inače, da odgovorim S@kiju:

Za mjerenje imam dosta skalamerije, ali za ovakve "standardne" stvari koristim PC sustav (već sam ga opisivao) koji koristi spregnuti (vrlo kvalitetni) signal generator i skop kojim se može mjeriti bilo što do 50 MHz (2 x). Softver u računalu s mjernim hardverom komunicira preko LPT (ili USB) porta i samo prikuplja i prikazuje uobličene podatke.
Zgodno je da se s njim isporučuje i odgovarajući DLL pomoću kojeg je moguće napisati vlastiti akvizicijski softver.
Imam i HP-ov analizator, ali mi je prevelik pa spava u šupi
Po perimetru se mota još desetak raznih osciloskopa i više (uglavnom dobrih do jako dobrih) signal generatora i frekvencmetara ali zbog malo mjesta mi je ovaj "priručni" najpraktičniji.
Izobličenja obično mjerim pomoću Grundigovog sustava AF milivoltmetar + Klir analizator (+ fremd i rausch spannungen).
Tim instrumentom se prilično dobro može mjeriti snaga pojačala, pojačanje i još hrpa toga a prikaz je preko golemog analognog instrumenta-
Imam i Sennheiserov most kao i još nekoliko klir analizatora "for dummies"
Ostala tehnologija za te svrhe je više-manje poznata i standardna.
U završnim fazama povremeno koristim i SIEMENSOV analizator šuma kojim se vrlo precizno može izmjeriti sve do nivoa -130 dB.

tubeman napisao:Još ne bih krivio transformatore.
Vizualno su prilično OK, limovi vrlo tanki a učešljavanje primjereno.
...

Fino. Ako možeš izmjeri, pa javi; možda su ovi drukčiji od ostalih?

Trafoi koje sam do sada pri servisima sreo u Krklecovim pojačalima su imali kvalitetne limove, dovoljan broj sekcija, ali jednostavno naizmjenično slaganje sekcija, bez križanja u spojevima i obrnutog smjera u namotavanjima, pa su svi od reda imali vrlo velike parazitne kapacitete i veliki pad karakteristike već iznad 10-12kHz. Bili su dobro namotani, u zanatsko-stručnom smislu, ali upotrebljene izolacije i lakovi su bili jednaki materijalu kakav se koristi za mrežne transformatore. Diajalektična konstanta takvih izolacija je vrlo visoka, pa bi transformatori visokih impedancija (i velikog broja zavoja) imali u startu veliki kapacitet, koji nije dodatno kompenziran eventualnim povoljnijim razmještajem, orijentacijom i spajanjem sekcija. Zbog toga su imali relativno velik frekventno ovisan fazni pomak i nisu bili pogodni za kompleksne signale iz izvora sa relativno velikim unutrašnjim otporom. Dobro su zvučale 300B i 2A3, pristojno 845 , ali 211 i ostale elektronke sa relativno većim unutrašnjim otporom nisu.

Imam ista iskustva kao davorin, osim što za moj ukus ti transformatori čaki s 2a3 i 300b rade značajno lošije od prosječno kvalitetnog transformatora.

Uspio sam danas isprobati par stvari, i izgleda da transformatori ipak nisu tako "loši" kao što se nagađalo, mada ne tvrdim da ne bi mogli i bolje

Uspio sam još sve to malo popeglati tako da je odziv sada od 17-20.000 Hz unutar 2 dB. Puno više od toga se i ne može očekivati.
Izobličenja su isto pala na cca 1%, što za SE 211 i nije loše.
Osim one "grbe" na 80 Hz, sada sve to izgleda dosta dobro.
Četvrtke su se isto malo popeglale, ali tu sam trafo nije kriv za sve.
Kvare se u "bufferu" (pojačanje 1) i ostaju više-manje takve do izlaza.
Sam frekventi odziv je kroz cijelo pojačalo dosta dobar.
do Iza drugog stupnja sve ide potpuno ravno do nekih 40 KHz uz mali pad i do 80 KHz.
Tu nema nikakve grbe - stvara se ipak u samom izlazu.

Sam zvuk je više nego OK, tako da će sve skupa ostati otprilike ovako kakvo je sada.
Zvuk više nije tvrd i pomalo bezličan kao na početku.
Možda to i umišljam ???!

Što sam radio?
Promijenio sam vezne kondenzatore (mislim da je nedostajalo tih dodatnih 110 nF ) i malo korigirao prednapone u prva dva stupnja.
Povratnu vezu sam ostavio kao što sam već opisao jer ipak donekle popravlja frekventni odziv na gornjem dijelu i malo pegla četvrtke (200pF paralelno sa 150 K otporom - dakle vrlo,vrlo labava).
Sada presdstoji malo slušnog testiranja i usporedbe prije nego se sve skupa finalizira s novim energetskim kablovima i zaklopi.

Polako se približavam kraju

Sve u svemu, ispalo je prilično dobro.
Nakon malo "tumplanja" radnih točki ulaznih sklopova, situacija je sljedeća:
od 20 - 20.000 vrlo ravno +/- 0,7 dB. Mislim da ne može bolje.
To u stopu prati dobar nivo izobličenja (1% na cca 10W). Četvrtka je prilično dobra, ali ne i idealna do 12.000.
Sve to skupa s vrlo labavom NPV (200 pF + 150 K otpor paralelno)
Dakle, mislim da transformatori ovdje nisu preveliki problem, što ne znači da ne mogu biti bolji.
Ali sve ima svoju cijenu pa ne bih cjepidlačio




Na kraju je zamijenjen i mrežni kabel, budući je postojeća varijanta bila ružna i nepraktična
S tim je na kraju bilo i najviše zafrkancije jer je uvodnica predviđena samo za obični PPL 3 x 1,5, a ovo je 3 x 2,5 + Al folija + oplet + prozirni sloj.
No, nekako sam i to riješio