Ampeg VT-22

[Bepone]

ovo je ova druga shema laksa za lampe, sa 340v Ug2, koju ti nemas

Screenshot 2025-03-18 002412.png

probaj ljepse tokom dana poslikat svoju shemu max rezolucija pa uploadaj da se vide vrijednosti

[davorin]

Mislim da je to ova šema u privitku, koja je bila u samom početku gradnje te serije pojačala. Ona je već ~1971-72-ge (od 1974-te su napravljene još veće promjene na bolje!) izmjenjena od strane samog proizvođača upravo zbog toga što nije radila stabilno, a izlazne elektronke su kratko trajale (čak i proizvedene u ono vrijeme!) upravo zbog prevelikog napona na G2.
Kasnije varijante su imale niži napon G2, bolji okretač faze, a izbačena je vrlo teško dobavljiva (i u ono vrijeme!) trostruka trioda 6K11 te je samo pojačalo radilo puno pouzdanije.
Snaga čistog signala kod nove varijante nije bila manja unatoč nižem naponu G2 čemu su za to zaslužni bolji okretač faze, mrežni trafo sa manjim unutrašnjim otporom, puno stabilniji napon na G2, a vjerojatno je bio i bolji novi izlazni transformator.
Današnja proizvodnja elektronki "7027A" i "6L6GC" pogotovo ne podnosi trajno i stabilno tako visoke napone na G2 (~500V, ili još veće!) i svakako bi se morale nabaviti NOS elektronke, ili poduzeti neke druge mjere.
Moguće je smanjiti napon G2 bilo koju vrijednost između ~330V i 400V ubacivanjem otpornog djelila i dodatnog filterskog kondenzatora za taj napon, odnosno dodavanjem stabilizatora pomoću FET-a umjesto nezgodnog otpornog djelila (otpornici velike snage koji se jako griju!).
Od elekronki koje se danas proizvode, a podnose napone na G2 od U~500V (ili više!) su tu "6550A", "KT88" i "KT77", ali bi trebalo provjeriti debljinu žice kojom je namotan sekundarni namotaj za grijanje elektronki od U~6,3V.
Sve navedene elektronke za grijanje traže veću struju od izvornih i to za ukupno If~2,8A (za 4 komada "6550A" i "KT88"), odnosno ukupno If~2A (za 4 komada "KT77").
Pojedini mrežni transformatori iz AMPEG-a su dobro podnosili takve izmjene, a dosta servisera u USA je s uspjehom ugrađivalo druge tipove izlaznih elektronki (uglavnom "6550A").

[DrFireBottle]

Prvi korak za sad pronaći izlazni trafo ili dati previklati ovaj postojeći, možda isprobati sa nekim trafom za 4x el34 s obzirom da ih imam (vjerojatno će mi dosta vas reći da je to glupa ideja).

Ali naravno kako je Bepo napisao, još pronalazim uzrok zašto je trafo zagorio

Shema koju je davorin priložio je identična mojoj!

[DrFireBottle]

hm tvoja je malo drugacija shema.. imas preko 500V na g2 opasni naponi.. nemoj ni pokusavati neku "lijevu" lampu gurati u podnozje.

sve ugaseno, od g1 mjeri sve otpornike prema bias krugu, grid stoper 47k a prema biasu 100k..

tamo gdje je redplate - vjerojtno ce biti neka nabulozna vrijednost, lampa je "u zraku" i poteze ogromnu struju

Promjenio sve otpornike, stavio nove prema biasu 100k, 47k isto novi!

[Bepone]

Djeluje da je bias ok..Idemo dalje na mjerenje struje..

Znaci struju mozes kroz lampe mjeriti na jako opasan nacin, u krugu anode, imas tamo one otpornike , ne vidim tocno vrijednost , par oma par watta u svakoj anodi. spoji tamo krokodilkama instrument , voltmetar, na anodne krugove lampi koje su ucrvenom i na kratko upali amp ocitaj napone-struje i daj vamo vrijednosti.

Slijepe pretpostavke - kroz anode ne tece struja - radi loseg kontakta u krugu A i svu struju preuzima g2 i zato imamo crvenjenje lampi koje je opasno radi unistenja lampi i nebi se trebalo palit ipojacalo sa time..ali na kratko upal ugas bit ce ok, ako je do toga, pregledati podnozja lampi zasto kroz A ne tece struja

[DrFireBottle]

Evo me nazad, do sad popravljo neki TraceElliot 300, uhvatio trenutak za premjerit Ampega...

lampe bez redplate.jpg

Ovak lampe izgledaju kad se ne svira, dakle redplate se uopće ne javlja ako se ne svira ili pušta signal u pojačalo, a kad se javi da se ne svira je nakon rada od cca 5 do 10 minuta.

naponi anoda.jpg

lijevi crveni unimer su anode problematičnih lampi, desni unimer od ovih normalnih koje se ne usijavaju.
Kad se amp upali oko 10 sekundi stoji na 503 volta na oba multimetra i onda krene padat i samo pada tak do kakvih 460.

[DrFireBottle]

Novo-uočeno, treba na R60 bit -62v bias, ovdje je -37V, auh.

[DrFireBottle]

Došao do velikog otkrića, vratio na kakvih -54V bias!!!!

kriva opravka.jpg

Dakle da pojasnim!

kriva preinaka bias.jpg

Netko je odlučio da je pametno na ovaj origigi 10kOhm otpornik dodati jedan od 100k u seriju, i onda na njih jedan od 150 i premostit na pozitivni pol kondenzatora.
KATASTROFA

Otpornik u shemi je 75k, a u ampu je neciji 100k, kad se to zamijeni vjerujem da ce napon bit tocno kako spada na kakvih -60 volti!

Zamjenio R60 sa 10k normalnim.
Red plate nestao, radi već 15 minuta u mraku, ne vidim da se usijava!!!!

Napon na anodama stabilnih 500 volti.

[Bepone]

da ok, jedan dio si tako rijesio, znali smo da je prevelika struja sada si je smanjio tim biasom, ali trebamo je izmjerit.. crveno na lampama jako zagrijavanje lima kad se svira radi kratkog spoja jer ti je trafo pregorio, to ti je kao da je pol pojacala spojeno na masu direktno, spojeno je na Ub+,a masa ili Ub+ ti je isti kratki spoj za signal.


sve 4 struje kroz izlazne lampe mjeri na otpornicima ovim u anodnim krugovima, krokodilkama spoji pazi da te ne ubije struja, mjeri se na 500V liniji!
tu napisi koliko je volti na svakom R (kad je upaljen) i koliko iznosi svaki R (R-vrijednost ces izmjerit kad je amp ugasen)

tu.png

[davorin]

Kada se pogledaju podaci firme RCA za preporučene radne točke elektronke "7027-A", onda je jasno zbog čega je firma AMPEG relativno brzo napravila novu varijantu pojačala VT-22 gdje su spustili napon napajanja druge rešetke.
Sa naponom od ~500V na G2 (ili još većim!) sve elektronke rade izvan preporučenih radnih uvjeta samog proizvođača koji za napon napajanja od Ub/Ua~540V daje preporuku da napon druge rešetke bude Ug2~400V.
Svakako bih preporučio da spustiš napon na G2, bilo pomoću stabilizatora (FET, bipolarni tranzistor), ili otpornog djelila.